Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Putevi i EBRD o kreditu za Gazelu
Beograd -- Predstavnici Puteva Srbije i menadžment EBRD-a razgovaraće danas o odobravanju kredita za rekonstrukciju mosta Gazela, kažu u tom javnom preduzeću.

Delegacija Puteva Srbije, koju predvodi generalni direktor Zoran Drobnjak razgovaraće sa menadžmentom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o zajmu u iznosu od oko 33 miliona evra, EBRD je odobrio 2007. godine.

Ta sredstva su trenutno blokirana zato što, kako se u domaćoj javnosti spekuliše, EBRD i Evropska investiciona banka nisu u potpunosti zadovoljne uslovima za život romskih porodica, koje su živele ispod mosta, a raseljene su zbog rekonstrukcije.

Kredit od 33 miliona evra, i ako bude odobren, neće biti dovoljan da se Gazela rekonstruiše, jer je u medjuvremenu cena čelika na svetskom tržištu povećana, zbog čega će država morati do odobri dodatna sredstva ili iz stranih kredita ili iz budžeta.

Na tenderu za rekonstrukciju Gazele, ponuda austrijskog Štrabaga od 58 miliona evra ocenjena je kao najpovoljnija, pa će za kompletnu sanaciju mosta biti potrebno najmanje još 25 miliona evra.


Raskinuto još sedam privatizacija
Beograd -- Agencija za privatizaciju nastavlja obračun s nesavesnim kupcima, pa je u sredu tako raskinuto ukupno sedam kupoprodajnih ugovora.

Bez svojih firmi ostali su kupci “Suvobora” iz Gornjeg Milanovca, “Spekte” iz Beograda, Veterinarske stanice Irig, beogradskog “Brodarstva”, “Karaburme”, zaječarskog “Žitoprometa” i požarevačkih novina “Reč naroda”.

Prodaje su poništene uglavnom - u čak šest od ovih sedam firmi - zbog neplaćanja dospele rate. Međutim, nove gazde u nekim slučajevima nisu ispoštovale ni socijalni program, niti kontinuitet poslovanja.

Preduzeće “Suvobor” Miroljub Petrovski kupio je 17. juna 2008. godine za 7,2 miliona dinara. Međutim, nije na vreme izmirio drugu ratu, koja je dospela na naplatu 17. juna prošle godine. Pri tom, kontrola Agencije za privatizaciju je utvrdila da nije ispoštovao ni kontinuitet poslovanja, niti socijalni program.

Dejan Antonijević je “Spektu” kupio 19. jula 2007. godine za 29 miliona dinara. Nije na vreme izmirio treću ratu, ali ni socijalni program. Vlasnik Veterinarske stanice Irig, 25. juna 2008, postala je Dragana Đorđević. Koštala ju je 1,7 miliona dinara, a vlasnica se, u međuvremenu, nije držala kontinuiteta poslovanja i socijalnog programa.

“Brodarstvo” iz Beograda Gordan Bašić je kupio 30. novembra 2004. godine za 13,1 milion dinara. I on je, kao i ostali, potpisao ugovor da će sumu izmiriti u šest jednakih godišnjih rata. Međutim, poslednja, šesta, nije stigla. Kupac “Karaburme”, Goran Knežević, firmu je kupio 19. decembra 2007. godine za 51 milion dinara. Do sada nije uplatio treću ratu.

Na istom koraku, trećoj rati, “zapeo” je i kupac “Žitoprometa”, Đorđe Bobić. On je firmu kupio 31. jula 2007. za 550 miliona dinara. Zbog istog uzroka - treća neizmirena kupoprodajna rata, raskinut je i ugovor s konzorcijumom koji je 31. jula 2007. kupio požarevačke novine “Reč naroda” za 11,6 miliona dinara.


Vlada odobrava kredite za početnike
Beograd -- Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nebojša Ćirić najavio je da će danas na vladi biti usvojen program kredita za početnike u 2010. godini.

On je rekao da je za ove kredite u 2010. godini izdvojeno 2,2 milijarde dinara, od čega jedna milijarda dinara iz budžeta i 1,2 milijarde dinara po osnovu naplate rata tih kredita iz prethodnih godina.

Najniži iznos kredita biće 500.000 dinara, a najviši 2,5 miliona dinara. Krediti će biti odobravani po kamatnoj stopi od 2,5 odsto na godišnjem nivou, period počeka će biti 12 meseci, a prednost u njihovoj dodeli imaće preduzetnici do 25 godina starosti.

"Ovaj program će biti danas na vladi i već sledeće nedelje će biti aktuelan", rekao je Ćirić.On je rekao da će danas biti usvojen i program subvencionisane kupovine autobusa "Ikarbusa" i "Neobusa".

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je ranije da je za program kupovine autobusa "Ikarbusa" i "Neobusa" predviđeno oko milijardu dinara iz budžeta države, za potrebe javnog prevoza u gradovima Srbije i privatnog sektora.

“Kupcima koja mogu biti pravna i fizička lica biće odobreno 20 odsto popusta za kupovinu autobus, sa Euro 4 dizel motorom i 30 odsto za kupovinu autobusa sa motorom na gas”, naveo je Dinkić i napomenuo da bi program trebalo da omogući prozvodnju i prodaju oko 200 domaćih autobusa u ovoj godini.


Ruski kredit za budžet i železnicu
Beograd -- Konačan dogovor o projektima koji će se finansirati iz ruskog kredita od milijardu dolara još uvek nije postignut, rekao je ruski ambasador Aleksandar Konuzin.

Kada se radi o ruskom kreditu od milijardu dolara za Srbiju, Konuzin je podsetio da je već postignut principijelni dogovor o 200 miliona dolara i taj kredit će biti iskorišćen za stabilizaciju budžeta.

"Ministarstva finansija dveju zemalja su postigla dogovor o tehničkim uslovima korišćenja i izmirivanja tog duga. Kad je reč o drugom delu kredita, prvo treba da se reši u koje svrhe će on biti iskorišćen", objasnio je ruski ambasador.

Prema njegovim rečima, definisano je nekoliko projekata bilateralne saradnje srpskih i ruskih železnica, ali nije precizirano za koje projekte će biti iskorišćen novac od kredita.

Konuzin je ukazao da treba da bude određena tačna vrednost svakog projekta i zavisno od obima i vrste samih projekata biće definisani uslovi kredita, a u izgradnji pruga učestvovaće kompanije ruske železnice.

"Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić tražio je da deo novca bude iskorišćen za puteve i u ovom trenutku se o tome razgovara. Kasni se, međutim, sa podnošenjem projekata i podnošenjem tehničkih detalja, ali ne bih želeo da dramatizujem situaciju zato što je reč o velikim infrastrukturnim projektima i sve se mora dobro izračunati", rekao je on.

Upitan u kojoj meri srpske firme koriste mogućnosti koje im pruža Ugovor o slobodnoj trgovini sa Rusijom, Konuzin je istakao da se na rusko tržište mogu izvoziti oni proizvodi kojih ima dosta na srpskom tržištu, a to su pre svega voće i povrće.

"Problem je u tome što su te količine raspoređene među malim proizvođačima. Da saradnja bude efikasna neophodno je formirati krupne partije robe, što još nije praksa srpskih proizvođača", naveo je ruski ambasador.

On je napomenuo i da vrednost ruskih investicija u Srbiji iznosi oko milijardu dolara, što su najvećim delom ulaganja "Lukoila" i "Gaspromnjefta".

"Trudimo se da u Srbiju dođe ruski srednji i mali biznis, ali to nije lako zato što se vaše tržište u ovom trenutku nalazi u prelaznom periodu. Neophodno je usavršiti zakonodavnu bazu i promeniti dosadašnju praksu koja pokazuje da kupac nema dovoljno informacija o preduzeću koje želi da kupi", rekao je Konuzin.

Južni tok se još uvek priprema

Konuzin je kazao da je projekat gasovoda Južni tok još u fazi formiranja, s ciljem jačanja njegovih kapaciteta i dodao da se paralelno radi na studiji izvodljivosti.

"Zato sada ne mogu reći gde će u Srbiju ući ta cev, u Zaječaru ili Nišu, jer ovo je posao koji rade stručnjaci", rekao je on za magazin "Ekonomist".

On je podsetio da je nedavno potpisan sporazum i sa Mađarima o priključenju u taj projekat, "interes su pokazali i Francuzi, a bilo je kontakata i sa Hrvatima".


MMF pozitivno o penzionoj reformi
Beograd -- Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je odala puno priznanje na predloženim merama Vlade Srbije za reformu penzionog sistema.

Delegaciji MMF-a, koju predvodi Albert Jeger, je iznet predlog izmena i dopuna sistema penzijsko-invalidskog osiguranja Srbije, a iz kabineta potpredsednika vlade Jovana Krkobabića je saopšteno da je potpredsednik Vlade predstavio MMF-u ključne promene u tom sistemu osiguranja.

MMF je, kako se napominje, odao posebna priznanja za kompetentno i stručno obavljen posao na racionalizaciji, kao i za uspešno objedinjavanje do sada postojeća četiri fonda u jedinstven penzioni sistem.

"Napori koji su uloženi na reformi sistema obezbedjuju prethodno dogovorene ciljeve. Predstavnici MMF smatraju da su predložene izmene sistema kompatibilne evropskim standardima i da obezbedjuju dugoročno održiv penzioni sistem koji neće ugrožavati ekonomsku stabilnost zemlje", navodi se u saopštenju.

U narednim razgovorima sa predstavnicima MMF razmatraće se pojedina tehnička pitanjima. Ovom razgovoru prethodilo je više sastanaka s predstavnicima Svetske banke koji su, precizira se u saopštenju, detaljno upoznati s predloženim reformskim merama, koje su visoko ocenili.

Kako su ranije naveli u kabinetu potrpedsednika Vlade, glavna tema razgovora biće reforma penzijskog sistema. Krkobabić je ranije rekao da će ključni zahtev MMF-a da se umanje troškovi za penzije biti ispunjen predlogom novog zakona, koji predviđa da se izdvajanja za penzije iz budžeta smanje sa sadašnjih 13 odsto bruto domaćeg proizvoda na 10 odsto BDP-a do 2015.

Blic je ranije pisao da će potpredsednik Vlade Jovan Krkobabić pregovaračima iz MMF-a ponoviti stav da penzije treba da rastu koliko i plate, iako je raniji zahtev MMF-a bio usklađivanje penzija sa inflacijom i za procenat bruto društvenog proizvoda, ali samo pod uslovom da BDP bude veći od četiri odsto. U slučaju usklađivanja penzija sa platama, narednih godina bi takvo stanje postalo neodrživo za srpski budžet i koštalo bi državu deset milijardi dinara više nego kada bi se primanja najstarijih usklađivala sa inflacijom.

Sindikati nezadovoljni predlogom

Sindikati, međutim, nisu zadovoljni i tvrde da će predloženim izmenama penzije drastično pasti u narednim godinama. Član Radne grupa koja je izradila nacrt zakona, Rajko Kosanović iz Saveza samostalnih sindikata Srbije, kaže da će o načinu usklađivanja zarada biti odlučeno tokom boravka Misija MMF-a.

“U Nacrtu zakona o PIO predloženo je da se penzije usklađuju prema formuli koja uključuje procenat kretanja troškova života plus ukoliko je rast BDP-a veći od četiri odsto. Međutim, za ovu godinu je rast BDP-a planiran na 1,5 procenat, sledeće godine tri, a 2012. godine pet odsto što znači da bi tek od 2012. penzioneri mogli da po ovom osnovu očekuju povećanje penzija”, kaže on.

Pošto bi penzije po ovoj formuli penzije rasle samo koliko i troškovi života i više ne bi pratile rast zarada, Samostalni sidikat je proračunao da bi 2013. prosečna penzija bila na nivou 40 odsto prosečne plate. Zbog toga taj sindikat najavljuje veliki protest ukoliko predložene izmene budu usvojene bez odredbi koje su predložili.

“Mi smo tražili da se u zakon stavi zaštitna odredba da se vrši vanredno usklađivanje ako se desi da prosečna penzija padne ispod 60 odsto prosečne zarade. Takođe zalažemo se da postoji odredba i da se vrši uskalđivanje najniže penzije u slučaju da ona padne ispod 25 odsto prosečne zarade”, dodaje Kosanović.

Prema mišljenju Stevana Vrebalova koji je u izradi Zakona predstavljao Uniju poslodavaca, pad penzija na 40 odsto prosečne plate može se desiti samo u slučaju drastičnog pada BDP-a ili troškova života, što se ne očekuje. “Ja mislim da to nije ni blizu tačno i da penzije neće pasti ispod 60 odsto. Ipak, ako budemo imali nastavak recesije i propadanje po svim nivoima onda će i 40 procenata biti mnogo”, dodaje on.

Šefica vladine radne grupe za reformu penzijskog sistema Radina Todović ranije je kazala da izmene ne predviđaju izjednačavanje starosne granice za odlazak u penziju žena i muškaraca.

"Žene ostvaruju pravo na starosnu penziju kada navrše 60 godina života i najmanje 15 godina staža, a muškarci 65 godina života i 15 godina staža. Do izjednačavanja starosne granice muškaraca i žena nije došlo izmenama i dopunama ovog zakona", rekla je Todovićeva.

Ona je objasnila da je izmenama povećana starosna granica sa 53 na 58 godina, postepeno po četiri meseca godišnje počev od 2011. godine do 2020. godine. Puna penzija do sada su žene sticale sa 35 godina radnog staža, dok su muškarci dobijali punu penziju sa 40 godina radnog staža.

Prema predloženom modelu, one žene koje budu odlazile u penziju 2023. moraće da imaju 38 godina staža, ukoliko žele da primaju punu penziju. Potrebne godine staža će se povećavati postepeno počev od 2011. za po četiri meseca godišnje, precizirala je Todovićeva.

Kada je reč o usklađivanju visine penzija sa MMF-om postoji dogovor da se one usklađuju sa rastom troškova. “Ako raste BDP više od četiri odsto i penzije će se uskladjivati i za taj procenat. Obaveza je vlade da učešće neto penzija u trškovima BDP smanji sa 13 na deset odosto do 2015. godine", podsetila je Todovićeva.

Ona je kazala da je novim izmenama predložena izmena uslova za ostvarivanje prava na porodičnu penziju, tako da se starosna granica kod žena povećava sa 50 na 53 godine, a kod muškaraca sa 55 na 58 godina, postepeno šest meseci, od 2011. godine.
 
MMF će postaviti uslove za rast plata

MMF je 15. maja 2009. odobrio novi stend baj aranžman, vredan 2,9 milijardi evra za jačanje deviznih rezervi i do sada su povučene dve tranše tog kredita u ukupnoj vrednosti od 1,12 milijarde evra. Do sada su povučene dve rate u ukupnoj vrednosti 1,12 milijardi evra, a uzimanje treće od 350 miliona evra zavisiće od novog izveštaja misije MMF-a. Plan NBS je da se ta tranša povuče u maju ove godine. Srbija se sporazumom sa MMF-om obavezala da će smanjiti izdatke za isplate zarada budžetskih korisnika, odnosno da će te plate, kao i penzije, biti zamrznute u 2010. godini. Sporazum predviđa i otpuštanje viška zaposlenih u državnoj administraciji i usvajanje novog zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju.


Železnice i Jat izgubili milijarde
Beograd -- Sva državna preduzeća, sem “Laste”, koja se bave prevozom putnika završila su poslovanje u 2009. godini sa gubicima, pišu Novosti.

“Železnice Srbije”, prema procenama, zabeležiće minus od oko 52 miliona evra, dok će “Jat” poslovnu godinu završiti sa gubitkom od oko 15 miliona evra. Jedina svetla tačka biće “Lasta” koja se nada profitu.

“Železnice Srbije” su lane zabeležile gubitak od pet do pet i po milijardi dinara. Ipak, u ovom javnom preduzeću kažu da je minus za oko milijardu dinara manji nego u 2008. godini.

“Smanjili smo poslovne rashode i obaveze iz tekućeg poslovanja za oko dve i po milijarde dinara”, kaže Nenad Stanisavljević, direktor Medija centra “Železnica”.

Prema njegovim rečima obaveze iz tekućeg poslovanja srpskih železnica su na kraju 2008. godine iznosile oko četiri i po milijarde dinara, a na kraju 2009. bile su oko dve milijarde dinara.

“To smo postigli zahvaljujući nizu odluka sa ciljem maksimalne redukcije svih troškova, koji nisu u direktnoj funkciji saobraćaja i bezbednosti”, kaže Stanisavljević.

JAT neće da kaže kome sve duguje

Generalni direktor “Jat ervejza”, Srđan Radovanović, više puta je izjavio da je nacionalni avioprevoznik u 2009. prepolovio gubitak u odnosu na 2008. godinu. Sa 30 miliona evra minus je “pao” na oko 15 miliona. Iz “Jata” međutim, nije bilo odgovora na pitanja kome i koliko ovo preduzeće duguje.

Prema nezvaničnim informacijama, Agencija za kontrolu letenja od “Jata” potražuje iznos od oko 10 miliona evra, dug beogradskom aerodromu “Nikola Tesla” iznosi oko pet miliona, a na listi poverilaca je i država.

Naime, “Jatu” je 5. februara prošle godine odobrena pozajmica, pa u državnu kasu nacionalni avioprevoznik treba da vrati 8.364.000 evra. Naša aviokompanija ima obaveze i prema poslovnim bankama, “Jat tehnici” i “Jat keteringu”, te je tako očekivani minus nacionalnog avioprevoznika očigledno samo optimistička procena.
 
Pozitivni
Javno preduzeće PTT Srbija već je “podvuklo crtu” i lane je ostvarila dobit od 3,9 milijardi dinara. Pozitivni rezultati očekuju se i na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla”, koji je, kako pišu Novosti lane ostvario dobit od oko 1,8 milijardi dinara.


Koridor 10 put Srbije iz krize
Beograd -- Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić kaže da je Koridor 10 projekat koji najviše može doprineti da se ubrza izlazak Srbije iz ekonomske krize.

Mrkonjić je upozorio i da Srbija više ne bi trebalo da uzima kredite od međunarodnih finansijskih institucija bez projekata tako "da nam pare stoje i još plaćamo kamate". "Vlade mogu i da se menjaju, ali infrastrukturni projekti ne smeju da se prekidaju", naglasio je on u razgovoru za magazin "Ekonomist".

"Drugu traku severnog dela Koridora 10, od Novog Sada do Horgoša i krak do Kelebije, ukupne dužine 110 kilometara finansiraćemo iz budžeta i na tim poslovima, vrednim oko 110 miliona evra, angažovaćemo domaće firme", najavio je Mrkonjić.

"Sve to mora biti gotovo do 1. maja 2011. Zajedno sa zaposlenima u kamenolomu, NIS-u i drugim firmama, na tom poslu biće angažovano oko 40.000 radnika iz Srbije, a četiri puta više će biti zaposleno na gradnji drugih objekata pored autoputa", objasnio je on.

Mrkonjić je istakao da će do maja početi gradnja još dve deonice na jugu, obilaznice oko Beograda i dela autoputa kod Pirota, a ukupna vrednost tih radova je 400 miliona evra. Za deo autoputa kroz Grdeličku klisuru u dužini od 10 kilometara, koji se procenjuje na oko 38 miliona evra, tender će biti raspisan ovih dana, a uskoro će početi i radovi, najavio je ministar.

"Po svetskim kalkulacijama, na tim poslovima trebalo bi da bude direktno angažovano oko 100.000 ljudi. Taj novac ostaće uglavnom u Srbiji, čak i ako stranci dobiju posao", naglasio je Mrkonjić i dodao da bi bilo "nenormalno" da se gradnja obilaznice oko Dimitrovgrada na Koridoru 10 poveri Alpini, koja je tužila Srbiju zbog raskinutog ugovora o koncesiji za autoput Beograd - Požega.

Govoreći o mestu Luke Bar u strategiji razvoja saobraćaja Srbije, Mrkonjić je istakao da je interes Srbije kad je reč o barskoj luci politički, ali i ekonomski. "Luka Bar, pruga Beograd - Bar i Luka Beograd su paket, ništa od toga nije projektovano samo za sebe", ukazao je ministar, ističući da se u barskoj luci pretovari najviše milion do 1,5 miliona tona robe, iako je projektovana za pretovar sedam miliona tona godišnje, a polovinu od toga koriste preduzeća iz Srbije.

Mrkonjić je napomenuo i da država Srbija nema para i neće učestvovati na tenderu za privatizaciju barske luke, ali da mora da vodi računa o razvojnim projektima zemlje, "a na privrednicima je da se organizuju".


Otvara se mogućnost za veći izvoz u Rusiju - plasman robe u četiri nova regiona
Srpski proizvođači imaju veće mogućnosti za plasman robe izvan Moskve, i to u regionima Kaluga, Kursk, Krasnodarsk, Novosibirsk, izjavio je juče (11. februar 2010. godine) u Moskvi Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije, posle razgovora sa Jevgenijem Primakovom, predsednikom Trgovinske industrijske komore.

Na sastanku je postignut dogovor o saradnji u oblasti tehničke regulative koja je, inače, do sada otežavala promet robe iz Srbije na ruskom tržištu. Takođe je postignuta saglasnost o bilateralnom priznavanju zdravstvenih, veterinarskih i fitosanitarnih uverenja.

- Razgovarali smo o strateškim pravcima razvoja srpsko-ruske privredne saradnje, pre svega, energetike, kao i o mogućnostima da za našu stranu uvećamo korist iz sporazuma o slobodnoj trgovini Srbije i Rusije. Naši proizvođači imaju robu odgovarajućeg kvaliteta za rusko tržište, ali njihov osnovni problem je to što količina proizvoda mora biti respektabilna. Takođe, moraju garantovati kontinuitet isporuke - naglasio je Bugarin.

Da bi taj problem bio rešen, postignut je dogovor o ukrupnjavanju dobavljača, formiranju reprocelina i klastera. Inače, osim proizvođača poljoprivrednih proizvoda robu na ruskom tržištu mogu da plasiraju proizvođači podnih obloga i kaučuka, farmaceutska industrija, građevinska operativa i mašinogradnja.


DULIĆ: Obaveza "Ikee" da ulaže u proizvodne pogone
Švedski proizvođač nameštaja "Ikea" veoma je zainteresovana da dođe do zemljišta u Srbiji ispod tršišne cene, ali će pre toga morati da se obaveže da će investirati u proizvodne pogone, izjavio je danas (11. februar. 2010. godine) ministar životne sredine i prostornog palniranja Oliver Dulić.

Dulić je novinarima u Beogradu rekao i da bi Vlada Srbije danas trebalo da usvoji uredbu koja će velikim investitorima omogućiti da do zemljišta dodju po uslovima povoljnim od tržišnih.

- Imamo već nekoliko gradova u koje zaista žele da dođu strateški investitori. Suštinski ova uredba će pomoći konkurentnosti naše celokupne privrede i zemlje za investiranje. Mnogi investitori takve olakšice vech imaju u drugim zemljama. Od danas to će biti faktički moguće i u Srbiji- kazao je Dulić.

On je napomenuo da će Vlada Srbije sprečiti da usvajanje ove uredbe omogući zloupotrebe prilikom zakupa zemljišta, pošto će strogo biti definisani uslovi za to.

- Biće definisane kategorije investitora kojima će biti omogućeno da dođu do zemljišta, a to su pre svega oni koji će ulagati u prozivodnju - kazao je Dulić.


"Fiat" i ruski "Sollers" osnivaju zajedničko preduzeće - najavljena proizvodnja 500.000 vozila
Italijanski "Fiat" i njegov ruski partner akcionarsko društvo "Sollers" osnivaju 2,4 mlrd EUR vredno zajedničko preduzeće (joint venture) u Rusiji koje će, prema najavama, proizvoditi oko 500.000 vozila godišnje.

"Sollers" namerava na tržište da plasira devet novih modela različitih klasa i izvozi barem 10% proizvedenih vozila, prenose danas (11. februar 2010. godine) ruski poslovni sajtovi.

Ruski premijer Vladimir Putin i čelnik "Fiata" Serđo Markione (Sergio Marcionne) prisustvovaće danas, kako se navodi, potpisivanju memoranduma o osnovanju zajedničkog preduzeća.

Ruski mediji navode da "Fiat" po osnovu tog plana može očekivati pomoć Vlade Rusije do 2 mlrd EUR.

Predviđeno je da u Rusiji zaživi proizvodnja automobila tipa "Fiat" i "Chrysler".

Najavljeno zajedničko preduzeće prvo je veliko inostrano ulaganje u rusko tržište automobila otkad je globalna finansijska kriza izazvala kolaps potražnje u okviru kojeg je rusko nekada brzo rastuće automobilsko tržište u 2009. zabeležilo pad prodaje za 49%.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta