Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija i Rumunija nastavljaju PEOP
Beograd -- Kompanije iz Srbije i Rumunije odlučile su da zajednički nastave realizaciju izgradnje Panevropskog naftovoda (PEOP).

Predsednik Upravnog odobra Transnafte Bratislav Čeperković je kazao da će to srpsko javno preduzeća i rumunske kompanije Kompet i Terminal Konstanca nastaviti projekat razvojem prve faze naftovoda od Konstance do Pančeva.

"Na trasi tog dela naftovoda nalaze se šest rafinerija i veliki potrošači, što opravdava takvu investiciju", kazao je on.

Čeperković je kazao i da će zajedničko preduzeće za realizaciju PEOP-a biti prekomponovano i da će ga ponovo osnovati Transnafta i rumunske kompanije, kao tri akcionara i dodao da će ostati otvorena mogućnost ostalim partnerima da se uključe.

"Posle sedmomesečne pauze prouzrokovane neučešćem hrvatske strane, koja je predsedavajuća međudržavnim komitetom i mešovitom kompanijom za realizaciju PEOP-a jasno je bilo da moramo da izađemo iz te pat pozicije", naveo je on.

Inače, hrvatski Janaf je odlučio da privremeno obustavi učešće u projektu. Čeperković je istakao da Srbija i Rumunija dele stav da odluka Hrvatske da bude u fazi mirovanja u relizaciji projekta, ne sprečava izgradnju naftovoda od Konstance do Pančeva, napominjući da PEOP ne mora da ide preko Hrvatske teritorije.

Prema njegovim rečima, Hrvatska je kao izgovor za mirovanje u projektu navela svetsku finansijsku krizu i interne političke probleme. On je istakao da je Hrvatska, kao predsedavajuća, napravila veliki problem mešovitoj zajedničkoj kompaniji i da je siguran da Evropska komisija neće dozvoliti da jedna od članica zaustavi realizaciju projekta.

Čeperković je ocenio da će projekat biti realizovan i u slučaju da se ostale kompanije i države povuku iz PEOP-a, samo sa smanjenim kapacitetom transporta nafte.

Mrakić: Mi smo za diverzifikaciju

Državni sekretar u Ministarstvu za rudarstvo i energetiku Dušan Mrakić rekao je da Vlada Srbije i to ministarstvo u potpunosti podržavaju izgradnju PEOP-a.

"Diverzifikacija tržišta, to je nešto za šta se zalaže ne samo cela Evropa, već i mi kao budući članovi evropske zajednice tako da ćemo na ovom projektu ubuduće uraditi sve u najboljoj meri što je u nadležnosti ministarstvo", kazao je Mrakić.

Generalni direktor rumunske kompanije za transport nafte Kompet Klaudiu Kolesiu kazao je da su načinjeni značajni koraci kako bi se nastavio projekta. On je najavio da će posle sastanka u aprilu u Rumuniji biti poznati konkretni odgovori o daljem nastavku realizacije projekta.

Državni sekretar u Ministarstvu za rudarstvo i energetiku Dušan Mrakić rekao je da Vlada Srbije i to ministarstvo u potpunosti podržavaju izgradnju PEOP-a.

"Diverzifikacija tržišta, to je nešto za šta se zalaže ne samo cela Evropa, već i mi kao budući članovi evropske zajednice tako da ćemo na ovom projektu ubuduće uraditi sve u najboljoj meri što je u nadležnosti ministarstvo", kazao je Mrakić.
 

PEOP je zajednički projekt Rumunije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije, kojim se planira transport ruske i kaspijske nafte do Evropske unije (EU). Panevropski naftovod je važan projekat kojim se predvidja snabdevanje evropskog tržišta naftom iz Kaspijskog regiona, a trasa tog regionalnog infrastrukturnog objekta vodi od rumunske luke Konstanca na Crnom moru preko Srbije, Hrvatske i Slovenije do Transalpskog naftovoda u Trstu i dalje do italijanskih i evropskih rafinerija.


Milosavljević: Italijanski investitori ulagaće u Srbiju
Ministar trgovine i usluga Srbije Slobodan Milosavljević izjavio je juče (11. februar 2010. godine) da su italijanski investitori zainteresovani da nastave ulaganja u Srbiju.

Milosavljević je rekao da su za ulaganje u Srbiju zainteresovane ne samo velike italijanske kompanije, već i stotine malih investitora.

- Zainteresovani su za energetiku, agrar, industriju nameštaja i drvno prerađivačku industriju, proizvodnju kože i obuće i transport- izjavio je Milosavljević, koji učestvuje na Investiconom forumu Italije i zemalja Jadransko-jonske inicijative u Veroni.

Milosavljević je kazao da je tema foruma pomoć malim i srednjim preduzećima da u uslovima krize uspostave nove kontakte i razmene iskustva sa italijanskim partnerima.

On je najavio i potpisivanje deklaracije o podršci sektoru preduzetništva i malim i srednjim preduzećima.

Protokol predviđa razmenu iskustva i znanja, veću saradnju javnog i privatnog sektora, kao i pripremu prekograničnih projekata u okviru programa koje sporovode Evropska komisija i međunarodne finansijske institucije.

- Srbija u poređenju sa zemljama koje su ovde prisutne dobro stoji i nalazi se među top prirotetima italijanske ekonomije - rekao je Milosavljević.

Prema njegovim rečima, na to ukazuju i značajne italijanske investicije u Srbiji, koje bi nakon ovog foruma trebao da bude još veće.

Članovi Jadransko-jonske inicijative su Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Albanija i Grčka.

Na dvodnevnoj konferenciji učestvuju ministri zemalja srednje i jugoistočne Evrope i investitori i predstavnici poslovnih udruženja privrednika tih zemalja.


FAP traži odlaganje primene o obaveznoj ugradnji "euro 5" motora
Fabrika automobila iz Priboja (FAP) zatražila je od ministarstava i Vlade Srbije da je dve godine oslobode od primene odluke o obaveznoj ugradnji motora "evro 5" u kamione, kako bi započeli saradnju sa kineskom kompanijom "Dongfeng".

Kinezi nemaju kamione opremljene "euro 5" motorima koji zadovoljavaju standarde o zaštiti životne sredine, a u Srbiji je ugradnja ovih motora obavezna od oktobra 2009.


NBS: Devizne rezerve 10,6 mlrd. EUR
Beograd -- Devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su u januaru 2010. povećane za 44,4 miliona evra i na kraju meseca dostigle 10,65 milijardi evra, objavila je NBS.


Kako se navodi u saopštenju, na to povećanje najviše su uticali povlačenje 155,2 miliona evra iz kredita Svetske banke i Evropske investicione banke i izdvajanje banaka od 36,4 miliona evra za obavezne devizne rezerve.

Ukupne devizne rezerve Srbije na kraju janura dostigle su 11,93 milijarde evra, odnosno 16,6 milijardi dolara, kada se uključe i devizne rezerve banaka koje su iznosile 1,29 milijardi evra.

Iz deviznih rezervi Narodne banke Srbije u januaru je isplaćeno 6,3 miliona evra za izmirenja obaveza prema inokreditorima.

Izraženo u dolarima, devizne rezerve su poslednjeg dana januara bile 14,84 milijardi, što obezbeđuje pokrivenost novčane mase (M1) od 442 odsto.


Januarska inflacija u Srbiji 0,8%
Beograd -- U Srbiji je u januaru inflacija bila 0,8 odsto, dok su troškovi života bili za 0,6 odsto veći nego u decembru, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Kako se navodi u saopštenju Zavoda, cene na malo su u januaru ove godine bile za osam odsto veće nego u istom mesecu 2009. godine. Inflacija u 2009. godini je, dodaje se, u proseku povećana za 10,1 procenat u odnosu na prosek 2008. godine.

Prema podacima Zavoda za statistiku, troškovi života u Srbiji su u januaru bili za 0,6 odsto veći nego u decembru prošle godine, a u odnosu na januar 2009. povećani su za 4,8 procenata.

Troškovi života su u prošloj godini u proseku bili veći za 8,6 od proseka u 2008. godini, navodi se u saopštenju.

Razlika između inflacije i troškova života, ističe RSZ, posledica je različitog uticaja rasta cena pojedinih proizvoda na formiranje tih indeksa.


Bugarin: Određeni CEFTA prioriteti
Utvrđeni su glavni prioriteti u okviru saradnje sa državama sa kojima imamo potpisan CEFTA sporazum, rekao je predsednik PKS Miloš Bugarin


“Privredna komora Srbije nastaviće sa aktivnostima kojima će se primena Centralnoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) učiniti efikasnijom”, izjavio Bugarin i dodao da je Srbija utvrdila glavne prioritete svog predsedavanja CEFTA ove godine.

Bugarin je rekao da su u okviru srpskog predsedavanja CEFTA u ovoj godini utvrđena četiri glavna prioriteta.

Prema njegovim rečima, to su potencijalno otvaranje pregovora o liberalizaciji u oblasti usluga, stvaranje jednakih uslova za investicije, otvaranje tržišta javnih nabavki i postizanje konkurentnosti i usaglašene trgovinske liberalizacije.

Bugarin je ocenio da je jedan od načina borbe protiv ekonomske krize veća i kvalitetnije privredna saradnja u regionu, naglasivši da je CEFTA sporazumom predviđeno stvaranje zone slobodne trgovine do kraja 2010. godine.

On je rekao i da će odmrzavanjem Prelaznog trgovinskog sporazuma sa Evropskom unijom Srbiji od početka 2010. biti od velikog značaja za srpsku privredu.

Bugarin je podsetio da Srbija u zemlje regiona izvozi više od 30 odsto ukupnog izvoza i sa svim zemljama iz regiona, sem sa Hrvatskom i Moldavijom, ostvaruje suficit u razmeni.

"U toku 2009. godine došlo je do snažnog pada robne razmene sa zemljama CEFTA.Izvoz u region u 2009. je iznosio 2,7 milijardi dolara, i pao je za oko 27 odsto u odnosu na isti period prethodne godine", rekao je on.

Bugarin je dodao da će dosledna primena CEFTA sporazuma, bescarinska trgovina i izjednačavanje uslova poslovanja u skladu sa pravilima Svetske trgovinske organizacije i evropskim standardima doprineti povećanju proizvodnje, trgovine, ali i zaposlenosti.


IMF mission continues meetings
BELGRADE -- Labor Minister Rasim Ljajić will meet with the International Monetary Fund (IMF) delegation in Belgrade today.

The IMF mission, headed by Albert Jaeger, is in Serbia to discuss the third revision of the ongoing stand-by loan arrangement worth EIR 2.9bn.

The mission, which is in Belgrade for the fifth time, evaluated during their meeting with Premier Mirko Cvetković and members of his cabinet that all of the elements of the loan arrangement with the IMF are being fully implemented and gave full credit to the proposed government measures for a reform of the pension system, reports said earlier this week,

The official talks started with a plenary session at the NBS on Tuesday, February 9, and will end on February 23.

Yesterday, the IMF delegation commended the measures for pension system reform proposed by the Serbian government, the office of Deputy Prime Minister Jovan Krkobabić said in a statement.

According to this, the meeting was "successful, constructive and will be continued in the coming days".


EBRD on bridge loan at end of month
BELGRADE -- EBRD will decide at the end of February whether it will approve a EUR 33mn loan for the reconstruction of the Gazela Bridge in Belgrade.

This announcement came on Thursday from the public enterprise Roads of Serbia (Putevi Srbije), Beta news agency reported.

A Roads of Serbia delegation, led by General Manager Zoran Drobnjak, spoke with the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) management in London.

A statement after the meeting said that the condition of the bridge, the rehabilitation of the highway through Belgrade, as well as the continuity of the implementation of the action plan, were discussed at the meeting.

"EBRD representatives understood the seriousness of the situation, met with the Roads of Serbia delegation and scheduled a meeting of the bank's boards of directors for the end of February," the statement adds.


NBS reserves reach EUR 10.7bn
BELGRADE -- Foreign exchange reserves of the National Bank of Serbia (NBS) rose in January by EUR 44.4mn, to reach EUR 10.65bn.

The central bank said in a statement on Friday in Belgrade that this figure amounted to USD 14.84bn.

On the last day of January, the coverage of money supply (M1) was by 442 percent.

Foreign exchange reserves of banks in Serbia totaled EUR 1.29bn on January 31, so that the entire foreign exchange reserves reached EUR 11.93bn (USD 16.63bn).

The increase of NBS foreign exchange reserves during January was greatly influenced by the income based on the loans from the World Bank and the European Investment Bank amounting to EUR 155.2mn, and by allocating foreign exchange means of the banks amounting to EUR 36.4mn, based on the foreign exchange compulsory reserve, said the bank.

A total of EUR 6.3mn were paid out in January from the reserves of NBS, in the name of settlement of obligations towards foreign creditors.

In order to prevent excessive daily volatility of the national currency, as well as to ensure smooth operation of the financial market, NBS organized six spot auctions and sold EUR 244.5mn on the interbank foreign exchange market.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta