Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Država garant štednih uloga do 50.000 EUR - Vlada usvojila izmene finansijskih zakona
Vlada Srbije usvojila je juče izmene i dopune seta zakona iz oblasti finansijskog sistema, kojima država obezbeđuje isplatu svih štednih uloga do 50.000 EUR u roku od tri dana, bez obzira na to da li neka banka ode u stečaj ili likvidaciju.

Država tako postaje garant svih štednih uloga do 50.000 EUR, po svakom deponentu u svakoj banci pojedinačno.

Novim zakonskim odredbama obezbeđuje se dodatna stabilnost bankarskog sektora i veća zaštita štediša, saopštila je vladina Kancelarija za saradnju s medijima.

Reč je o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o bankama, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje i Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za osiguranje depozita.

Izmenama seta zakona uvedena je i mogućnost povećane zaštite depozita davanjem takozvane blanketne garancije države, kojom se može privremeno povećavati iznos osiguranih depozitali i/ili uključiti neosigurane kategorije.

Prilikom odlučivanja o tome kako će se postupati sa eventualno problematičnim bankama u budućnosti, uveden je princip najmanjeg troška, što znači da će biti primenjeno rešenje koje izaziva najmanji teret poreskim obveznicima.


Banke u stečaju, a plate 55.000 RSD
Beograd -- Stečajevi Investbanke, Beobanke, Jugobanke i Beogradske banke do sada su Srbiju koštali oko 50 miliona evra, a one i danas imaju troškove kao da normalno rade.
Banke plaćaju sve, od poreza na dodatu vrednost (PDV), poreza na imovinu, građevinsko zemljište do plata za 180 zaposlenih u njima.

Direktor Agencije za osiguranje depozita Milorad Džambić kaže da su na dan otvaranja stečaja, ukupna potraživanja te četiri velike banke od oko 2.300 dužnika iznosila 9,5 milijardi evra.

Od otvaranja stečaja do oktobra 2010. te banke su naplatile 21,7 milijardi dinara ili svega 3,8 odsto od ukupnih potraživanja, rekao je Džambić.

Naplatom potraživanja od pravnih i fizičkih lica, prodajom pokretne i nepokretne imovine, prilivima od zakupa i refundacije, prilivima od kamata na oročena sredstva, četiri banke u stečaju unovčile su stečajnu masu u iznosu od 37 milijardi dinara, a od ovog iznosa 189 miliona evra je preneto državi kao poveriocu prvog isplatnog reda.
Džambić je rekao da iako je prošlo skoro osam godina od pokretanja stečaja tih banaka, moguće je da će postupak potrajati još toliko, ukazujući da je od nekadašnje imovine tih banaka prodato više od 130.000 kvadrata poslovnog prostora za oko 10 milijardi dinara.

„Okončanje tog postupka ne zavisi od Agencije kao stečajnog upravnika. Stečajni postupci Beogradske banke i Jugobanke su izuzetno kompleksni, jer su obe poslovale preko agencija u Njujorku, a Beogradska banka i preko jedne na Kipru“, objasnio je Džambić.

Zato je izvesno da će se prvo okončati stečajni postupci Investbanke i Beobanke, nagovestio je on, ukazujući da je njihov najveći poverilac Beogradska banka u stečaju, koja u ukupnim potraživanjima Beobanke učestvuje sa više od 50 odsto, a kod Investbanke sa više od 76 odsto.

"Završetak stečaja Beobanke i Investbanke zavisi i od naplate dugova od preduzeća u restrukturiranju i velikih kompanija, koje su u nadležnosti Agencije za privatizaciju i sudova. Po tom osnovu četiri velike banke potražuju od 853 preduzeća oko 2,3 milijarde evra“, precizirao je Džambić.

Prema njegovim rečima, sve što je zavisilo od te agencije kao stečajnog upravnika ona je i odradila, pred nadležnim trgovinskim sudovima, ispitano je 13.688 prijava i poveriocima su priznata kao osnovana potraživanja od oko 600 miliona evra, osporeno je oko 4,8 milijardi evra, a još se vode 122 sudska postupka za potraživanja veća od 800 miliona evra.

S druge strane, četiri velike banke u stečaju isplatile su oko 189 miliona evra državi kao najvećem poveriocu po osnovu stare devizne štednje i 1,4 milijarde dinara po osnovu štednje i platnog prometa građana.


B92 Biz Vesti Srbija “PayPal“ od sledeće godine u Srbiji
Beograd -- „Pej pal“, usluga koja služi za posredovanje u sigurnoj internet trgovini, za građane Srbije, umesto 2010, kako je bilo najavljeno, aktiviraće se tek 2011.
Kako navodi list "24 sata", Srbija će se naći u regionalnom paketu sa Makedonijom i Crnom Gorom.

Za početak, građani će moći samo da koriste „Pej pal“ kao posrednika u internet kupovini, dok domaći trgovci neće moći da naplaćuju usluge preko ovog servisa.

Slobodan Marković iz ministarstva telekomunikacija kaže da se pre dve sedmice čuo sa ljudima iz kompanije "eBay" i da će se tačan datum dolaska znati krajem ove godine.

„Do odlaganja je došlo zato što su u međuvremenu odlučili da, osim Srbije, u isto vreme aktiviraju ’Pej pal’ servis i za građane okolnih zemalja. Za početak su zainteresovani da ponude uslugu slanja novca koja će građanima dati mogućnost da kupuju u internet prodavnicama korišćenjem pej pala kao posrednika u bezbednom obavljanju transakcija“, kaže Marković.

On kaže da se ta ponuda dalje širi samostalno ili u saradnji sa lokalnim bankama. To znači da kasnije proširuju ponudu mogućnošću da i trgovci iz Srbije koriste „Pej pal“ za naplatu onoga što prodaju preko interneta.

U Ministarstvu za telekomunikacije kažu da im je u razgovoru sa NBS preneseno da ne postoje zakonske prepreke za pružanje usluga elektronskog platnog prometa u Srbiji.

Inače, „Pej pal“ zarađuje tako što prodavcima naplaćuje svoju uslugu od 2,2 do 3,4 odsto. Da bi postali korisnici, zainteresovani moraju da ostave broj svoje kreditne kartice ili broj tekućeg računa, koji se verifikuju jednom transakcijom.

Nakon toga se novčane transakcije obavljaju tako što kupac šalje mejl uplatu prodavcu, a uplata se skida sa računa kupca i uplaćuje na račun koji je prodavac otvorio kod „Pej pala“.

Taj sistem skraćuje vreme potrebno za obavljanje jedne transakcije na internetu, a prednost je to što korisnici ne moraju jedni drugima da ostavljaju brojeve svojih računa i kartica.


NBS kamatom stopira pad dinara
Beograd -- Narodna banka Srbije juče je podigla referentnu kamatnu stopu za ceo procenat, tako da sada iznosi 10,5 odsto.
Kako je saopšteno iz centralne banke, pri donošenju odluke Izvršni odbor NBS je uzeo u obzir pre svega potrebu zaustavljanja rasta inflatornih pritisaka, podstaknutih rastom cena hrane, efekta ranijeg pada dinara i bržeg oporavka tražnje nego što je očekivano.

U Narodnoj banci ističu da je rast cena hrane bio ključni faktor rasta inflacije u poslednjim mesecima, a na dalju inflaciju će uticati dosadašnji pad kursa, koji će podići cene uvoznih proizvoda.

„Istovremeno, nastavak ekonomskog oporavka, kao i odluka o odmrzavanju zarada u javnom sektoru i penzija, doprineće slabljenju dezinflatornog uticaja agregatne tražnje“, poručuju u NBS-u, dodajući da je cilj povećanja repo stope bio da se pred kraj naredne godine inflacija vrati u predviđeni okvir, pošto se očekuje da će se u narednim mesecima kretati iznad gornje granice ciljanog koridora za 2011. godinu od četiri, plus-minus 1,5 odsto.

Ekonomista Goran Nikolić iz Centra za novu politiku kaže da je ovakva odluka NBS bila očekivana i da je njen cilj da se monetarna politika zaoštri i da se utiče na inflaciju u drugoj polovini 2011. godine.

"Podizanjem repo stope prinos na blagajničke zapise se približava prinosu na trezorske zapise, što je neophodno kako bi hartije NBS-a bile atraktivne za banke, odnosno kako bi centralna banka mogla da efektivno koristi repo stopu kao instrument monetarne politike. Mislim da će referentna kamata morati još da raste do kraja godine, tako da na kraju bude samo malo ispod stope na trezorske zapise, tako da verujem da nije sporno da ćemo imati bar još jedan procenat rasta repo stope u narednom periodu", ističe Nikolić.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Nikola Fabris takođe smatra da podizanje stope nije bilo neočekivano i da je to bio „očigledno iznuđen potez“.

"To je pre svega usmereno na zaustavljanje rasta kursa i neće uticati na kredite i kamatne stope. Kretanje referentne stope u narednoj godini će zavisiti od situacije u tom periodu, ali repo stopa u svakom slučaju ostaje daleko ispod maksimalne vrednosti koju je dostigla u prethodnom periodu od 17,5 odsto", zaključuje naš sagovornik.


Država zove akcionare Jugoremedije
Beograd -- Agencija za privatizaciju je pozvala male akcionare zrenjaninske fabrike lekova Jugoremedija da zajedno sa državom prodaju svoje akcije.
Oni su pozvani da sa Akcionarskim fondom i Fondom za penzijsko-invalidsko osiguranje prodaju svoje akcije po ceni većoj od 15 evra po jednoj akciji.

Rok za pridruživanje akcija Jugoremedije je 26. novembar, a posle zatvaranja ponude Agencija će objaviti tender za prodaju zajedničkog paketa akcija.

U vlasništvu Akcijskog fonda je 31,95 odsto akcija Jugoremedije, vlasnik 9,96 odsto kapitala tog preduzeća je Fond PIO, a preostalih 58 odsto akcija je u vlasništvu malih akcionara.

Ugovor o prodaji Jugoremedije makedonskoj firmi „Jaka 80“ raskinut je u junu 2006. godine. „Jaka 80“ je na aukciji u septembru 2002. godine kupila 41,93 odsto akcija Jugoremedije po ceni od 959,5 miliona dinara.

Većinski vlasnik „Jake 80“ bio je Jovica Stefanović koji je pre nekoliko dana uhapšen u istrazi poslovanja beogradske farmaceutske kompanije Srbolek čiji je bio suvlasnik.

Predsednica Upravnog odbora Jugoremedije Nadica Markov kaže, povodom objave poziva, da su mali akcionari zainteresovani za pridruživanje svojih akcija državnom paketu.
"Mali akcionari su zainteresovani da u jednom paketu idu na zajedničku prodaju sa Akcionarskim fondom", rekla je Markov i dodala da objava poziva predstavlja uvod u postupak tenderske prodaje preduzeća.

Prema njenim rečima, dok traje pridruživanje akcija sa Agencijom će se istovremeno pregovarati o budućim uslovima na tenderu, koja već jesu u načelu dogovorana u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja.

Ona je navela da će se, imajući u vidu prethodna loša iskustva u vezi sa privatizacijom Jugoremedije, veoma voditi računa da ponude podnesu firme iz branše, odnosno da to budu farmaceutske kompanije.

"Preduzeće je već obavestilo Agenciju i privatizacionog savetnika da ne može svako da bude učesnik na tenderu. Ovoga puta to mora biti proizvođač lekova sa tradicijom u proizvodnji farmaceutskih proizvoda od najmanje deset godina", rekla je Markov.


Car parts for MAN from Jagodina
- In the industrial zone next to Belgrade-Nis highway in Jagodina, a factory of car parts with an assembly line for MAN trucks will be built. The investor is a Serb who is engaged in the same business in Germany - Jagodina Mayor Dragan Markovic-Palma said in Munich.

- An agreement in principle has already been reached, the city will provide a land with complete infrastructure, while the investor's obligation is to employ workers from the territory of Jagodina - said Markovic.

He stated that that businessman already had a readymade project for the factory, in which about 500 people should get jobs, pointing out that he was the first investor in the Industrial zone in Jagodina.

During the visit of the business-political delegation to Munich, at the meeting in the Consulate General of Serbia and at the international electronics fair, Markovic invited the citizens of Serbia working in Germany to invest in Serbia.

- Instead of being "Gastarbeiters" (guest workers) in Germany or in some other country, you should be employers in Serbia, which will make it possible for you by offering numerous benefits - said Markovic.

- The City of Jagodina has organized a three-day visit to Munich for 115 businessmen from that city and the rest of Serbia - Mayor Markovic said to the press before leaving for Germany.

Markovic reminded that the City of Jagodina had also organized visits to Vienna, Paris and Moscow and three visits to Greece for businessmen in the previous two years.

Markovic pointed out that not a single dinar had been earmarked in the city budget for the trip to Munich and that all the costs were covered by donors.

As the Mayor of Jagodina announced, "Investment in Serbia" will be the main topic for discussion in Germany, while Jagodina will offer industrial zones next to Belgrade-Nis highway and in Vinoraca, as well as the Cable Industry and the Jagodina Brewer.

- Serbian delegation will also visit the international electronics fair in Munich, one of the world's most famous trade fairs, which is a place of international trade and the place where contacts are made and experiences are exchanged - Markovic emphasized.

- I am sure that the businessmen from Jagodina and Serbia will find business partners at that trade fair - he added.


Technical talks on Jat Airways with Turks
BELGRADE -- The Serbian government and the Turkish partner interested in buying Jat Airways have begun a round of technical negotiation on the sale.

The talks, if successful, "could lead to an agreement", Serbia's Minister Without Portfolio Sulejman Ugljanin stated on Thursday.

"We are all interested in getting the Turkish side to continue the negotiations until we reach an agreement," Ugljanin told Tanjug.

The latest negotiations refer to technicalities, like assets and their values, said Ugljanin, adding that the next phase could be to sign an agreement.

Serbia's offer is excellent, Ugljanin stressed. The state-owned airline has no outstanding debts, its aircraft are in good condition, the staff can service 40 aircraft and it has landing rights, which is the most expensive item, he noted, adding that the government was offering all that practically for free.

Therefore, the Turkish partner should do Serbia no favors and simply act according to their interest, since the company will be owned by both parties, Ugljanin concluded.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta