Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ministarstvo finansija: Produženi razgovori sa MMF
Razgovori predstavnika Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda u okviru šeste revizije tekućeg stend-baj aranžmana potrajaće najverovatnije do petka, 5. novembra, a ne do danas kako je prvobitno bilo planirano, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.


U Ministarstvu finansija nisu precizirali zbog čega se razgovori sa misijom Fonda produžavaju, a potpredsednik Vlade Srbije zadužen za reformu penzionog sistema Jovan Krkobabić je za Tanjug rekao da je sa MMF-om ponovo razgovarao o penzijskom zakonu koji je prošle sedmice povučen iz skupštinske procedure, ali da će u utorak "pasti konačan dogovor".


- Ukoliko MMF prihvati da neki delovi tog akta budu korigovani, korigovaćemo ih, ali, za sada, nema nikakvih promena- rekao je vicepremijer.

On je izjavio da se sa MMF-om pregovara kako bi se došlo do jednog održivog penzijskog sistema koji će odgovarati svima.


Predlog izmena i dopuna Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju Vlada Srbije povukla je pod pritiskom sindikata koji su tražili odredjene izmene, a najznačajnije su se odnosile na zaštitne mere.

Krkobabić je prošle sedmice rekao Tanjugu da će povučeni zakonski predlog biti vraćen u skupštinsku proceduru 2. novembra bez ijedne jedine izmene, čak i u interpunkciji.


Za sada je izvesna samo izmena da najniža penzija neće padati ispod 27% prosečne neto zarade, što nije bio zahtev sindikata već je to dogovorio Krkobabić sa MMF-om.

Ukoliko se, međutim, dogodi da najniža primenja penzionera padnu ispod tog procenta, njima će razlika do 27% prosečne neto zarade biti nadoknađena prilikom usklađivanja svakog januara.


Misija MMF-a doputovala je u Beograd 21. oktobra zbog razgovora o šestoj reviziji "stend-baj" aranžmana koju bi Odbor direktora Fonda trebalo da odobri 22. decembra. Aranžmanom s MMF-om, koji je potpisan u maju prošle godine, Srbiji je odobren zajam od 2,87 mlrd EUR za jačanje deviznih rezervi i do sada je iskorišćeno oko 1,45 mlrd EUR.


Srpske kompanije na listi izvoznika u Rusiju
Direktor Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede Srbije Zoran Mićović izjavio je danas da bi 17 kompanija iz Srbije, najkasnije za tri nedelje, trebalo da dobije dozvolu za izvoz mesa, mleka i prerađevina od mesa i mleka na tržište Rusije, Kazahstana i Belorusije.

Mićović je rekao novinarima da je ruska veterinarska inspekcija boravila u Srbiji prethodne dve nedelje, kako bi utvrdila spremnost za takav izvoz, a svoju konačnu odluku o tome će doneti za oko tri nedelje.

Direktor uprave za veterinu smatra da je pozitivan izveštaj o izvozu izvestan i da će Srbija, sa određenim objektima, biti stavljena na listu izvoznika.

- Među kompanijama koji će moći da izvoze na ta tržišta su jagodinski "Yuhor", "Stokoimpex" iz Knjaževca, Mlekara Šabac, mlekara "Select milk" iz Inđije, "Zlatiborac" iz Mačkata, "Mlekara Subotica", "Kotex" iz Surčina - kazao je on.


Đelić: Uskoro 250 mil. evra od EIB
Beograd -- Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kaže da se sa Evropskom investicionom bankom (EIB) privode kraju pregovori o kreditu u iznosu od oko 250 miliona evra.
Kredit je namenjen za preduzeća koja veći deo proizvoda izvoze i zapošljavaju nove radnike, a četvrta tranša biće upotrebljena za podsticaj izvoza.

Zasad je u Pirotu razgovarano sa Tigrom o kreditu za proširenje kapaciteta za proizvodnju obuće, a sredstva iz tog aranžmana biće upotrebljena i za industriju auto-delova i za potrebe medija, izjavio je Đelić.

Potpredsednik vlade je podsetio da je prethodna, treća tranša "apex kredita" EIB korišćena za poboljšanje likvidnosti preduzeća i za povećanje izvoza.

Unutrašnji problem Srbije je rast nezaposlenosti i porast siromaštva stanovništva, kazao je Đelić i najavio usvajanje zakona o socijalnoj zaštiti, za one koji su već u ozbiljnim teškoćama i tim propisom biće planirano oko četiri milijarde dinara u budžetu za narednu godinu.

Istovremeno, naredne godine se planira pokretanje projekata mikrokreditiranja, po uzoru na model nobelovca Junusa Muhameda, koji je u Beogradu promovisao model socijalnog preduzetništva za najsiromašnije, rekao je Đelić.

Ističući da će budžet za 2011. godinu biti izuzetno teško isplanirati, zato što su potrebe veoma velike, on je dodao da će u socijalnom dijalogu vlade, sindikata i poslodavaca biti definisane nove mere za povećanje zaposlenosti i suzbijanje siromaštva.

Vlada će pomagati i aktivnim merama zapošljavanja, pogotovo u porodicama gde je više članova ostalo bez posla, da bi mogli da rade nešto što je korisno za društvo, od radova na izgradnji infrastrukture do zaštite životne sredine.

"Veoma je važno da u mesecima koji dolaze pokažemo veliku odlučnost u borbi protiv povećanja nezaposlenosti i bilo kakvog povećanja siromaštva", naglasio je Đelić i ukazao da su građani Srbije pokazali izuzetnu dozu strpljenja i razumevanja za posledice krize i mere koje su morale da budu preduzete.


Boš gradi fabriku u Beogradu?
Beograd -- Srbija bi, ako pregovori urode plodom, mogla da bude 61. zemlja u kojoj bi nemačka kompanija Boš pokrenula svoju proizvodnju.
Predsednik Tadić je nedavno u nemačkoj pokrajini Baden-Virtenberg razgovarao upravo o eventualnim investicijama ove firme u Srbiji.

Oni još razmatraju i druga tržišta, a ako se konačno opredele za našu zemlju, fabriku bi gradili blizu Beograda.

Do sada je Srbija privlačila najzvučnija imena iz sveta finansija i telekomunikacija. Finansijsko poslovanje je delatnost u koju se donedavno slilo najviše direktnih stranih investicija - više od 1,5 milijardi dolara. Dolaskom Fijata, međutim, i profil zainteresovanih investitora se menja. Srbija danas pre svega privlači komplementaše.
Na spisku najvećih stranih investicija SIEPA, Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza, od 17 ovogodišnjih investicija - četiri su iz automobilske industrije.

To su Fijat, koji zajedno sa Srbijom ulaže u rekonstrukciju proizvodnih pogona, “Manjeti Mareli” koji gradi fabriku, ali i novi pogon slovenačkog “Grah automotiva” i Jurina kupovina fabrike u Rači.

"Sa Bošom smo već duže u kontaktu", kažu u SIEPA i dodaju da je investicija prilično izvesna, a projkat bi bio iz auto-industrije. U toj agenciji dodaju i da je Panasonik u Svilajncu najavio početak rada. Najpre će iznajmiti 2.500 kvadrata hale koju je podigao Rojm, a ako im proizvodnja dobro krene, gradiće svoju fabriku.

Što se tiče Rojma, problem je što je ta firma zapala u finansijske probleme u Nemačkoj. Trenutno su u stečaju, jer je auto-industrija pretrpela velike gubitke. Postoji mogućnost da je preuzme druga nemačka kompanija. Prozivod koji je planiran u Srbiji je, međutim, konkurentan i ima perspektivu. Ne bi trebalo da bude doveden u pitanje i verujemo da će se investicija svakako ostvariti.

Na ovoj listi najvećih ovogodišnjih investitora su, pored Panasonika, Hajneken koji proširuje proizvodnju, Falke koji je kupio Inkol u stečaju i pravi fabriku čarapa, kao i Pompea koja diže novi pogon za farbanje u Zrenjaninu.


NBS: Nastavak oporavka u Srbiji
Beograd -- Aktuelni makroekonomski podaci ukazuju na nastavak oporavka ekonomske aktivnosti u Srbiji, saopštila je Narodna banka Srbije.
NBS navodi da je oporavak pretežno zasnovan na oporavku spoljne tražnje i realnoj depresijaciji dinara iz prethodnog perioda.

U septembru 2010, u odnosu na isti mesec prethodne godine, industrijska proizvodnja je bila veća za 2,6 odsto, a ukupna ovogodišnja industrijska proizvodnja u odnosu na isti prošlogodišnji period za 4,4 odsto.

Ključni faktor ekonomskog oporavka je povećanje izvoza - međugodišnji rast robnog izvoza u 2010. godini, izraženog u evrima, zaključno sa septembrom iznosi 21,1 odsto, a samo u septembru 27,5 odsto.

Zahvaljujući oporavku ekonomske aktivnosti, naročito u industriji, robni uvoz izražen u evrima beleži takođe međugodišnji rast - u prvih devet meseci 8,9 odsto, a samo u septembru 23,9 odsto.

Da je oporavak ekonomske aktivnosti izvor oporavka uvozne tražnje ukazuje i dinamika uvoza po komponentama za septembar - najznačajniji je rast uvoza energije, a i dalje je relativno visok rast uvoza reprodukcionog materijala i kapitalnih dobara.

U septembru je došlo i do oporavka domaće tražnje, što se ogleda kroz rast uvoza trajnih (16,3 odsto) i netrajnih (13 odsto) proizvoda za široku potrošnju. Ipak, posmatrano u prvih devet meseci tekuće, u odnosu na isti period prethodne godine, uvoz ove dve kategorije povećan je za svega 0,2 odnosno 3,4 odsto.


New locations for investors - ZIG Novi Sad prepares one of city's most attractive work zones
Companies that have been asking about greenfield investments in Novi Sad know that it was difficult to find a lot at 100,000 to 200,000 square meters in the capital city of Vojvodina. A good news for all those who have given up investing in Novi Sad because all available locations are huge is that attractive Sever I work zone will be equipped in early 2011, at total surface of 205,000 square meters. The new zone, which will most probably be divided into four lots, is situated alongside the Danube-Tisa-Danube canal and Europe Boulevard.

- The Institute for Development of Novi Sad (ZIG Novi Sad) is finishing the formation of lots and the internal roads development projects. The location is intended for the construction of production units, while there are no limits when it comes to desirable industries. The work zone will be suitable for one large or several smaller companies and it is for certain that potential investors will also be offered investment incentives. The zone is partially equipped at the moment and we expect the infrastructure investments to be finished next year when this location will be included in the offer - Tatjana Gasovic, the Assistant Director for Building Land in the Institute for Development of Novi Sad, says for eKapija. 
A special advantage of Sever I work zone is its location because the complex is situated alongside Europe Boulevard, of which third phase will be finished by end of November.

- The works on the section between Vojvode Stepe Street to Rumenacka Street are close to end and that section is about 2 km long. The next phase includes the works on the section from Rumenacka Street to the highway, which is 5 km long. We are currently working to resolve the property relations for that section because about 250,000 square meters are privately owned. The boulevard will have four lanes and bicycle path and pedestrian walk on the left side.


Serbian companies on list of exporters to Russia
Zoran Micovic, the Director of the Veterinary Administration of the Ministry of Agriculture of Serbia, said today that 17 companies from Serbia should obtain permits, in three weeks at the latest, to export meat, milk and meat and dairy products to the markets of Russia, Kazakhstan and Belarus.

Micovic said to the press that Russian veterinary inspectors had been staying in Serbia over the previous two weeks in order to determine the readiness for such export, while the final decision would be made in about three weeks.

The Director of the Veterinary Administration is of the opinion that a positive report on export is certain and that Serbia, with certain facilities, will be put on the list of exporters.

- Among the companies that will be able to export their goods to aforementioned markets are Jagodina-based Yuhor, Stokoimpex from Knjazevac, Sabac Dairy, Select Milk dairy from Indjija, Zlatiborac from Mackat, Subotica Dairy, Kotex from Surcin - he said.


Ministry: Talks with IMF extended
BELGRADE -- The talks between representatives of Serbia and the IMF as part of the sixth review of the stand-by arrangement will be extended for another several days.

This comes instead of the original plan to complete them today, Tanjug learned at the Finance Ministry on Monday.

The ministry did not specify the reasons for extending the talks with the IMF mission, while Deputy Prime Minister for the Pension System Reform Jovan Krkobabić told Tanjug that he had discussed with the IMF the pension bill that was withdrawn from the parliament procedure last week and that a final agreement is expected on Tuesday.

“If the IMF accepts some parts of the act to be amended, we will amend them, but there are no changes for now,” said Krkobabić.

He also said that the talks with the IMF should lead to a sustainable pension system that would satisfy all.

The Serbian government withdrew the draft amendments to the Law on Pension and Disability Insurance last week under the pressure of the trade unions, who demanded certain changes, protection measures being among the most important ones.


Deblokada 55 mil. $ iračkog duga?
Sarajevo -- Višegodišnji spor zbog famoznog iračkog duga napokon bi trebao da bude rešen naredne sedmice realizacijom ranije nagodbe Vlade FBiH s beogradskim "Progresom".
Time bi napokon trebalo da bude deblokirano ukupno 55 miliona američkih dolara Federacije BiH, koje više od dve godine drži Srbija.

Reč je o novcu koji je uplatio Irak u korist računa kompanije "Jugoimport SDPR", a na ime predratnog duga za izvršene poslove bosanskohercegovačkih kompanija iz namenske industrije.

Poravnanje je trebalo da bude rešeno još u proleće ove godine, ali su kompanije iz Srbije raznim zavrzlamama pred domaćim sudom nastojale po svaku cenu uzeti ceo irački dug.
Trgovinski sud u Beogradu izdao je u martu i privremenu meru kojom se nalaže da sa računa "Jugoimport SDPR-a" iz Beograda na račune tog suda bude prebačen novac od iračkog duga, ali to nikada nije urađeno.

No, Srbima se sada žuri pa pristaju na zahtev FBiH da se novac najpre uplati na poseban račun APF-a, a onda isplati dug "Progresu".

Tako bi FBiH s kamatama trebalo da dobije oko 42 miliona dolara, a "Progres" sa kamatama blizu 17 miliona dolara. Nalog za konačnu realizaciju ove nagodbe navodno je dao lično predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković, nakon što su radnici "Progresa" nedavno protestovali pred Skupštinom Srbije.

Problem sa realizacijom nagodbe mogao bi napraviti zahtev jedne kompanije sa Tajlanda kojoj navodno "Unis Promeks" iz BiH duguje 102.000 dolara. Ona traži da, takođe, svoja potraživanja naplati iz iračkog duga.

Vlada FBiH sada bi trebala dati saglasnost da se taj iznos ostavi na računu u Srbiji, a ostatak novca prebaci u FBiH kako bi se konačno izvukao ispod šapa Srbije.
 
"Progres" je, podsetimo, tužio Agenciju za privatizaciju u FBiH (APF) tražeći da se iračkim dugom izmiri 15,6 miliona dolara koje su mu od pre rata dugovali RMK "Željezara", "Inžinjering" iz Zenice i RMU Kakanj. Zeleno svetlo za nagodbu još u januaru ove godine dao je i Parlament FBiH, nakon što je Pravobranilaštvo FBiH uverilo Federalnu vladu da bi mogao biti izgubljen spor pred srpskim sudom. Glavna rasprava koja je trebalo da bude zaključena pred Trgovačkim sudom u Beogradu, te izrečena presuda, odložena je za 29. novembar
 


DB: Ubrzan tempo oporavka Srbije
Beograd -- Međunarodna agencija za utvrđivanje rejtinga Dan i Bredstrit ocenila je da je tempo oporavka srpske privrede ubrzan.
Ubrzanje oporavka privrede zasnovano je na ekspanziji u sektorima transporta, finansijskog posredovanja, rudarstva i proizvodnje.

U novembarskom izveštaju Den i Bredstrit je zadržao Srbiji rejting DB4d, što je svrstava u grupu zemalja sa umerenim rizikom poslovanja, navodi se u saopštenju bonitente kuće Rating, zastupnika D&B za Srbiju.

D&B u novom izveštaju ističe da su performanse Srbije u drugom kvartalu ove godine bile bolje od očekivanih ali i ukazuje da će sa opadanjem spoljne tražnje i rasta izvoza ključni faktori ekonomskog oporavka oslabiti u drugoj polovini godine.

Navodi se takođe da je značajan podsticaj domaće tražnje neizvestan zbog niskih plata, povećanih cena hrane i prevoza i samo blagog oporavka u dostupnosti kredita.
S druge strane, D&B kao pozitivno navodi to što je vlada, u okviru ekonomskog programa podržanog od strane MMF, već izvršila većinu politički osetljivih strukturnih reformi koje će pomoći jačanju srednjoročnih razvojnih planova.

D&B je u izveštaju o Srbiji izdvojio i sporazume o pomoći sa SAD koji će doprineti jačanju demokratskih institucija i poboljšanju konkurentnosti u zemlji, kao i ugovor o zajmu EBRD i Železnice Srbije za obnovu pruge duž Koridora 10.

EBRD takođe finansira izgradnju nove deonice autoputa u Srbiji duž strateškog Koridora 10 i, kako je ocenio D&B, modernizacija saobraćajne infrastrukture doprineće olakšavanju trgovine i jačanju regionalne integracije Zapadnog Balkana.

Za određivanje rejtinga D&B koristi sledeće pokazatelje: politički rizik, poslovni rizik, makroekonomski rizik i spoljni rizik, pri čemu je rizičnost podeljena u sedam nivoa a svaki nivo u četiri kvartala.

Međunarodna kompanija Dan i Bredstrit, sa sedištem u SAD, prva je i najveća bonitetna kuća na svetu, osnovana pre više od 160 godina.
 
U regionu i dalje najveći rejting ima Slovenija (DB2c), a slede Hrvatska (DB3d), Bugarska, Rumunija, Madjarska i Albanija (DB4a), Makedonija i Grčka (DB4b). Niži rejting od Srbije ima samo Bosna i Hercegovina (DB6a). Rejting D&B ukazuje na rizik poslovnog okruženja u nekoj zemlji i daje informaciju o efikasnosti plaćanja ka inostranstvu, kao i isplativosti potencijalnih investicija.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta