Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Trebalo je biti oprezniji sa stranim ulagačima

Kada je neko od stranaca kupio kapital domaćeg preduzeća onda je razumeo da je stekao pravo trajnog korišćenja zemljišta, tvrdi ekspert za strana ulaganja Milan Kovačević

Država je morala da bude opreznija sa stranim ulagačima u vezi sa donošenjem novog Zakona o planiranju i izgradnji, jer nije opravdano sada tražiti od stranih investitora da plate ukupnu tržišnu vrednost zemljišta, pošto je u različitim periodima vrednost bila različita, izjavio je ekspert za strana ulaganja Milan Kovačević. „Kada je neko od stranaca kupio kapital domaćeg preduzeća, onda je razumeo da je stekao pravo trajnog korišćenja zemljišta”, rekao je Kovačević u izjavi Tanjugu, pojašnjavajući zašto opada interesovanje stranaca za poslovanje u Srbiji. „Kad je reč o ideji da se naplati konverzija prava trajnog korišćenja u vlasništvo nad zemljištem plaćanjem tržišne vrednosti, mislim da to nije smelo tako da se uradi”, rekao je on.

Kovačević je kazao da nije opravdano sada tražiti od stranih investitora da plate ukupnu tržišnu vrednost zemljišta, jer je u različitim periodima vrednost bila različita, ističući da su danas veće tržišne vrednosti svih zemljišta nego što su bile u počecima privatizacije.

On je istakao da ne može niko da tvrdi da ništa nije plaćeno za zemljište kad je kupljen kapital za preduzeća i kad je ono dobilo pravo da njegova zgrada trajno ostane na tom zemljištu. „Sada nekome ko je kroz privatizaciju kupio industrijsko preduzeće, osposobio ga da dobro posluje, tražite da bi postao pravi vlasnik tog zemljišta da plati tržišnu cenu kao da ga sad kupuje”, rekao je Kovačević.

On je ocenio da u Srbiji ne postoji kultura da se prilikom donošenja novih propisa u dovoljnoj meri konsultuju oni kojih se to tiče.„Sada imamo euforiju iz vlasti kako ćemo ostvariti tri milijarde stranih investicija, direktnih, u ovoj godini, a s druge strane zaboravljamo da neke jednostavne stvari popravljamo, ne bi li bilo više stranih investicija”, istakao je Kovačević.Prema njegovoj oceni, novi Zakon o planiranju i izgradnji dosta je loše urađen, jer je u isti koš strpao tri potpuno različite stvari: legalizaciju, postupak oko privatizacije i dobijanje dozvola za izgradnju, što sve otežava sprovođenje zakona.Bilo bi sasvim normalno da se ova stvar raspravi sa udruženjem stranih ulagača, dodao je Kovačević.



Objavljena prodaja imovine Jugoeksporta

Agencija za privatizaciju objavila je danas prodaju dela imovine beogradske kompanije Jugoeksport (Yugoexport) u stečaju čija je ukupna početna cena oko 672 miliona dinara


Na prodaju su ponuđeni lokali, zgrade, poslovni i proizvodni prostor u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, ukupne površine veće od 7.400 kvadrata.

Aukcija imovine Jugoeksporta zakazana je za 23. februar, a ponude za učešće na tom nadmetanju, zajedno sa bankarskom garancijom, mogu da se dostave do 16. febuara.

Na spisku ponuđenih nepokretnosti je sladišno, proizvodno, garažni prostor u Beogradu u Čingrijinoj ulici, koji čine tri etaža površine 4.429 kvadarta i ravni krov predviđen za parkiranje vozila na površini od 1.393 kvadarata. Početna cena je 227,2 miliona, a depozit za učešće na aukciji je 100,9 miliona dinara.

Početna cena lokala u Beogradu u ulici Kraljice Marije, površine 245 kvadrata, je 61,6 miliona, a depozit je 27,4 miliona dinara.

Poslovni prostor u Novom Sadu, u Bulevaru oslobođenja, ukupne površine 1.624 kvdarata, ponuđen je po početnoj ceni od 226,5 miliona, a zainteresovani kupci treba da uplate depozit od 100,7 miliona dinara.

Za poslovni prostor u Nišu, u ulici Vojvode Tankosića, površine 616 kvadrata, početna cena je 40,1 miliona dinara, a depozit je 16 miliona dinara.

Zgrada za stanovanje u Beogradu, u ulici Majke Jevrosime, površine 508 kvadrata, ponuđena je po početnoj ceni od 116,6 miliona dinara, a depozit je 75,6 miliona dinara.



Guverneru, „s ljubavlju”

U pismu sa sedam želja pedesetak privrednika, između ostalog, traži stabilan dinar, relaksaciju monetarne politike i sigurnost poslovanja. – Iza zatvorenih vrata nije bilo besa i panike, Jelašiću upućen poziv na saradnju

Iza zatvorenih vrata, bez prisustva novinara, pedesetak najuglednijih srpskih privrednika zajedničkim snagama juče su napisali jedno pismo. Pošiljku iste sadržine članovi Upravnog odbora i Poslovnog saveta Privredne komore Srbije poslali su na adresu guvernera Radovana Jelašića, premijera Mirka Cvetkovića, potpredsednika vlade Mlađana Dinkića i ministarke finansija Diane Dragutinović. Za početak, privrednici su kreatorima ekonomske politike dostavili listu od sedam želja. Da li će im iz Nemanjine ulice stići odgovor – zasad nije poznato.

Poslovni svet od nadležnih traži da im obezbede sigurnost poslovanja, stabilan dinar, relaksaciju monetarne politike, smanjenje kamatnih stopa, preispitivanje poslovanja banaka, osnivanje razvojne banke u kojoj će moći da uzmu najpovoljnije zajmove, ali i snižavanje „praga” za intervencije NBS kako bi guverner mogao odlučnije da brani dinar.

Iako je u prethodnih mesec dana palo dosta teških reči na račun kreatora monetarne politike, jučerašnja pošiljka gotovo da bi mogla da nosi naziv „guverneru, s ljubavlju”. Jer, kako saznajemo, na sastanku u Privrednoj komori nije bilo ni ljutnje, ni besa, ni panike. Privrednici, među kojima je bio i Miroslav Mišković, vlasnik „Delta holdinga”, Miroslav Miletić, prvi čovek Koncerna „Bambi-Banat”, Dragan Đurić, direktor „Zekstre”, predstavnici „Hemofarma” i mnogih drugih srpskih firmi, na početku su se požalili jedni drugima kako privreda posluje u teškim uslovima. A tome je, po njihovoj oceni, umnogome kumovao pad dinara.

– Atmosfera je bila konstruktivna, moje kolege zaista žele saradnju sa vlastima, niko nema nameru da se svađa. Pokušavamo da nekako pomognemo privredi. Jer bi monetarna i fiskalna politika trebalo da budu naš servis, a ne protivnik – uveren je sagovornik koji je želeo da ostane anoniman.

To je sve što je od informacija juče uspelo da „procuri” iz Privredne komore Srbije, jer je pedesetak učesnika sastanka postiglo čvrst dogovor da pojedinačno, ni zvanično, ni nezvanično, ne izlaze u javnost. Oko ove institucije postavljen je debeli informacioni zid „da ne bi svako zaključke tumačio na svoj način”, objasnio nam je jedan od učesnika. Posle sastanka, novinarima je samo prosleđeno zvanično saopštenje.

Privrednici zahtevaju od vlade makroekonomsku stabilnost, ali i očuvanje stabilnog, a ne fiksnog kursa. Insistiraju i na mogućnosti snižavanja „praga” centralne banke za intervencije na deviznom tržištu, jer je devizno tržište „plitko” i relativno male promene ponude i tražnje dovode do pomeranja kursa.

Potpisnici pisma traže i smanjenje stope obavezne rezerve na deviznu osnovicu i na deviznu štednju građana, ali i postepeno snižavanje obaveze držanja devizne obavezne rezerve u dinarima.

– NBS bi svojim merama trebalo da stimuliše poslovne banke da kreditiraju privredu i da stvori uslove da banke mogu da preuzimaju veći kreditni rizik. Krediti za razvojne i investicione projekte su nepovoljni. Zajmovi Fonda za razvoj su povoljniji od bankarskih, međutim fond raspolaže skromnim sredstvima i nema potencijal da podrži ozbiljne investicione projekte. Zato treba preispitati postojeću praksu i, koristeći pozitivno iskustvo velikog broja zemalja sa razvojnim bankama, sagledati mogućnosti i pristupiti osnivanju razvojne banke u narednom dvogodišnjem periodu – navodi se u saopštenju.

Toplicu Spasojevića, vlasnika ITM-a i jedan od najglasnijih kritičara, naš poziv zatekao je u Moskvi. Da li zbog toga što je bio onemogućen da prisustvuje sastanku u Srbiji, pa nije znao za pravilo o držanju jezika za zubima, ili zato što tako misli, Spasojević je i juče bio kritičan.

– Čuo sam Jelašića kako kaže da je svakodnevno u kontaktu sa guvernerom Albanije. Poručio bih mu da se čuje i sa guvernerom iz Makedonije da ga pita kako on kurs denara drži stabilnim – našalio se naš sagovornik.

Ni Veselin Jevrosimović, prvi čovek „Komtrejda”, takođe član UP PKS, nije prisustvovao sastanku, jer je imao poslovne obaveze. Ali mu je, kako kaže, odavno jasno da od priče nema vajde, jer to neće stabilizovati dinar.



Vlada odobrila licencu za fiksnu telefoniju Telenoru

Vlada Srbije prihvatila je danas ponudu Telenora od milion i 50.000 evra za drugu licencu fiksne telefonije, izjavila je ministarka za telekomunikacije Srbije Jasna Matić

Ona je agenciji Beta kazala da se očekuje da će Telenor dobiti licencu sredinom februara ako Upravni odbor Republičke agencije za telekomunikacije (Ratel) na sutrašnoj sednici potvrdi odluku vlade.

"Telenor bi u tom slučaju trebalo da počne da pruža usluge fiksne telefonije i interneta u Srbiji do kraja godine", kazala je Matićeva.

Ministarka je kazala da će to omogućiti da građani dobiju ponudu paketa kojim će biti objedinjene usluge mobilne i fiksna telefonija, internet i televizija preko internet protokola.

"To bi trebalo da omogući građanima da u ukupnom zbiru njihovi troškovi za telekomunikacije budu niži nego sada kada posebno plaćaju mobilni telefon, fiksni telefon, internet i kablovsku televiziju", kazala je Matićeva.

Telenor Srbija je bio jedini učesnik na tenderu za drugu licencu fiksne telefonije u Srbiji, kojom se ukida monopol u toj oblasti i koja se daje na 10 godina, uz mogućnost produženja za još 10 godina.

Ta kompanija u Srbiji ima oko 2,8 miliona korisnika mobilne telefonije, a deo je norveške telekomunikacione grupe Telenor, koja posluje u 14 zemalja.



Za potrebe Fijata milijardu dinara

Ministarka za Nacionalni investicioni plan Verica Kalanović izjavila je juče da će Fijatovi kooperanti svoje fabrike u Industrijskoj zoni Korman polje moći da počnu da grade već u drugoj polovini ove godine, do kada će u toj zoni, na ulazu u Kragujevac iz pravca Batočine, biti završeni grubi infrastrukturni radovi

Ona je, prilikom posete centru Šumadije, rekla da će samo ove godine, za infrastrukturno opremanje automobilskog centra Kragujevac i Industrijske zone Korman polje i za nastavak radova na izgradnji auto-puta od Kragujevca prema Koridoru 10, iz NIP biti izdvojeno oko milijardu dinara. U izgradnju kanalizacije, električnih, vodovodnih i gasnih instalacija i unutrašnjih saobraćajnica u Industrijskoj zoni Korman polje, u kojem će biti smeštene fabrike 15 Fijatovih dobavljača, biće uloženo 350 miliona dinara.

Kalanović je najavila da će Vlada Srbije Industrijsku zonu u Korman polju proglasiti za prostor od državnog interesa. Isti status dobiće i područje u opštini Batočina, na kojem će se, tokom ove i naredne godine, graditi druga deonica autoputa od Kragujevca prema Koridoru 10. Radovi na izgradnji deonica tog puta na području grada Kragujevca biće okončani do polovine februara. Kompletan autoput mora, istaknuto je juče, da bude završen do sredine naredne godine, kada Fijat planira početak proizvodnje prvog novog modela u Kragujevcu.



SB neće odbijati kredite Srbiji
Beograd -- Svetska banka nije odbila odobravanje kredita Srbiji u 2010. godini i nastaviće da finansira planirane projekte, saopštio je taj međunarodni kreditor.

Kako se navodi u saopštenju, očekuje se da će Svetska banka ove godine Srbiji pozajmiti 200 miliona dolara za podršku budžetu, a očekuje se da će biti poboljšano korišćenje ranije odobrenih zajmova.

Odobravanje novih investicionih kredita u 2010. godini nije bilo planirano u okviru tekuće strategije partnerstva, navelo je predstavništvo Svetske banke i ukazalo da bi mnogo moglo da se uradi na poboljšanju korišćena postojećih zajmova za investicije.

To poboljšanje, ističe se, moglo bi da se postigne aktivnijom podrškom i upravljanjem tekućih projekata da bi se podstakli primena i korišćenje sredstava.

U slučajevima kad određena sredstva ne mogu da budu upotrebljena kako se prvobitno planiralo, potrebno je preusmeriti ih, kad je god moguće, prema drugim projektima gde ona mogu da budu bolje iskorišćena, navedeno je u saopštenju.

U Svetskoj banci su kazali da su pojedini mediji pogrešno preneli intervju šefa beogradske kancelarije Sajmona Greja kada su upotrebili izraz da Svetska banka odbija zajmove Srbiji u 2010.

Grej je izjavio da Srbija treba bolje da koristi odobrene zajmove Svetske banke, a ne da se obraća za nove i dodao da u 2010. godini neće biti odobren nijedan investicioni zajam, već samo 200 miliona dolara za podršku budžetu.


RATEL dodelio licencu Telenoru
Beograd -- Upravni odbor RATEL-a je kompaniji Telenor dodelio licencu za javne fiksne telekomunikacione mreže i usluge za teritoriju Republike Srbije.

Članovi Upravnog odbora RATEL - a su prilikom usvajanja te odluke pre svega imali u vidu neophodnost uvođenja konkurencije u sektoru fiksne telefonije, jedinog segmenta tržišta telekomunikacija u Republici Srbiji koji još nije liberalizovan, što predstavlja uslov za dalji privredni razvoj naše zemlje.

U susednim zemljama novi operatori fiksne telefonije ulaze na tržište na osnovu odobrenja, a ne licenci, kao što je predviđeno i novim regulatornim okvirom, navodi se u saopštenju Republičke agencije za telekomunikacije.

Ta instiucija ukazuje da su sredinom prošle godine izdate dve licence za fiksni bežični pristup za koje je jednokratna nadoknada iznosila po 540.000 evra, kao i da će novi fiksni operator morati da uloži značajna sredstva u telekomunikacionu infrastrukturu da bi mogao da pruži očekivani nivo usluga, a u skladu sa Strategijom i akcionim planom za razvoj širokopojasnog pristupa do 2012. godine.

"'Telenoru će licenca biti uručena sredinom februara, a biće izdata na period od deset godina, uz mogućnost produženja za još deset godina i taj operator ima obavezu da počne sa komercijalnim pružanjem usluga u roku od godinu dana od dana dodele licence”, ističe Milan Janković, izvršni direktor RATEL-a i predsednik Komisije za sprovođenje postupka javnog nadmetanja.

Podsetimo, kompanija "Telenor" je ponudila iznos od 1.050.000 evra na ime jednokratne naknade za licencu za drugog fiksnog operatora, što je Vlada Republike Srbije , na jučerašnjoj sednici prihvatila. Ta kompanija u Srbiji ima oko 2,8 miliona korisnika mobilne telefonije, a deo je norveške telekomunikacione grupe Telenor, koja posluje u 14 zemalja.

Pružanjem usluga fiksne telefonije u Srbiji se do sada jedino bavila državna kompanija Telekom Serbija, koja je na kraju 2008. godine imala oko tri miliona korisnika.


PKS meets with business community
BELGRADE -- The Board of the Serbian Chamber of Commerce (PKS) held a session in Belgrade on Thursday.

It was attended by members of the Business Council and representatives of all economic sectors and banks, and discussed the monetary and foreign exchange policies and conditions of the economy in 2010.

It was assessed that the Serbian economy has been operating under extremely difficult conditions, which have grown even worse due to the economic crisis.

The businesspeople gathered demanded measures for preserving a stable Serbian dinar (RSD) exchange rate ensuring the economic stability of the dinar, strengthening credit support to investments in production and stimulating exports.

The economy does not support the unstable dinar exchange rate and its wide fluctuations, they said.

Unstable dinar exchange rate increases risks and has psychological effects on increase in inflationary expectations, which carries a number of other negative economic effects, the business community representatives stated.

In addition, the unstable exchange rate due to the dual currency system is a serious risk to the business activity, they said.

They also requested a review the possibility of lowering the threshold of National Bank of Serbia interventions at the foreign exchange market, as even relatively small changes in supply and demand lead to the rate fluctuations.


RATEL accepts Telenor landline offer
BELGRADE -- The Serbian government adopted a conclusion on Thursday regarding the report on the landline operator license tender.

The Ministry of Telecommunications and Information Society confirmed for Tanjug that the government had accepted the offer by Telenor, worth EUR 1,050,000.

On Friday, the Republic Telecommunication Agency (RATEL) followed suit and decided to grant the license to the company.

According to previous reports, as the national institution in charge of telecommunications, RATEL was also supposed to set the price for Telenor to rent its infrastructure.

Telenor, which is expected to be given the license in February, has to begin providing landline phone and ADSL services to the population within a year.

Telenor submitted the only offer for a landline provider license, which will make it the second service provider in that field and end the current monopoly held by Telekom Srbija.

The Norwegian company is already present in the market as one of Serbia’s three mobile operators.

The license is granted for a period of 10 years with the option of extending it by another 10.


“Belgrade bypass holding up Russian loan”
BELGRADE -- Infrastructure Minister Milutin Mrkonjić says that investment plans for the Belgrade bypass “have frozen” talks with Russia concerning a USD 800mn loan.

Russia already approved USD 200mn for the Serbian budget, but according to Mrkonjić, Moscow wants all of the remaining 800mn to be invested in the railways in Serbia, with Russian companies taking part in the jobs.

“There is one variant which envisages that a part of the loan, around USD 170 million, would be invested in the bypass, that is, the sector between Orlovača and Bubanj Potok, and this is now freezing the negotiations a bit,” Mrkonjić told reporters at the 11th meeting of the Corridor 10 Regulatory Committee held in Belgrade.

The meeting was also attended by the representatives of all European countries through which this international highway passes.

He said that Serbia wants to use that amount of money to finish works on the bypass around Belgrade and that the remaining USD 630mn should be invested in the railways.

“The interest of Russian companies is big, and they are conditioning the negotiations. There are many different things at stake, but the structure of our railways is such that it corresponds to the railways of Russia, so we can therefore find a common stance. I am of the opinion that we should make an agreement and work together,” Mrkonjić underscored.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta