Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinkić: Očekujem izlaz iz recesije
Potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić kaže da je realno da u prvom kvartalu ove godine Srbija zabeleži privredni rast i zvanično izađe iz recesije


"Više rada, više discipline, manje birokratije, više direktnih stranih investicija, infrasrukturnih projekata to je recept za oporavak srpske privrede. To vodi i većem bruto domaćem proizvodu, Ako imamo rast bruto domaćeg proizvoda jasno je da će onda biti i plata za sve", rekao je Dinkić.

Dinkić koji je i ministar ekonomije i regionalnog razvoja kazao je da će prva polovina 2010. godine biti jako teška zbog pada bruto domaćeg proizvoda od oko tri odsto, ali da Vlada Srbije ima jasan plan kako da ubrza oporavak ekonomije.

Kao mere za oporavak ekonomije on je naveo jačanje likvidnosti, stimulisanje domaće tražnje, smanjenje birokratije ali i direktne strane investicije. Uz Italiju, sa kojom je sklopljen posao u oblasti automobilske industrije i kompanijom Fijat, kako je naveo Dinkić, Nemačka privreda će u narednom periodu snažno investirati u Srbiju.
 
 
Dinkić je kazao je da su pripremljene dve vrste mera za ubrzanje privrednog oporavka - "odbrambene", koje se preduzimaju za dalje jačanje likvidnosti, ali i "aktivne, ofanzivne", koje treba da taj proces oporavka skrate i ubrzaju. To su mere za stimulisanje domaće tražnje, smanjenje birokratije i ukidanje suvišnih procedura, privlačenje direktnih stranih investicija, zapošljavanje mladih, započinjanje obimnih infrastrukturnih radova i novi model za ubrzanje ravnomernog regionalnog razvoja, naveo je on.

On je kazao i da se nastavlja zapošljavanje mladih u okviru programa Prva šansa, davanje kredita za početnike, kao i infrastrukturni radovi na izgradnju autoputa Horgoš- Novi Sad na proleće, radovi na Koridoru 10 kao i autoput Beograd-Čačak. "Ono što je novost - u maju počinjemo da gradimo autoput ka zapadnoj Srbiji", rekao je Dinkić i dodao da se završava kompletan projekat za ceo autoput Beograd - Čačak i da će se pokušati da se do kraja mandata završi deonica od Beograda do Ljiga.

Sa Koridorom 10 to su dva ključna pravca koja se grade i koja moraju da "poguraju" i rast BDP, jer će se dosta investirati, trošiti, ljudi primati plate i kupovati drugu robu, što mora ubrzati oporavak privrede, ocenio je on.

Dinkić je kao jedan od prioriteta naveo i ubrzanje modela za ravnomeran regionalan razvoj kako bi se zadržalo stanovništvo nerazvijenim opštinama u Srbiji. "Pozvaćemo uspešne privrednike da pod posebnim pogodnostima izgrade ili renoviraju fabrike u Kuršumliji, Bosilegradu, Raškoj i drugim opštinama. Daćemo novac samo i povoljne kredite samo velikim kompanijama jer nećemo mešetarenje", kazao je Dinkić.

On je kao veliki uspeh Srbije naveo ubrzanje evropskih integracija i podnošenje kandidature za članstvo u Evrosku uniju. "Očekujem da će ove godine naša kandidatura biti prihvaćena i da će doći do ubrzanja evropske integracije Srbije", istakao je Dinkić.
 
Ima opravdanih štrajkova

Potpredsednik vlade Dinkić je istakao da ima opravdanih štrajkova, u kojima učestvuju oni koji su radili i zaradili svoje plate, ali ih nisu dobili i gde poslodavci krše prava radnika, ali i neopravdanih kada protestuju radnici koji nisu godinama radili, ali traže da im budu isplaćene "sve formalne zarade". Ministar Dinkić je zaposlenima u javnom sektoru poručio da svi moraju biti realni i da ako su zbog pada ukupnog društvenog proizvoda (BDP) morale da budu smanjene i zamrznute plate i penzije, onda to važi za sve. "Treba sačekati rast BDP i onda videti koliko se i kada mogu povećati plate", kazao je Dinkić.


Slovenija želi srpske investicije

Slovenija je spremna sa za lakše investiranje srpskih preduzeća u tu zemlju prilagodi svoje zakonodavstvo, kaže predsednik Vlade Slovenije Borut Pahor


On dodaje da, u zamenu, od Srbije traži potpunu zaštitu sve slovenačke imovine u Srbiji pa čak i one imovine iz doba bivše Jugoslavije, prenosi portal Seebiz.eu.

Mediji pišu da su investicije i socijalni sporazum bile glavne teme nedavne posete slovenačkog premijera Boruta Pahora Beogradu. Tokom prošle godine robna razmena Srbije i Slovenije je osetno smanjena, jer je u obe zemlje došlo do pada privredne aktivnosti zbog globalne privredne krize.

Slovenija je, inače, kao vrlo bitan spoljnotrgovinski partner, u ukupnom srpskom izvozu, prema podacima za 2008. godinu, zauzela šesto mesto, a u uvozu je bila deseta. Analiza Privredne komore Srbije pokazuje da su Srbija i Slovenija u 2008. imale robnu rekordnu razmenu vrednu 1.149 miliona dolara, što je 3,7 odsto više u odnosu na nivo trgovine ostvaren u 2007. Vrednost srpsko-slovenačke robne razmene naglo je uvećana od početka ove decenije.

Stvaranju povoljne klime za unapređenje privrednih veza dve zemlje doprinelo je i potpisivanje dvostranog sporazuma o socijalnom osiguranju. Taj sporazum obuhvata odredbe o ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, uključujući i prava po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti i prava za slučaj nezaposlenosti.

U PKS navode da su neke slovenačke kompanije nastavile da, čak i kriznom periodu, ulažu u srpsku ekonomiju. Jedan od najnovijih primera je investicija trgovinskog lanca Merkur, koji je krajem prošle godine otvorio u beogradskom naselju Karaburma veliki tržni centar, površine oko 28 hiljada kvadratnih metara, u čiju gradnju je uloženo oko 30 miliona evra.



Raiffeisen glavni kandidat za kupovinu Volksbanke?
Austrijska Volksbanka opterećena problemima počela je potragu za potencijalnim strateškim partnerom, pišu regionalni mediji. Volksbanka je prošle godine od države dobila "finansijsku injekciju" od milijardu evra i njen direktor Gerald Venzel priznao je da je traženje partnera jedna od opcija.

Medijske spekulacije zasad govore kako bi Volksbanku mogla kupiti Raiffeisen banka koja u njoj drži šest odsto vlasništva. Centralna banka Austrije prošlog meseca je saopštila da je "stres test" pokazao da kapital Volksbanke nije pao ispod propisima zahtevanog nivoa, kao i da je likvidnost banke čvrsta.

Za Volksbanku u Beogradu, Narodna banka Srbije potvrdila je da je banka visoko solventna sa pokazateljem adekvatnosti kapitala od 19,1%, što je znatno iznad međunarodnog minimuma od osam odsto, kao i minimuma od 12 procenata u Srbiji.


Suficit sa zemljama CEFTA 2009. godine 1,37 milijarde USD
Srbija je sa zemljama CEFTA sporazuma 2009. godine ostvarila suficit 1,37 milijardi USD, objavio je Zavod za statistiku Srbije.

Kako se navodi, suficit je rezulat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda i to žitarica, proizvoda od žitarica i pića.

Izvoz Srbije iznosi 2,6 milijarde dolara, a uvoz je 1,2 milijarde dolara. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 208%.

Najviše se uvoze gvožđe i čelik, električna energija i proizvodi od nemetalnih minerala.

Spoljnotrgovinski deficit Srbije u 2009. godini iznosio je 5,2 milijarde EUR, što je 39,2% manje nego prethodne godine.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije 2009. godine iznosila je 17,1 milijardi evra, što je 25,3% manje nego 2008. godine.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta