Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
TENT prodaje pepeo cementarama
Beograd -- Odlaskom prve cisterne pepela za potrebe cementne industrije, počela je komercijalna primena pepela u Termoelektrani "Nikola Tesla" (TENT) u Obrenovcu.

Direktor za korporativne poslove u TENT-u Dragan Popović je istakao da je prva cisterna pepela iz TENT-a B otišla za cementaru Lafarž i dodao da je time počela realizacija ugovora o prodaji 50 hiljada tona pepela predviđenih za ovu godinu.

"Količine pepela koje prodajemo su u odnosu na njegovu proizvodnju zanemarljive, ali je pred nama važan i značajan zadatak da animiramo sve ostale zainteresovane korisnike pepela, ali i da iniciramo izmenu zakonske regulative u toj oblasti da bi i na taj način stimulisali primenu pepela u industriji", rekao je Popović.

On je napomenuo da TENT neće prihodovati značajna sredstva od prodaje pepela ali, kako je rekao, "mnogo je bitnije da se rešimo tog pepela, kao opasne materije koja nastaje u procesima sagorevanja u termoelektranama, na takav način da on postane koristan građevinski materijal, što je veliki benefit za širu društvenu zajednicu".

Popović je najavio da će u narednih nekoliko dana početi prodaja pepela i cementari Titan, i to iz termoelektrane Kolubara A. On je izrazio očekivanje da će za dve do tri godine TENT doći u situaciju da prodaje količine pepela koje, u odnosu na njegovu proizvodnju, neće biti zanemarljive i dodao da se očekuje da će tada biti prodato oko 30 do 50 odsto pepela, koji se bude izdvojio u termoelektranama TENT B i Kolubara.

Suvi pepeo iz termoelektrana, prema njegovim rečima, može da bude iskorišćen u cementnoj industriji, kao i u industriji građevinskih materijala, a potreban je i za gradnju puteva.


Vetropak želi paraćinsku staklaru
Paraćin -- Kompanija Vetropak iz Švajcarske zainteresovana je za kupovinu pogona ambalažnog stakla Srpske fabrike stakla (SFS) u Paraćinu.

Vetropak je još 2003. godine bio zainteresovan za kupovinu pogona ambalažnog stakla SFS i otkupio je i tenedersku dokumentaciju, ali je odustao zbog tadašnje odluke da se SFS proda kao celina, kažu u Sindikatu fabrike.

Sindikat će podržati nameru Vetropaka da kupi pogon ambalažnog stakla, "a za ostale pogone (ručno-trgovačko, mašinsko-trgovačko, rudnik) neka se pobrine država, jer SFS može biti profitabilan samo sa ozbiljnim strateškim partnerom".

Kompanija Rubin iz Bugarske, koja je Staklaru kupila 2006. godine, nije ispunila gotovo ništa iz ugovora - radnicima nije plaćala za zdravstveno osiguranje, ima ogromna dugovanja prema lokalnoj samoupravi, a nije ispunila ni obaveze o ulaganjima u modernizaciju, podsećaju u Sindikatu.

Zbog velikih dugovanja za gas, Srbijagas je, zaključkom Vlade Srbije od 7. maja prošle godine, konverzijom duga u akcije stekao većinsko učešće u kapitalu SFS, a krajem avgusta je zvanično registrovan kao akcionar sa 63,62 odsto kapitala.

Srbijagas je SFS spasio od stečaja, tvrdi predsednik Sindikata Nezavisnost Borivoje Jevtić i napominje da i Ministarstvo ekonomije želi da firme čiji je većinski vlasnik postao Srbijagas budu brzo prodate.

Inače, Vetropak je jedna od najvećih u Evropi u proizvodnji ambalažnog stakla, sa više od tri hiljade zaposlenih u fabrikama u Austriji, Ukrajini, Češkoj, Slovačkoj i Hrvatskoj.

U Paraćinu tvrde da je za Staklaru ponovo zainteresovana i grčka firma Jula, sa kojom se pre šest godina pregovaralo o kupovini.


Potpis na kredit EBRD-a Srbijagasu
Beograd -- Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Javno preduzeće Srbijagas potpisaće ugovor o kreditu vrednom 150 miliona evra, koji je ta banka odobrila Srbijagasu.

Odbor direktora EBRD odobrio je 9. februara kredit Srbijagasu namenjen unapređenju gasovodne mreže i izgradnji novog podzemnog skladišta gasa u Srbiji, na nalazištu gasa u Itebeju, u centralnobanatskoj opštini Žitište.

Kako je ranije saopšteno, planirano je da kapacitet novog skladišta gasa bude do milijardu kubnih metara sa strateškom i komercijalnom namenom, a da Srbijagas bude jedini operater.

Izgradnja novog podzemnog skladišta gasa obezbediće stabilno snabdevanje prirodnim gasom i povećati otpornost Srbije i regiona na eventualne prekide u isporukama tog energenta i sezonske promene u potrošnji.

EBRD će u okviru projekta finasirati i obnovu 40 odsto gasovodne mreže u Srbiji. Deo novca biće iskorišćen i za refinasiranje kratkoročnih kredita Srbijagasa, što će toj kompaniji omogućiti da poboljša strukturu kapitala i oslobodi novac za ključne kapitalne projekte kojima bi se gasovod u Srbiji povezao sa mrežama susednih zemalja.

Pozajmica od 150 miliona evra prvobitno je trebalo da bude odobrena Srbijagasu na sednici Odbora 12. januara, ali je odluka dva puta odlagana pošto pregovori sa Srbijagasom nisu bili završeni.

Kredit Srbijagasu je treći projekat izgradnje skladišta gasa u kojem EBRD učestvuje. Prošle godine obezbeđeni su krediti od 70 miliona evra kompaniji Plinakro za kupovinu skladišta u Hrvatskoj i 200 miliona evra mađarskom Molu za završetak skladišta. EBRD trenutno razmatra i finansiranje podzemnih skladišta gasa u Bugarskoj i Moldaviji tokom 2010. godine.


Tržište nekretnina u Srbiji “mrtvo”
Beograd -- Srpsko tržište nekretnina je "trenutno mrtvo", jer se poslednjih nekoliko meseci ne mogu dobiti građevinske dozvole, kažu u kompaniji Kolijers.

Direktor međunarodne agencije za promet nekretninama Kolijers u Srbiji Jovica Jakovac kaže da od donošenja novog Zakona o planiranju i izgradnji, 31. avgusta 2009, nije izdata nijedna građevinska dozvola i da 250 gradilišta u Beogradu "stoji".

"Čak je i 2009. godina bila još i dobra u odnosu na januar ove godine", kazao je on I dodao da su cene nekretnina u Srbiji u proseku niže 20 odsto, ali i procenio da izgradnja subvencioniranih stanova neće dovesti do smanjenja cena stambenog prostora.

Direktor Kolijersa za Srbiju je kazao da u Beogradu nema mnogo stanova u ponudi za prodaju i da, prema njegovim informacijama, praznih stanova ima samo u naseljima Belvil i Metropoliten. Cena metra kvadratnog u Metropolitenu, koji se nalazi preko puta hale Pionir, košta od 1.850 i 2.000 evra, kazao je on i dodao da metar kvadratni na periferiji košta između 1.200 i 1.500 evra.

Jakovac je kazao da je cena zakupa stanova pala za 10 odsto i da se metar kvadratni izdaje za 10 do 11 evra, dok na Senjaku i Dedinju košta i do 15 evra.

Prema njegovim rečima, smanjila se potražnja luksuznih stanova, jer se smanjio broj stranih predstavništava u Beogradu. "Verujemo da će u 2011. kako se Srbija bude priblizavala ka EU biti i sve više predstavnika raznih institucija, tako da će ponovo biti i potražnje za tim stanovima", kazao je on i dodao da se sada više traže manji stanovi, uglavnom garsonjere i jednosobni.

Jakovac je kazao i da je cena zakupa poslovnog prostora na "istorijsko niskom nivou" za Beograd, da se iznajmljuje za 13 do 15 evra po metru kvadratnom, što je za tri do četiri evra niže u odnosu na prošlu godinu.

Upoređujući cene nekretnina sa Zagrebom, on je kazao da su stanovi u Hrvatskoj skuplji nego u Beogradu i da je popunjenost kancelarijskog prostora bolje nego u glavnom gradu Srbije.


Korejci preuzimaju Zastava elektro
Kragujevac -- Južnokorejska kompanija za proizvodnju autodelova Jura do kraja marta bi trebalo da preuzme fabriku “Zastava elektro“ iz Rače, najavljuje Mlađan Dinkić.


Potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije Mlađan Dinkić je rekao da Jura, koja je dobavljač južnokorejskih proizvođača automobila Kia, Daevu i Hjundai, želi da započne proizvodnju u Srbiji u junu.

"Kompanija Jura je zainteresovana da investira u proizvodnju kablova za automobile i čitava proizvodnja bi se izvozila. Ta južnokorejska kompanija, koja ima isti proizvodni program kao ’Zastava elektro’, planira da u prvoj godini uposli hiljadu radnika", kazao je Dinkić.

Šumadija je postala atraktivna za ulagače posle dolaska Fijata u Kragujevac, kazao je Dinkić, koji je u posetu Kragujevcu došao zajedno sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda. U saopštenju Ministarstva ekonomije navodi se da je Dinkić je prilikom posete “Zastavi elektro“ u Rači kazao i da bi poziv za prodaju celokupne imovine te fabrike trebalo da bude raspisan do 1. marta i završen do 15. marta.

Do tada mora da se napravi program restrukturiranja, kontakt sa bankama, krene u rešavanje komercijalnih dugova, istakao je i dodao da je vrednost imovine Zastave elektro procenjena na oko 2,8 miliona evra. Dinkić je naveo da je po obećanju koje je lično dao radnicima “Zastave elektro“, koji su štrajkovali zbog lošeg poslovanja bivšeg rukovodstva, Ministarstvo ekonomije u poslednjih šest meseci tražilo strateške partnere za tu fabriku.

Predstavnici južnokorejske kompanije, kazao je ministar ekonomije, posetili su Srbiju više puta i videli uspešne primere poslovanja auto delovima kao što su Leoni iz Prokuplja i nemački Drekslermajer.

Dinkić je naveo i da su investitori iz Južne Koreje obišli nekoliko lokacija za smeštanje proizvodnje, a da su prednost dali Rači zbog blizine autoputa i dobrih uslova u fabrici “Zastava elektro“.

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić je rekao i da će radnicima koji budu želeli da odu iz fabrike “Zastava elektro“ biti ponuđen socijalni program u iznosu od 300 evra po godini radnog staža, navodi se u saopštenju. U fabrici “Zastava elektro“ trenutno radi 280 ljudi.


Danas bez potpisa EBRD i Srbijagasa
Beograd -- Potpisivanje ugovora Javnog preduzeća Srbijagas i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) otkazano je zbog nemogućnosti predstavnika EBRD-a da doputuju.

Predstavnici Ministarstva finansija, EBRD i Srbijagasa je trebalo da potpišu ugovor o zajmu koji banka daje tom javnom preduzeću, kao i ugovor o garanciji između Republike Srbije i te međunarodne finansijske institucije.

Odbor direktora EBRD odobrio je 9. februara kredit Srbijagasu namenjen unapređenju gasovodne mreže i izgradnji novog podzemnog skladišta gasa u Srbiji, na nalazištu gasa u Itebeju, u centralnobanatskoj opštini Žitište. Kako je ranije saopšteno, planirano je da kapacitet novog skladišta gasa bude do milijardu kubnih metara sa strateškom i komercijalnom namenom, a da Srbijagas bude jedini operater.

Izgradnja novog podzemnog skladišta gasa obezbediće stabilno snabdevanje prirodnim gasom i povećati otpornost Srbije i regiona na eventualne prekide u isporukama tog energenta i sezonske promene u potrošnji.

EBRD će u okviru projekta finasirati i obnovu 40 odsto gasovodne mreže u Srbiji. Deo novca biće iskorišćen i za refinasiranje kratkoročnih kredita Srbijagasa, što će toj kompaniji omogućiti da poboljša strukturu kapitala i oslobodi novac za ključne kapitalne projekte kojima bi se gasovod u Srbiji povezao sa mrežama susednih zemalja.

Pozajmica od 150 miliona evra prvobitno je trebalo da bude odobrena Srbijagasu na sednici Odbora 12. januara, ali je odluka dva puta odlagana pošto pregovori sa Srbijagasom nisu bili završeni.

Kredit Srbijagasu je treći projekat izgradnje skladišta gasa u kojem EBRD učestvuje. Prošle godine obezbeđeni su krediti od 70 miliona evra kompaniji Plinakro za kupovinu skladišta u Hrvatskoj i 200 miliona evra mađarskom Molu za završetak skladišta. EBRD trenutno razmatra i finansiranje podzemnih skladišta gasa u Bugarskoj i Moldaviji tokom 2010. godine.


Menja se Bečki sporazum 26.februara
Beograd -- Bečki sporazum, kojim se održava kreditna stabilnost Srbije biće značajno izmenjen 26. Februara, pišu Novosti.

Prema pisanju Večernjih Novosti sporazum sa kojim su se strane banke obavezale da zadrže, u prošloj godini, svoju izloženost Srbiji i na taj način spreče odliv kapitala iz naše zemlje, 26. februara će biti značajno modifikova.

Na sastanku koji će se, kao i prošle godine, održati u Beču o tome će razgovarati predstavnici Narodne banke Srbije, Međunarodnog monetarnog fonda i vodeći ljudi svih banaka koje su dominantno aktivne u Srbiji.

“Procene su da više nije neophodno da se na stari način održava kreditna aktivnost stranih banaka u Srbiji”, rečeno je „Novostima“ u bankarskim krugovima koji se ovih dana pripremaju za odlazak u Beč.

Prema pisanju ovog lista banke koje danas posluju u Srbiji imaju dogovore sa svojim matičnim bankama da u ovoj godini, ukoliko bude potrebe za pozajmicama ne smanjuju svoje kreditne aktivnosti. I, suprotno - ukoliko ovo tržište ne raste u narednom periodu, neće biti ni potrebe za veliku kreditnu aktivnost. Jednostavno, ove godine će nivo izloženosti Srbiji određivati samo tržište.

U Beču će se, kako saznajemo, razgovarati i o mogućnosti postepene relaksacije sistema obavezne rezerve poslovnih banaka u Srbiji. Sa ovom idejom se ovih dana, inače, pregovara sa MMF.

“Prema važećem sporazumu sa Fondom, monetarna politika se priprema za blago popuštanje izuzetne restriktivnosti koja je bila dominantna prethodnih godina”, kažu u NBS.

U tom smislu, Monetarni odbor NBS je već značajno umanjio referentnu kamatnu stopu, a što je uslovilo delimično pojeftinjenje dinarskih plasmana. Postoje ideje o mogućem smanjenju obavezne rezerve poslovnih banaka, a koje danas iznose oko 3,5 milijarde evra. To oslobađanje bi se dešavalo tokom cele godine, a efekti te odluke, kroz mogućnost jeftinijih plasmana privredi i stanovništvu, mogući su u prvom kvartalu naredne godine.

Zahvaljujući sporazumu koji je početkom prošle godine napravljen u Beču, u momentu kada je većina stranih banaka najavila smanjenje plasmana prema Srbiji sprečeno je da u godini velike krize iz Srbije izađe nekoliko milijardi evra.

Reprogramirane su obaveze brojnih firmi, a koje su prethodnih godina, zbog boljih uslova, radije pozajmljivale novac od matičnih, stranih banaka, nego od poslovnih banaka u Srbiji, a čiji su oni osnivači.


Javni dug Srbije 10,7 mlrd. evra
Beograd -- Javni dug Srbije je na kraju januara bio 10,07 milijardi evra, što je 30,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, objavilo je Ministarstvo finansija.

Na kraju prošle godine, javni dug je bio 9,85 milijardi evra, što znači da je tokom januara povećan za oko 216 miliona, objavljeno je na sajtu Ministarstva.

Ukupne direktne obaveze Srbije na kraju januara bile su 8,67 milijardi evra, pri čemu je unutrašnji dug bio 4,05 milijardi, a spoljni dug 4,62 milijarde evra.

Ukupne indirektne obaveze Srbije na kraju januara bile su oko 1,4 milijarde evra.

Na kraju 2008. godine javni dug Srbije bio je 8,78 milijardi evra, što je bilo 25,6 odsto BDP-a.


Minister praises diaspora's role in crisis
BELGRADE -- Serbs living abroad have helped Serbia during the crisis more than the IMF and all other international financial organizations.

This is according to Minister for the Diaspora Srđan Srećković, who believes that for this reason, it would be useful to include representatives of the diaspora even more actively in the country's economic and political life.

“A large number of our people are willing to participate in the political life of Serbia. My task is to articulate their requests and put them on the agenda of the public debate in the country,” Srećković told Belgrade daily Večernje Novosti.

“One of the ideas is to get the diaspora more actively involved in the political life and this is yet to be discussed,” he said ,and pointed out that "our country would certainly benefit from any model of the diapora’s political involvement".

Speaking about the Serbs abroad as Serbia’s economic backbone, the minister said that contrary to all assessments coming from political analysts, last year’s hard currency inflow from remittances was about USD 5.5bn.

“That’s fantastic growth of about 15 percent compared to the previous year, and it makes more than 14 percent of the total GDP,” he pointed out.

The minister stressed that it was precisely this inflow of hard currency that influenced in the greatest degree the macro-economic stability, and that of the Serbian dinar (RSD).


Dinkić takes IMF delegation to Kragujevac
KRAGUJEVAC -- Deputy PM Mlađan Dinkić and a visiting IMF delegation today toured the Kragujevac-based carmaker.

Dinkić announced that talks with the delegation included discussion on ways to improve competitiveness of Serbia's exports.

“We have brought the IMF mission to Fiat Automobili Srbija (Fiat Automobiles Serbia) factory to show our export potentials,“ Dinkić said after the tour of the factory.

He added that the goal of the visit to the joint Serbian-Italian car plan was to demonstrate that the future of export growth lies in bringing similar companies, "with incentives benefits which the state will offer to big investors".

“I have brought the IMF to Kragujevac to show them what we are doing on reconstructing our economy and what the government is doing to attract investors and increase Serbian exports,“ the deputy PM said.

He added that Fiat Automobili Srbija would make EUR 1.5bn from sales abroad in 2012, which was a quarter of Serbia’s total exports in 2009.

According to Dinkić, Fiat’s plans in Kragujevac have been presented to the IMF representatives.

“We have to keep encouraging such investors who hire people because Fiat is supposed to employ 2,400 people in the basic production, and there will also be employment in the component industry,“ he said.

The IMF mission is in Serbia to negotiate the third revision of a stand-by arrangement with Serbia worth EUR 2.9bn, but Dinkić was today unwilling to comment on the talks so far.

“This is only one segment of the visit, and I thought that it is good for them to see real life in Serbia too, beside the numbers and figures, because they have only been to Belgrade so far,“ the minister emphasized.

According to him, the state is no longer spending on subsidizing the Fiat operation in Kragujevac.

Director of Fiat Automobili Srbija Giovanni De Filippis announced that the company will in the next several contract companies for the reconstruction of the factory which will cost EUR 150mn.

Meanwhile, the IMF mission's report after their visit to Serbia will determine whether the country will be able to use the third tranche worth EUR 350mn. Serbia has so far withdrawn EUR 1.12mn of the IMF loan approved on May 15, 2009.


Public debt at EUR 10.07bn
BELGRADE -- The public debt in Serbia amounted to EUR 10.07bn at the end of January, it has been announced.

The figure equals 30.5 percent of the GDP, the Ministry of Finance said on its website.

At the end of 2009, the public debt totaled EUR 9.85bn, meaning that during January, it increased by some 216mn, said the statement.


EBRD-Srbijagas deal signing canceled
BELGRADE -- The signing of an agreement between the EBRD and Srbijagas has been canceled today.

The public will be informed about the new date for the ceremony, it was announced.

Officials of the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) and the Serbia's state-run gas monopoly Srbijagas were to sign the EUR 150mn loan deal today.

The reason given for the cancellation was that the ERBD representatives were not able to come to Belgrade, the statement said.

The representatives of the Serbian Ministry of Finance, EBRD and Srbijagas were to sign an agreement on a loan that the bank will grant to the public company as well as a guarantee agreement between the Republic of Serbia and this international financial institution.

The EBRD Board of Directors approved a EUR 150mn loan to Srbijagas on February 9 for financing of modernization of the gas distribution network in Serbia and construction of new gas storage.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta