Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Evopska komisija: Skroman rast BDP Srbije
Evropska komisija u Briselu ocenila je da je snažniji izvoz uticao na to da Srbija u prvoj polovini godine zabeleži rast bruto domaće proizvoda (BDP) za "skromnih 1,2%".

Došlo je do laganog ekonomskog oporavka Srbije, ali i dalje je nezaposlenost velika, deficit platnog bilansa je uvećan iako je, zahvaljujući porastu izvoza, spoljnotrgovinski deficit smanjen, ističe se u novjoj ekonomskoj analizi EK, u koju je imala uvida agencija Beta.

- Glavni doprinos rastu BDP je došao od snažne izvozne aktivnosti, zahvaljujući postepenom ekonomskom oživaljavanju u zemljama koje su glavni partneri Srbije, kao i smanjenju vrednosti dinara - navodi se se u analizi.

Navodi se i da je u drugom tromesečju 2010. rast BDP Srbije iznosio 2% i kaže da je ostvariv plan od srpske vlade da se BDP u ovoj godini uveća za 1,5%, pod uslovom da se nastavi i rast industrijske proizvodnje.

Evropska komisija kaže da je spoljnotrgovinski deficit Srbije do septembra sveden na 3,4 mlrd EUR, a što je za 7% manje nego u istom razdoblju prošle godine, uz rast izvoza od 20,3%.

Priliv deviza i direktnih stranih investicija, dodaje se, do avgusta je bio slabiji nego u istom periodu 2009.

Ukupni spoljni dug Srbije u julu je nešto smanjen, ali je ukupno ove godine uvećan za 1,5 mlrd EUR i dostigao 23,3 mlrd EUR, odnosno blizu 80% BDP.

Javni dug je do septembra porastao za preko 1 mlord EUR i dostigao 11 mlrd EUR, što je 36,3% BDP.

Manjak u budžetu Srbije se od januara do avgusta povećao i trebalo bi da dostigne 4,8% BDP do kraja godine.

Vlada Srbije, naveli su analitičari u Briselu, prihvatila je dopune zakona o budžetskom sistemu, da bi ojačala fiskalnu disciplinu na srednji rok.

To bi uz jačanje upravljanja tim sektorom, kao i novi zaonkon o penzijskom sistemu, "moglo ojačati dugoročnu stabilnost državnih finansija", ocenila je Evropska komisija.

Inflacija je, prema toj analizi, u prvoj polovini godine jenjavala, dostigavši stopu od 4,7%, ali je u julu ponovo krenula naviše zbog rasta cena hrane, manje vrednosti dinara i očekivanja rasta potrošnje.

Evropska komisija smatra da će "do kraja godine inflacija biti u gornjoj ravni predviđanja Narodne banke Srbije da bi trebalo da se kreće između 4 i 8%.

U Srbiji je, navodi se zatim, ekonomsku aktivnost povukao sektor usluga, dok je industrijska proizvodnja nastavila da raste i u drugom tromesečju, uz skok od š6% za godišnje razdoblje.

I u septembru je, dodaje se, industrijska proizvodnja imala godišnji rast od 4,7%.

Porasla je i privatna potrošnja u Srbiji.

"Uprkos postepenom ekonomskom oporavku, stanje na tržištu radne snage je slabo, uz milion i 850.000 zaposlenih, što je istorijski najniži nivo", navodi se u analizi.

Broj nezaposlenih se, prema zvaničnim podacima Beograda, u septembru smanjio za 2,1%, u odnosnu na isti mesec prošle godine, ali je ukupno prema ranijim podacima bilo 573.000 nezaposlenih, odnosno 19,2% radno-sposobnog stanovništva.

Evropska komisija navodi da je porast plata za prvih osam meseci bio skroman zbog zamrzavanja primanja u javnim službama, ali je dostigao neto rast od 2,4%.

Kako se navodi u analizi, Srbija je sa Međunarodnim monetarnim fondom dogovorila rast zarada u državnom sektoru u 2011. godini.


NBS: Štednja u dinarima isplativija
Beograd -- U periodu od 2001. do 2010. godine bilo je isplativije štedeti u dinarima, nego u devizama, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
NBS navodi da bi deponent na 1.000 evra uloženih u dinarima u januaru 2001. na dan 30. aprila 2010. dobio 2.816 evra, dok bi na 1.000 evra uloženih u evrima dobio svega 1.747 evra.

Projekcija isplativosti do kraja godine pokazuje da bi na 1.000 evra uloženih u dinarima 1. januara 2001. deponent 31. decembra ove godine, pri kursu iz avgusta ove godine, dobio ukupno 2.881 evro,

dok bi na isti devizni ulog dobio svega 1.757 evra.

U analizi NBS navedeno je da je u periodu od 2001. do aprila 2010. godine dinarska štednja povećana 7,5 puta, sa 1.558 miliona dinara (26 miliona evra) na 11.646 miliona dinara, dok je devizna štednja uvećana gotovo 20 puta i krajem aprila ove godine iznosila je 6,27 milijardi evra.

NBS je u analizi navela da je udeo štednje oročene do godinu dana povećan sa 11 odsto u 2001. na 27,5 procenata u aprilu 2010. godine, dok je udeo štednje po viđenju smanjen.

Rast devizne štednje je bio kontinuiran sve do oktobra 2008, kada je zbog svetske finansijske krize smanjena za oko milijardu evra, do kraja te godine. Međutim, od januara 2009. devizna štednja ponovo beleži umeren rast i već krajem te godine je vraćena na nivo od pre krize.

U posmatranom periodu, ročna struktura devizne štednje je izmenjena u korist štednih depozita duže ročnosti. Povećano je učešće štednih depozita do godinu dana (sa 4,2 odsto u 2001. na 40,8 odsto u aprilu 2010. godine), kao i dugoročnih depozita (sa 1,3 procentna poena na 12,2 odsto), dok je smanjeno učešće depozita po vidjenju i depozita oročenih do tri meseca.


Polovina Telekoma za 1,4 mlrd. evra
Beograd -- Vlada Srbije raspisaće sledeće nedelje tender za prodaju 51 odsto akcija Telekoma Srbija po minimalnoj početnoj ceni od 1, 4 milijarde evra
Odluka o raspisivanju tendera trebalo bi da bude doneta na sednici Vlade u četvrtak, piše Blic.

Tender će biti objavljen u Fajnenšel tajmsu i predviđaće kao i kod prodaje Mobtela najpre prijavljivanje zainteresovanih kompanija i proveru tehničkih uslova, a nakon toga i licitaciju.

Odluka Vlade predviđaće i podelu 15 odsto besplatnih akcija građanima, kao i 6,4 odsto sadašnjim i bivšim zaposlenima u Telekomu Srbija.
Početna minimalna cena od 1, 4 milijarde evra niža je od prvobitnih očekivanja Vlade, koja je na osnovu preliminarnih procena privatizacionog savetnika - Sitigrupe, očekivala najmanje 1,6 milijardi evra.

Ipak, nakon okvirne, savetnik je ovih dana završio i konačnu procenu vrednosti Telekoma, koja kaže da nacionalni operater vredi 2,5 milijardi evra, dakle bitno manje od očekivanog. Vlada je ipak rešila da podigne „prag“ za kupce 51 odsto akcija na 1,4 milijardi evra( umesto 1,25 milijardi evra).

Budući kupac Telekoma Srbija dobija i vlasništvo nad Telekomom Srpska i crnogorskim M-telom. Prema ranijim najavama, Vlada Srbije bi trebalo da zadrži tzv. zlatnu akciju, koja će joj omogućavati mešanje(pravo veta) kod donošenja strateški važnih odluka.

Među zainteresovanim kupcima, koji su do sada kontaktirali privatizacionog savetnika su Frans telekom, Telekom Austrija, Oraskom i Dojče telekom. Ukoliko neko od njih bude bio spreman da plati barem 1,4 milijardi evra mogao bi već od Nove godine da postane većinski vlasnik.


Serbia, Montenegro rail traffic protocols
BELGRADE -- Serbian and Montenegrin border services signed on Wednesday in Belgrade three protocols.

The protocols are meant to cut by half the time passenger and freight trains spend at border crossings and were signed under the agreement on border control of railway traffic.

In the future, border checks on passenger trains will be performed while the train is moving.

Serbia and Montenegro signed protocols on cooperation between border police services, agriculture ministries and a border rail traffic protocol.

Acting Assistant Minister of Transport in charge of rail traffic Vida Stevanović said that the implementation of the railway protocol should start immediately after the signing of a protocol between Serbian and Montenegrin customs administrations, planned for the end of the month.

Serbian Minister of Infrastructure Milutin Mrkonjić announced today that the countries of future Corridor 11 - Italy, Romania, Montenegro and Serbia - will meet in Italy in November and call for the route to be recognized as an official European corridor.

The agreement on border control of railway traffic between Serbia and Montenegro was signed by Mrkonjić and Montenegrin Minister of Transport Andrija Lompar in March 2009, and it was ratified in the Serbian parliament in March this year.


Copper Mill Sevojno purchases Novkabel's units Metalna Uzad and Metalurgija
- Copper Mill Sevojno is going to buy the units Metalna Uzad (Metal Ropes) and Metalurgija (Metallurgy) from Novosadska Industrija Kablova - Novkabel (the Novi Sad Cable Industry) - said Dragan Cvetkovic, the Director of the factory in Novi Sad.

He pointed out that the decision on the sale of the two units had been made by the cable factory's Managing Board and that the administration was preparing the papers for that acquisition. The buyer is a member of the business system of Cypriot company East Point, owned by Serbian businessman Zoran Drakulic who is also the owner of Novkabel.

Cvetkovic said that Copper Mill would buy the two units without the debts that should be taken over by Novkabel. The Director emphasized that the debts were big, but he did not specify how big, and added that one part of the contract envisaged that 15 employees of Metalna Uzad and 40 workers of Metalurgija be taken over by the new employer who intended to keep the same product portfolio and operate from Novi Sad.

In late September, 175 people left Novkabel as redundant workers after they got EUR 200 per year of work for leaving the company. That is already the fourth social programme in the factory and the first dismissal of surplus manpower ever since East Point became the owner of Novkabel in Novi Sad a year and half ago. The company's payroll now includes about 640 workers.

People in the company's trade union expect that there will be no excessive workers and that the owner will stick to the sales agreement, on which the trade union especially insists, while the Control Committee within the Privatization Agency has no complaints concerning how East Point respects the sales agreement.

- In early October, a collective agreement was signed between the company's trade union and the management, which is much better than the previous one. Among the rest, it envisages a higher price for overtime and night work - said Novkabel Trade Union President Milutin Losic.

Losic says that the average salary of production workers amounts to about 23,000 dinars, that is, about 25,000 dinars on the level of the factory. He underlines that salaries are paid on regular basis and that he is encouraged by the fact that there is enough work to do.


Farewell to Belgrade Stock Exchange - Knjaz Milos becomes closed joint-stock company
The Managing Board of Knjaz Milos has announced that a special meeting of the company's assembly of shareholders will be held on October 21 in order for the transformation into a closed joint-stock company to be discussed.

By becoming a closed joint-stock company, Knjaz Milos withdraws from the Belgrade Stock Exchange and the shares will be issued only to the founders or to the limited number of other people.


IMT:Britanci uključeni u izmeštanje
Beograd -- Za premeštanje Industrije mašina i traktora (IMT) na novu lokaciju biće potrebno da se obezbede sredstva iz budžeta, kaže direktor preduzeća Slobodan Petrović.
Petrović navodi i da su potrebne garancije države za dobijanje kredita kod komercijalnih banaka za realizaciju tog projekta.

On je dodao da IMT, uz pomoć jedne britanske kompanije koja želi da učestvuje u celom poslu, može da dobije za te namene povoljan kredit od britanskih komercijalnih banaka.

"Otkad je ta ideja dospela 'na sto' mi smo uradili puno toga. Uspeli smo da nađemo jednu ozbiljnu kompaniju u Velikoj Britaniji koja se bavi projektovanjem i izvođenjem proizvodnih pogona i fabrika. Firma ima odlične reference, radili su za BMW, Rols-rojs, Perkins...", rekao je Petrović, ne precizirajući o kojoj britanskoj firmi je reč.

Prema njegovim rečima, ta kuća svojom istorijom i referencama garantuje „da se može postići optimum od onoga što se želi sa fabrikom IMT“.

Britanci bi, kako je napomenuo, imali obavezu da procene sadašnju lokaciju i opremu IMT-a. Oni treba da odluče o tome šta vredi preneti na novu lokaciju, a zasad se, pored Bariča, kao mesta za preseljenje pominju i prostori Fabrike automotora "Dvadeset i prvi maj" u Rakovici i Ralji.

Ističući da bi britanska kompanija trebalo da proceni ne samo izvodljivost, već i troškove na sve tri lokacije, Petrović je dodao da bi uz njenu pomoć mogao da se obezbedi i komercijalni kredit od britanskih banaka, za samu izgradnju fabrike.

"Već smo dobili saglasnost britanske vladine Agencije za garanciju eksportnih kredita, odnosno ta agencija je spremna da osiguranjem pokrije 85 odsto iznosa kredita. Od Srbije se traži da pokrije preostalih 15 odsto", rekao je Petrović i dodao da je za ceo projekat IMT-u potrebna i podrška države.

Na pitanje o kom iznosu je reč, Petrović je naveo da bi to zavisilo pre svega od kapaciteta fabrike koja bi se gradila, ističući da su neke procene da je potreban iznos od 75 do116 miliona funti, a u tu cenu bi bilo uključeno i čišćenje lokacije na Novom Beogradu.

"Sada od nas zavisi kako ćemo dalje. U ovom momentu zastoj je nastao jer je Zaključkom koji je usvojila Vlada Srbije, predvidjeno da se prvo uradi studija izvodljivosti. Ta kuća bi uradila fizibiliti studiju i u ovom momentu čekamo novac za izradu tog dokumenta", rekao je Petrović i naglasio da je studija preduslov za sve dalje korake.

Kriza pogodila IMT, ali ide na bolje

Direktor IMT osvrnuo se i na dosadašnje poslovanje IMT ističući da je kriza pogodila poljoprivrednike, pa je i uticala na to da se smanji interesovanje za kupovinu traktora.

Početkom godine, prodaja traktora jeste bila opala, ali već poslednjih meseci, kako imamo stabilizaciju kursa, situacija je krenula nabolje, napomenuo je on.

Uz ocenu da IMT prodaje prozvod visokog stepena obrade, što je retkost u Srbiji, i da ta fabrika u reproduktivnom lancu za sobom 'vuče' 200 drugih preduzeća, Petrović je istakao da za njene proizvode već postoji tržište.

On je najavio da će od marta naredne godine krenuti izvoz u Grčku, sa poljskim partnerima se završava razvoj novog modela traktora, a stalno se pojavljuju i nova tržišta na afričkom kontinentu.


Referentna kamata povećana na 9,5%
Beograd -- Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) povećao je danas referentnu kamatnu stopu za pola procentnog poena, na 9,5 odsto godišnje.
Kako se navodi u saopštenju, referentna kamata povećana je zbog pritiska inflatornih očekivanja podstaknuta poskupljenjem hrane.

U obzir je u manjoj meri uzeto i ranije slabljenje dinara i očekivani brži rast oporavka ukupne tražnje.

Izvršni odbor NBS ocenio je da će godišnja inflacija, merena rastom potrošačkih cena, u oktobru 2010. preći gornju granicu planiranog odsupanja od cilja za taj mesec koji iznosi 6,3 plus minus dva odsto, odnosno da će biti iznad 8,3 odsto.

"Povećanjem referentne stope Narodna banka Srbije obezbeđuje da se inflacija u srednjem roku nađe na utvrđenom cilju", ističe se u i precizira da se u 2011. planira inflacija od 4,5 plus minus 1,5 odsto, a na kraju 2012. plan je četiri plus minus 1,5 odsto.

Privremeni rast domaćih cena hrane, zbog loše poljoprivredne sezone u Srbiji i svetu, navodi se, bio je ključni faktor porasta inflacije u proteklih nekoliko meseci.

Slabljenje dinara iz prethodnog perioda, iako se devizno tržište stabilizovalo, još neko vreme odražavaće se na povećanje cena uvoznih proizvoda, navela je NBS.

Narodna banka Srbije ocenila je da će nastavak ekonomskog oporavka, kao i odluka o odmrzavanju zarada u javnom sektoru i penzija, verovatno doprineti slabljenju dezinflatornog uticaja agregatne tražnje.

Od početka avgusta ovo je treće povećanje referentna kamate za po pola procedntnog poena, posle tri uzastopna snižavanja od početka ove godine za ukupno jedan i po procentni poen.

Centralna banka kao referentnu kamatu koristi kamatnu stopu na dvonedeljne repo operacije. U repo operacijama NBS prodaje hartije od vrednosti uz obavezu da ih u odredjenom roku otkupi uz kamatu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta