Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Rešenje za Jat do kraja godine
Beograd -- Do kraja godine moramo da rešimo pitanje vezano za strateško partnerstvo ili privatizaciju „Jat ervejza“, kaže ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić.

On objašnjava da domaća avio-kompanija sa postojećom flotom može da izdrži još oko godinu dana. Ministar navodi da i dalje ima interesenata za Jat, te da su predstavnici „Turkiš erlajnza“ prekjuče bili u Beogradu na razgovorima, ali da je u ovom trenutku rano izlaziti sa bilo kakvim procenama.

Kada su u pitanju biznismeni iz Srbije, Mrkonjić potvrđuje da oni više nisu zainteresovani za kupovinu nacionalne avio-kompanije.

"Vlada je menadžmentu Jata dala da napravi projekat o tome kako vidi bližu budućnost kompanije. Takođe, treba paralelno da vode razgovore o nalaženju strateškog partnera. Oni su to i uradili. Ipak, mi do kraja godine moramo da nađemo neko rešenje. Ono što je sigurno, jeste da treba da imamo našu nacionalnu avio-kompaniju", ističe Mrkonjić.

Na pitanje da li ćemo do kraja godine uspeti da neki dogovor konkretizujemo, s obzirom na to da je vremena sve manje, ministar Mrkonjić objašnjava da ima vremena i da je "devet meseci dosta".

Prema ranijem pisanju medija, ukupan minus Jata, koja uključuje dugovanja i gubitak u poslovanju, je oko 180 miliona evra. Državna aviokompanija ima i ugovor sa Erbasom (Airbus) o kupovini osam aviona za 580 miliona dolara, čija je revizija najavljena. Jat je do sada samo uplatio depozit od 23,5 miliona dolara.


Ambasadori: Stranci žele da ulažu
Kopaonik -- Kompanije iz Nemačke, Italije, Grčke, SAD i Rusije zainteresovane su za ulaganje u Srbiju, kažu amabasadori tih zemalja u Srbiji.

Ambasadori su zajednički ocenili da je neophodno održanje stabilnosti u Srbiji i regionu. Poboljšanje ekonomskih prilika i izlazak iz krize su bitni za završetak reformi, približavanje Evropskoj uniji i uključenje u Svetsku trgovinsku organizaciju, ocenili su amabasdori.

Kako su istakli, investicije u infrastrukturu, naročitio u oblasti energetike i saobraćaja, bitne su za ekonomski oporavak.

Oni su se saglasili da je neophodna ekonomska stabilnost Srbije i završetak reformi, pre svega pravnog sistema, kako bi investicije došle u Srbiju i izrazili su zadovoljstvo što se iz izlaganja predstavnika Vlade Srbije vidi da je ona odlučna da reši bitna pitanja i nadje pravu ravnotezu reformi.

Amabasadori su ocenili da je Srbija do sada pokazala dobre rezultate u privlačenju strateških investitora u strateške sektore - energetiku, infrastukturu.., ali i ukazali da ne sme da zapostavi ni sektor malih i srednjih preduzeća (MSP).

Oni su najavili da iz njihovih zemalja postoji interes za ulaganje u Srbiju, navodeći kao značajne sektore energetiku, transport, poljoprivredu, infrastrukturu, turizam.

Ambasador Grčke u Srbiji Domestenos Stodis izjavio da par grčkih kompanija namerava da ulaže u infrastukturu na Koridoru 10.

Italijanski ambasador Armando Varikio kazo je da postoji veliki broj italijanskih kompanija koje se raspituju o investicijama u Srbiju. Varikio je naglasio da u Srbiji već rade italijanske kompanije čiji je godišnji promet 2,4 milijarde evra i da je važan pokazatelj njihovog poverenja u srpsku ekonomiju to što u kriznoj 2009. Godini nijedan italijanski investitor nije napustio Srbiju.

Kako je rekao, italijanske kompanije iz regiona zainteresovane su za premeštanje proizvodnje u Srbiju, jer zbog sporazuma o slobodnoj trgovini imaju pristup većem tržištu.

Ambasadorka SAD u Beogradu Meri Vorlik izjavila je da je važno istaći da je članstvo Srbije u EU sredstvo, a ne samo cilj za postizanje prosperiteta i da Srbija moze da iskoristi to članstvo kako bi se integrisala u svetsku ekonomiju. Ona je ocenila da Srbija mora da ubrza ekonomske i strukturne reforme, da dalje radi na reviziji zakona i pristupu STO.

Nemci zainteresovani za autodelove i tekstil

Ambasadori su podržali ulazak Srbije u Evropsku uniju (EU), kao i njene napore za ulazak u Svetsku trgovinsku organizaciju (STO) i njenu želju da se pozicionira u globalnoj ekonomiji i naglasili da veruju u budućnost Srbije, kao i da ne treba podcenjivati geostrateški značaj Srbije u regionu.Ambasador Nemačke u Beogradu Volfram Mas kazao je na Kopaonik biznis forumu da u Srbiju nameravaju da investiraju nemačke kompanije koje se bave proizvodnjom autodelova, tekstila i infrastukturnim projektima.

On nije mogao da navede imena tih kompanija, ali je kazao da je bio u kontaktu sa tim potencijalnim investitorima i dodao da se oni svakodnevno interesuju za dobijanje informacija o uslovima poslovanja u Srbiji.

Mas je rekao da će Nemačka nastaviti da podržava Srbiju u evropskim integracijama, a što se tiče ulaganja, neophodno je da Srbija dalje podstiče ulaganja u infrastrukturu i MSP, radi na smanjenju trgovinskog deficita, korupcije, birokratije i da pojednostavi proceduru donošenja odluka.

Konuzin: Investitori oprez!

Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Konuzin istakao je da je Srbija jedan od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera Rusije i da se pokušava naći ravnoteža u spoljnotrgovinskoj razmeni dve zemlje. On je napomenuo i da saradnja Srbije sa EU nije alternativa njenim odnosima sa Rusijom.

Konzin je kazao da osiguravajuća komanija Sogas završava postupak registracije kompanije u Srbiji i da najveću mogućnost imaju projekti u energetici zasnovani na strateškom partnerstvu.

On se osvrnuo i na probleme sa kojima se susreću preduzeća iz Rusije u Srbiji, pre svega na probleme u privatizaciji, navodeći da kupci iz Rusije često nisu upućeni u to šta kupuju i da postoje "prilike za susret sa nesavesnom praksom". Dugovanja preduzeća, birokatske prepreke, sudske žalbe iz perioda bivišh vlasnika otežavaju poslovanje ruskih investitora u Srbiji, rekao je Konuzin.

Konuzin je naveo da ruskim investitorima koji dolaze da se raspituju i žele da investiraju u Srbiju, govori da budu oprezni."Ne obeshrabrujem te kompanije, već samo govorim o oprezu, ali oni i dalje dolaze u Srbiju", rekao je Konuzin.


Dokapitalizacija rešenje za EPS
Kopaonik -- Generalni direktor Elektroprivrede Srbije (EPS) Dragomir Marković kaže da bi privatizaciju tog javnog preduzeća trebalo obaviti kroz dokapitalizaciju.

Marković je rekao da strateški projekti izgradnje termoelektrana, koje je pokrenuo EPS, mogu da se iskoriste za dokapitalizaciju te firme i naglasio da privatizacija EPS-a zavisi, pre svega, od političkog stava vlasnika kompanije, odnosno države Srbije.

On je naveo i da je u 2009. godini počelo restrukturiranje tog javnog preduzeća kroz donošenje strategije čije je cilj unapređenje konkurentnosti. Ove godine, dodao je Marković, očekuje se transformacija EPS-a u akcionarsko društvo.

Elektroprivreda Srbije pokrenula je tendere za izgradnju dve nove termoelektrane – „Nikola Tesla B3“ i „Kolubara B“, a sa partnerima iz Kine je dogovorena modernizacija i izgradnja novog bloka termoelektrane u Kostolcu.

EPS se na tržištu električne energije ne takmiči sa nacionalnim kompanijama, već sa najvećim evropskim elektroenergetskim preduzećima, što je znatno teža pozicija, naglasio je Marković i dodao da bi, ukoliko se sprovede restrukturiranje, EPS mogao da uđe u to takmičenje.

Investicije do 2015. devet milijardi evra

Generalni direktor Elektroprivrede Srbije (EPS) Dragomir Marković kaže i da je ta kompanija svojim investicionim planom do polovine iduće decenije predvidela ulaganja veća od devet milijardi evra.

On je rekao da su izvori tih sredstva raznovrsni i da će oko 3,5 milijarde evra biti osigurano iz vlastitih sredstva EPS-a. Strateški partneri obezbediće, prema rečima Markovića, oko dva milijarde evra, a iz kreditnih zaduženja biće pribavljeno više od tri milijarde evra.

Realizacija navedenog investicionog programa do 2015. omogućiće EPS-u održiv nivo razvoja, istakao je Marković i dodao da će kompanija uložiti oko milijardu evra u ekološke projekte.


Veća saradnje Srbije i Bugarske
Sofija -- Ambasador Srbije u Bugarskoj Aleksandar Crkvenjakov kaže da u razvoju ekonomskih odnosa Srbije i Bugarske treba težiti stabilnijim vezama.

"Ako smo susedi u istom regionu, ne znači da treba da trgujemo samo sirovinama i polufabrikatima na šta se svodi trgovinska razmena, već bismo mogli da uđemo u zajedničke poduhvate, gde bi se jedan deo proizvoda pravio na jednoj strani granice, a drugi na drugoj i to bi se izvozilo u nekoj trećoj državi“, objasnio je ambasador.

Crkvenjakov je, program na srpskom jeziku, ocenio da Srbija i Bugarska kao susedne zemlje imaju kvalitetan nivo ekonomskih odnosa, koji, medjutim, reaguju na krizu.

"Trgovinska razmena 2008. godine bila je blizu milijardu dolara, ali se prošle godine sve prepolovilo. To govori i o krizi, ali i o kvalitetu ekonomskih odnosa koji su krhki i reaguju na potrese u ekonomiji“, naglasio je on.


Krediti u evrima značajno isplativiji od dinarskih
Kamatna stopa i njome određena mesečna rata opredeljuju većinu građana za kredite sa valutnom klauzulom. Iako nose daleko veći rizik zbog promene kursa, takve pozajmice na najplastičniji način prikazuju svoje početne prednosti u vidu značajno niže mesečne rate pri otplati.

Kada je reč o dinarskim kreditima, jedina atraktivnost kojom se mogu promovisati jeste nepostojanje rizika od promene kursa. Međutim, imajući u vidu višu kamatnu stopu, osetno veći iznos mesečne rate i veoma ograničenu ponudu dinarskih kredita kod poslovnih banaka, ovi krediti još uvek nemaju dovoljno prednosti, kojima bi veći broj građana bio animiran da se zaduži u dinarima, navodi se u najnovijem istraživanju portala Kamatica.com.

Najvažniji element pri opredeljivanju za kredite indeksirane u evrima jeste kamatna stopa koja gotovo uvek ima veći uticaj na visinu mesečne rate od kretanja kursa. Može se primetiti da se razlike u kamatnim stopama na godišnjem nivou za dinarske i kredite u evrima razlikuju uglavnom od 5 do 9%, navode analitičari Kamatice.

- Ovakva razlika objašnjava zbog čega krediti sa valutnom klauzulom imaju značajno veće učešće u ukupno odobrenim kreditima, posebno kada je reč o pozajmicama za građane. Na primeru kredita od 5.000 EUR ili 500.000 dinara na 60 meseci, sa kamatnim stopama 17 i 23%, za kredite sa valutnom klauzulom i dinarske kredite, računica je takva da bi dužnici po dinarskim kreditima otplatili 1.000 EUR više nego dužnici po kreditu sa valutnom klauzulom - stoji u istraživanju.

Daljim računskim operacijama dolazi se do podatka da bi se uslovi otplate kredita za kredit sa valutnom klauzulom i dinarski kredit izjednačili tek na prosečnom nivou kursa evra od oko 114 dinara, a što u daljoj projekciji dovodi da bi dinarski kredit bio isplativiji tek u slučaju da kurs evra prema dinaru kroz pet godina bude 1:128. To bi značilo da tek ukoliko kurs evra svake godine bude uvećan za više od 5,5 dinara i ni u jednom trenutku dinar ne postaje jači prema evru, dinarski kredit postaje bolja opcija za zaduživanje, navode analitičari Kamatice.

"Posmatrajući navedene podatke, postaje jasno zbog čega se većina građana odlučuje za kredite sa valutnom klauzulom. Početna rata kod kredita sa valutnom klauzulom je za gotovo 1.700 dinara manja, za isti iznos kredita od 5.000 EUR. Svakako, rizik od promene kursa evra prema dinaru postoji, ali izuzimajući naglu depresijaciju dinara krajem 2008. i početkom 2009. godine, u bližoj prošlosti nije bilo velikih fluktuacija kursa, koje bi u navedenom slučaju učinile dinarski kredit atraktivnijom solucijom za građane", zaključuje se u istraživanju.


"Telekom Srbija" u 2010. godini investira 20 milijardi dinara
"Telekom Srbija" uspešno je započeo novu poslovnu godinu, u kojoj će investirati oko 20 milijardi dinara u telekomunikacionu infrastrukturu, najavio je direktor Direkcije za komercijalne poslove "Telekom Srbije" Vladimir Lučić i podsetio da je "Telekom" prošlu godinu završio sa rekordnom dobiti od oko 15 milijardi dinara.

- Ova godina je krenula dosta uspešno. U mobilnoj telefoniji u januaru imamo više od šest miliona korisnika, u fiksnoj telefoniji takođe više od 3 miliona i faktički imamo više od devet miliona korisnika u mobilnoj i fiksnoj mreži u Srbiji - rekao je Lučić.

Govoreći o tržištu telekomunikacija u Srbiji, Lučić je pozdravio dodelu druge licence za fiksnu telefoniju "Telenoru", istakavši da je konkurencija dobra i korisna, jer "gura" sve igrače na terenu da budu još bolji i da rade u interesu korisnika.

- Mi već imamo iskustva u radu sa konkurencijom, pre svega u mobilnoj telefoniji, zatim u segmentu Interneta, gde imamo dosta konkurenata počev od kablovskih operatera do drugih internet provajdera - rekao je on i naglasio da je pravi način da se liberalizuje tržište da ono samo određuje cene usluga.

Odgovarajući na pitanje kako će odgovoriti na izazove konkurencije u fiksnoj telefoniji, pošto je "Telenor" dobio licencu, Lučić je rekao da će "Telekom" ponuditi povoljne pakete korisnicima i podsetio da je "Telekom Srbija" "jedini provajder na tržištu koji nudi usluge fiksne i mobilne telefonije, Internet i digitalnu televiziju (IPTV)".

On je istakao da "Telekom" ne ostvaruje profit u fiksnoj telefoniji, za razliku od mobilne, i izrazio očekivanje da će i u ovoj godini rezultati u oblasti mobilne biti uspešni, jer je plan kompanije da do kraja godine ima oko 6,2 milion MTS korisnika.


"Serbia needs 2 pct. GDP growth"
MT. KOPAONIK -- PM Mirko Cvetković told the Kopaonik Business Forum that country cannot get out of the economic crisis without a GDP growth of over 2 percent.

He added that the key challenges in 2010 will be to stop the increase in unemployment, revive domestic demand and achieve macroeconomic stability.

"If we do not achieve a growth higher than 2 percent, this year will be similar to the year of the crisis and we will have no sense of improvement," said Cvetković, noting that the country needs a continuous growth of 5 to 6 percent annually for it to move forward.

The prime minister said that there is no reliable data that would suggest with certainty that Serbia has come out of the crisis, but that there are a number of indicators for that, like the 31 percent increase in export in the first two months of 2010, which inspires optimism.

According to Cvetković, stimulating export oriented sectors of the economy, attracting strategic investors and improving Serbia`s rating are also key to the country`s economic recovery.

The government goals in 2010 will be to strengthen economic activity, maintain stability of the Serbian dinar, reduce public spending, prevent an increase in poverty, continue the public sector reform, work on harmonization with European standards and fight crime and corruption.

Cvetković pointed out that the 3.7 percent growth in industrial production in January, the said high increase in export and the 1.5 percent growth of the composite index also in January all point to positive trends since the start of 2010 and signal a growth of GDP.

The negative indicators, according to Cvetković, are the fact that budget revenue was lower than what had been planned for the first two months of this year and the continued drop in domestic demand over the same period.

Cvetković stressed that the government has no trouble formulating the economic policy, but that it has problems coping with conflicting interests that appear as part of that model, and he asked for assistance from companies and economic experts in dealing with those.

As an example, Cvetković stated the government`s intention to raise demand while reducing public spending, which is the prime source of demand.

As another example of such conflicts, he described the necessity to improve the living standard and increase salaries while maintaining a restrictive budget.

Cvetković announced over RSD 160bn of investments by the government and public enterprises in 2010, a RSD 4bn fiscal stimulus to support the construction and purchase of new apartments, measures to stimulate export and support in conquering new markets.


Anti-crisis measures insufficient, says business community
MT. KOPAONIK -- The anti-crisis measures of the government were good, but not enough, business experts said.

Representatives of large companies said at the Business Forum in Kopaonik that one of the biggest problems the economy is faced with is the lack of liquidity and an indebted industry, as well as the slow realization of measures against the economic crisis.

President of the East Point company Zoran Drakulić said that Serbia is entering the second year of a large economic crisis with an economy that has low exports and a low level of production, which are both needed to support the industry.

“We have to let the money from these reserves enter as additional stimulus because that was promised, after all. There was talk that 1.3bn would be released from the foreign currency reserves, but there is no sign of this money. And what's also nonsense – we have a non-liquid industry and very non-liquid banks,” Drakulić said.

PSP Farman company President Branislav Grujić said that the state, as the most liquid investor, needs to realize large infrastructure projects in the coming years and stimulate the investment cycle in Serbia.

He said that the quality of the government’s measures was good, but that the dynamics of their realization were the problem.

MK Group President Miodrag Kostić said that the Serbian industry needs long-term credit that will improve its competitiveness, stating that there should be long-term loan for up to 15 and 20 years. He also said that the continuation of privatization and development is necessary as well.

Kostić recommended that the government take EUR 300-400mn from the foreign reserve to give to business banks that are ready to give the money to the industry with a ten-year deposit from the state according to a criteria determined by the government. He said that liquidity would be improved in this way.

In January, Serbia exported the most to Italy, Germany and Bosnia-Herzegovina.

The highest imports were recorded from Russia, Germany and Italy.

German officials present at the forum said that companies from that country are interest in investing in the automobile and textile industries, as well as in infrastructure projects.

Asked what Serbia needs to do for their interests to overlap, World Bank economic expert Dušan Vujović said that it must be more active in the region and secure a high level of harmonization in the region in order to become a regional leader.

“Some things that we don’t like must be looked over in order to become a leader. Being a leader allows the possibility to enter a greater market and that is one of the factors that investors are looking at,” Vujović said.

EPS CEO Dragomir Marković said that the privatization of the state owned electrical company should be done through added capitalization.

Marković said that the privatization of EPS above all depends on the "political stance of the company owners" – that is, the state of Serbia.


EPS razmišlja o ulaganju 200 mil EUR u gradnju hidroelektrane u Bugarskoj
"Elektroprivreda Srbije" (EPS) razmatra ulaganje u gradnju hidroelektrane u Bugarskoj u kom bi učestovala sa partnerima iz Rumunije i Bugarske, rekao je za "eKapiju" generalni direktor "Elektroprivrede Srbije" (EPS) Dragomir Marković.

- Analiziramo dve opcije za partnerstvo na tom projektu, a odluku ćemo doneti u maju. Prva varijanta je da EPS, kao jedan od investitora, ulaže i gradi hidroelektranu sa Bugarskom i Rumunijom Druga mogućnost je da uzimamo nadoknadu za korišćenje naše vode. Ja bih više voleo da učestvujemo u projektu i imamo udeo u vlasništvu, koji bi bio manjinski. Za tu investiciju trebalo bi da izdvojimo oko 200 mil EUR, a novac bismo obezbedili iz kredita- rekao je Marković, posle izlaganja na Biznis forumu na Kopaoniku.

On je dodao da je EPS trenutno zadužen sa stopom od 20%, što je oko 800 do 900 mil EUR.

Potencijalnim partnerima EPS će odgovor dati u maju, na sledećem sastanku predstavnika srpsko-rumunskog komiteta koji će biti održan na hidroelektrani Gvozdena kapija na Dunavu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta