Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija dobija drugu avio-kompaniju
Beograd -- Srbija će uskoro dobiti još jednu domaću avio-kompaniju, jer Direktorat civilnog vazduhoplovstva trenutno razmatra zahtev za osnivanje kompanije „Master ervejz“

Ta kompanija sa crnogorskim kapitalom i u vlasništvu „Montenegro erlajnza“ će imati srpske oznake, kaže direktor Direktorata Nebojša Starčević jer crnogorska kompanija želi da na teritoriji Srbije registruje kompaniju koja će biti srpska i koja će biti registrovana u Nišu.

„Posle će moći iz Srbije da lete gde god budu hteli, imaće sva prava koja ima ’Jat ervejz’. Oni u maju ili junu već mogu da počnu da lete i trenutno raspolažu s dva aviona“, kaže on.

Starčević navodi i da u ovom trenutku niko u Srbiji ne želi da osnuje kompaniju sa saobraćajnim avionima velike flote i dodaje da je ovo dobar trenutak za investiranje u taj posao.

„Apsolutno. Ovo je jedini pravi trenutak za osnivanje kompanija u Srbiji. I pored toga što u svetu postoji velika kriza, mi je u vazduhoplovstvu gušimo time što imamo veliko povećanje broja putnika. Ovo je jedno od retkih evropskih tržišta na kojima može da se ostvari profit“, kaže on.


Pravi trenutak za prodaju Jata
Beograd -- Sada je pravi trenutak za strateško partnerstvo ili privatizaciju Jata, kaže direktor Direktorat civilnog vazduhoplovstva Nebojša Starčević.

On kaže da pozdravlja bilo kakvu vrstu interesovanja jer je „siguran da bi modernizacija Jata svakako donela boljitak“. Starčević dodaje da bi novi vlasnik u modernizaciju flote morao bi da uloži od 30 do 70 miliona evra, ali dodaje da takva ideja ima perspektivu.

„Činjenica je da novi vlasnik, ko god on bio, mora da obezbedi nove avione, ali i činjenica je da za to ne treba ni približno onoliko koliko se spekuliše - 200, 300, 500 miliona evra“, dodaje on.

Starčević objašnjava da „zamajac može da se pokrene s relativno malim sredstvima, od 30 do 70 miliona evra. Za avio-industriju to je malo. Mislim da Jat u principu ima sve što mu je potrebno, sjajnu infrastrukturu, sjajne ljude, jedino nema letelice. Kada bi to dobio i kada bi se u njegovu organizaciju unelo malo više reda i malo više štednje, mogao bi da bude profitabilan“.

„Apsolutno sam ubeđen da Jat može da preživi bez obzira na krizu. On ima jednu veliku prednost, a to je vizna liberalizacija i povećanje broja putnika. Mislim da je sada idealan trenutak za neko strateško partnerstvo ili za privatizaciju. Pretpostavljam da to neće biti ni klasična privatizacija, već stvaranje nove kompanije“, dodaje Starčević.

Inače, nakon brojnih navoda u medijima o zainteresovanosti domaćih biznismena za Jat i najave države da će tražiti strateškog partnera za posrlunog avioprevoznika, u toj kompaniji kažu da ćeo strateškom partneru "Jat ervejza" ili o eventualnoj privatizaciji tog javnog preduzeća odlučivaće Vlada Srbije.


Ikea i Vlada i dalje pregovaraju
Beograd -- Pozneti švedski proizvođač nameštaja Ikea još uvek pregovara sa predstavnicima Vlade Srbije oko dodele odgovarajućeg zemljišta za svoje prodajne centre.

Za sada je izvesna samo parcela, pišu Novosti i navode da je određeno zemljište Instituta za stočarstvo, uz auto-put, preko puta aerodroma „Nikola Tesla“. Vladini pregovarači kažu da Ikea uskoro može da dobije vlasništvo nad zemljištem Instituta, ali nisu precizirali u kojoj su fazi pregovori.

Inače, Ikea je zainteresovana da dođe do placa u Srbiji ispod tržišne cene, ali sa obavezom da investira u proizvodnju. Koliko će tome doprineti usvojena uredba, koja će velikim investitorima omogućiti da do zemljišta dođu po uslovima povoljnijim od tržišnih, ostaje da se vidi.

"Činimo sve kako bi se ova investicija realizovala, budući da je dolazak Ikee u Srbiju od velikog značaja", ističu u Ministarstvu za životnu sredinu i prostorno planiranje.

Inače, od pojedinih domaćih pregovarača saznajemo „da nikada nisu imali duže i teže pregovore“. Švedska strana, kažu, pokušava „da ih iscedi i dobije što povoljnije uslove“. "Očekuju nas teški pregovori", rekao je Božidar Đelić, potpredsednik vlade Srbije.

Konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević, koji je, inače, devedesetih godina bio savetnik u ovoj švedskoj kompaniji, smatra da je Ingvar Kamprad, vlasnik Ikee vrlo uspešan pregovarač. "Švedski lider želi da minimizira rizike koji postoje u Srbiji i zato ovako dugo traju pregovori. To je legitimno", kaže Kovačević.

Plac Instituta za stočarstvo uredbom vlade o konverziji zemljišta, usvojenom krajem ovog januara, postaće vlasništvo države. Zakonski rok za sprovođenje ove procedure, odnosno prebacivanja vlasništva zemljišta sa Instituta na državu je - godinu dana. Naravno, taj rok može biti i kraći. Inače, lokacija Instituta je promenom zakona o poljoprivrednom zemljištu već u industrijskoj zoni, pa ne mora da dođe do njene prenamene, što bi takođe zahtevalo vreme.


Leskovac - Aktavis proširuje kapacitete
Leskovac -- Generalni direktor Aktavisa za Srbiju i Crnu Goru Pavle Marjanović kaže da ta kompanija ima planira proširivanje kapaciteta u Leskovcu.

"Planovi u Leskovcu su veoma ambiciozni i mi želimo da ovde napravimo centar za čitavu jugoistočnu Evropu", naglasio je Marjanović, precizirajući da se, pre svega, radi o proširenju kapaciteta.

„Fabrika u Leskovcu jedna je od najmodernijih u lancu Aktavisovih fabrika širom Evrope. Sada želimo da proširimo kapacitete i plasiramo naše lekove, pre svega u Srbiji koja je veoma moćno tržište, kao i u zemljama CEFTA zone, gde imamo bescarinske uslove“, objasnio je Marjanović i dodao da „kad proširujete kapacitete i imate plasman, to znači i otvaranje novih radnih mesta“.

Uprkos globalnoj i lokalnoj krizi, Aktavis zauzima treće mesto na farmaceutskom tržištu Srbije, što iznosi negde oko 6 odsto udela od ukupnog farmaceutskog tržišta, precizirao je Marjanović, dodajući da je u pitanju "zdrav i perspektivni rast".

"Imamo tendencije da za dve ili tri godine budemo drugi na srpskom tržištu", istakao je Marjanović, najavljujući lansiranje čitave serije novih generičkih lekova.

"Naš cilj je da upravo te nove generacije lekova budu dostupne najširoj populaciji obolelih u Srbiji", objasnio je Marjanović i napomenuo da kompanija Aktavis ima dobru poziciju u ovom delu Evrope.

Na pitanje koliko su finansijski problemi Islanda, gde je sedište Aktavisa, uticali na poslovanje ove kompanije, Marjanović je odgovorio da je "Aktavis zdrava kompanija koja jednostavno posluje".

"Mi smo multinacionalna kompanija, naše sedište jeste tamo, ali mi imamo operacije u svim zemljama sveta. Praktično, taj problem na Islandu se nije odrazio na poslovanje Aktavisa globalno", naglasio je Marjanović.

Prema njegovim rečima, "poslednji kvartal u prošloj godini bio najsnažniji u istoriji kompanije, uprkos svetskoj krizi".

Cilj Aktavisa je da proizvodi što više, zaposli što više ljudi i da ima zdravu partnersku saradnju sa vlastima širom sveta i sa vlastima u Srbiji, dodao je Marjanović, koji smatra da je situacija sa cenama lekova "dosta složena".


Trajal testira gume za Fijat
Krusevac -- Korporacija Trajal je saopštila da očekuje da će u naredne dve nedelje završiti sva testiranja guma potrebna za sklapanje ugovora sa Fijatom o isporuci guma.

Generalni direktor te kompanije Hristo Krušarski je rekao da je na sastanku predstavnika Trajala i Fijata definisano koje testove treba da uradi Fijat, a koje Trajal i da su testiranja dva seta Trajalovih guma već započeta u Baloku.

On je dodao da je u toku i montaža konfekcioner mašine i pet presa koje je Trajal u septembru prošle godine za 2,5 miliona evra kupio od nemačkog KRUP-a.

Ova mašina obezbediće, prema ranijim izjavama direktora Trajala, dnevnu proizvodnju od osam hiljada guma vrhunskog kvaliteta, što bi omogućilo sklapanje ugovora za isporuku miliona guma godišnje za sve Fijatove fabrike.

Pregovori Trajala i Fijata traju od decembra 2008. kada su predstavnici italijanskog proizvođača prvi put posetili pogone kruševačkih gumara, a prvi testovi koji su zadovoljili potencijalnog partnera obavljeni su u Fijatovim pogonima u septembru prošle godine.

Trajal korporacija privatizovana je u novembru 2006. godine kada je, za oko 12 miliona evra, većinski kapital firme kupila bugraska kompanija Brikel EAD uz obavezu da u prvih pet godina u firmu investira 25 miliona evra.

Do sada je većinski vlasnik investirao oko sedam miliona evra i najavio da će do kraja godine realizovati dve trećine investicionog programa, iako se već duže vreme bori sa blokadom računa i teškoćama u poslovanju.

U Trajalu trenutno radi četiri od pet fabrika, ovih dana sa radom će započeti i fabrika guma za dvotočkaše u Ćićevcu i prema najavama poslovodstva, u martu se očekuje stopostotna uposlenost kapaciteta.


MMF: Vlada bez plana za preduzeća
Beograd -- Međunarodnom monetarnom fondu nisu dostavljeni poslovni planovi deset najvećih državnih preduzeća, kaže Bogdan Lisovolik, stalni predstavnik MMF-a u Srbiji .


Vlada Srbije još nije dostavila Međunarodnom monetarnom fondu poslovne planove za 10 najvećih javnih preduzeća, čiji rad prati ta finansijska institucija u okviru stend-baj aranžmana, iako je rok za to bio kraj februara, piše Danas.

Bogdan Lisovolik, stalni predstavnik MMF-a u Srbiji potvrdio je da oni te planove još nisu primili. On ističe da je MMF-u rečeno „da su neki od njih odobreni, dok su drugi blizu toga da budu odobreni“. “Kako nam je rečeno, sve te planove ćemo dobiti u narednih nekoliko dana”, naglasio je Lisovolik.

Među kompanijama čije poslovanje nadzire MMF nalaze se Elektroprivreda Srbije, Elektromreža Srbije, Transnafta, Srbijagas, PTT Srbije, Jat ervejz, Železnice Srbije, Srbijašume, Aerodrom Nikola Tesla i Srbijavode. Naftna industrija Srbije nalazi se van kontrole Fonda zato što je to većinski privatno preduzeće, Telekom Srbije nije obuhvaćen zato što je to akcionarsko društvo koje posluje u uslovima konkurencije drugih telekomunikacionih operatera, dok se Putevi Srbije smatraju „delom vlasti“.

Dogovor mora da se poštuje

U javnosti se podigla velika prašina kada je pred kraj prošle godine vlada počela da popušta pod zahtevima radnika termoelektrane Nikola Tesla, koji su tražili veće plate, što su potom zahtevali i zaposleni u Telekomu.

MMF je tada potvrdio da bi podizanje plata u EPS-u bilo protivno sporazumu koji ima sa Srbijom, posle čega su se stišali i ministri i štrajkači. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić je tada „odložio“ rast plata do aprila, kada je rekao da bi moglo da se ponovo razgovara o povišicama, a sličnu tezu je ponovio i prilikom poslednje posete misije MMF-a iz Vašingtona Beogradu.

Predstavnici tog međunarodnog kreditora su tada bili skeptični prema ideji da se rast penzija veže za rast plata, na čemu insistira potpredsednik Vlade Jovan Krkobabić, tvrdeći da je to moguće samo ako se ograniči rast zarada, što se opet protivi Dinkićevoj ideji.
 
Masa zarada

Pogled na poslovne planove javnih preduzeća trebalo bi da pruži uvid u to koliku su masu zarada projektovali u tim firmama, odnosno da li planiraju povišice, kao i to da li nameravaju da ostvare dobit u ovoj godini, pošto je opravdanje radnika TENT-a bilo upravo to da bi rast plata trebalo da im bude odobren na osnovu planirane dobiti za ovu godinu.


D&B: Povećan rejting Srbije
Beograd -- Međunarodna agencija za utvrđivanje rejtinga Dan i Bredstrit poboljšala je rejting Srbije sa visokorizičnih DB5a na DB4d sa umerenim rizikom poslovanja.

Analitičari Dan i Bredstrita su ocenili da su na povećanje rejtinga Srbiji i prvo uticala brojna pozitivna ekonomska i politička kretanja. Srbija se sada prvi put našla u grupi zemalja sa umerenim rizikom poslovanja kojoj već pripadaju Albanija, Bugarska, Rumunija, Makedonja i Turska.

Na povećanje rejtinga našoj zemlji uticala su brojna pozitivna ekonomska i politička kretanja, a izglede za makroekonomsku stabilnost zemlje je u velikoj meri pomogao sporazum sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), saopštila je ta kuća.

Pored toga, skorašnji pad ekonomije je strukturalno koristio privredi smanjujući inflatorne pritiske i korigujući prethodni neodrživo veliki deficit tekućeg računa platnog bilansa, navedeno je u saopštenju. U D&B-u za naredni period očekuju da će inflacija i deficit tekućeg računa biti daleko ispod problematičnog nivoa dostignutog u 2008. godini.

Srbija je i dalje izložena rizicima

Iako na putu ka oporavku, ne očekuje se skoriji ekonomski oporavak Srbije - posle procenjenog pada bruto domaćeg proizvoda od 3,2 odsto u 2009, u D&B-u očekuju realni rast BDP-a do vrlo skromnih jedan odsto u ovoj godini, koji bi trebalo da se poveća na dva odsto u 2011.

I pored toga što analitičari D&B veruju da će globalno poboljšanje usloviti rast izvoza, domaća potražnja u Srbiji će i dalje ostati pod pritiskom iz više razloga. Na ličnu potrošnju će negativno uticati porast nezaposlenosti, restriktivni kreditni uslovi i veoma slab rast zarada.

Takodje, odsustvo jačeg ekonomskog oporavka, slabiji priliv inostranog kapitala i povećane rezerve praćene recesijom će imati uticaja na pouzdanost poslovanja i ograničenje investicione potrošnje.

Još jedna važna oblast je fiskalna politika u Srbiji. Odobreni kredit od MMF-a od četiri milijarde dolara isplaćuje se u tranšama, a isplata je uslovljena ispunjavanjem odredjenih uslova.

Ukoliko vlada ne ispuni dato obećanje MMF-u u potpunosti i ne zamrzne plate javnog sektora, postoji realna opasnost da isplate kredita budu odložene, čime bi se smanjilo i poverenje poslovnih ljudi i investitora za ulaganje u našu zemlju, naveo je D&B.
 
--------------------------------------------------------------
 
Rejting je ovog meseca povećan Srbiji, Hondurasu, Jamajci i Južnoj Koreji, dok je spušten Španiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jemenu, Alžiru, Kolumbiji, Iranu i Nigeriji. U regiji i dalje najveći rejting ima Slovenija (DB2c), a za njom slede Grčka (DB3c), Hrvatska i Madjarska (DB3d), Bugarska, Rumunija i Albanija (DB4a) i Makedonija (DB4b). Niži rejting od Srbije u regionu ima Bosna i Hercegovina sa rejtingom (DB6a).


EBRD razmatra kredit za EPS
London -- Evropska banka za obnovu i razvoj razmatra odobravanje kredita Elektroprivredi Srbije (EPS) od 40 miliona evra, za nabavku i ugradnju modernih strujomera.

Kako je objavljeno na sajtu tog kreditora, ukupna vrednost projekta nabavke električnih brojila sa daljinskim očitavanjem i prateće infrastrukture za modernizaciju mreže kojim bi se smanijili gubici u distribuciji struje, iznosi 80 miliona evra.

Predviđeno je da projekat finansira i Evropska investiciona banka (EIB) takođe sa kreditom od 40 miliona evra. Uvođenje novih brojila i modernizacija distributivnog sistema za struju omogućiće da EPS poveća procenat naplate računa, da se poveća energetska efikasnost i poboljša poslovanje srpskog javnog preduzeća.

Državna kompanija Elektroprivreda Srbije je monopolista u snabdevanju strujom na srpskom tržištu.

Prema ranije objavljenim podacima na sajtu EBRD-a, tenderi za nabavku brojila trebalo bi da budu objavljeni u drugom tromešečju 2010, a tender za konsultantske usluge za podršku primeni projekta trebalo bi da bude objavljen u trećem kvartalu, navodi se na sajtu.


"Vienna agreement important in crisis"
BELGRADE -- Banks in Serbia are announcing that they will offer greater loan for support production of exports, but are expecting help from the state.

Banks state that the so-called Vienna agreement has had great significance as an emergency measure in the time of the economic crisis.

National Bank of Serbia (NBS) Governor Radovan Jelašić agrees.

He stressed that in 2009, thanks to maintaining the same amount of credit placement for banks, the state has increased its debt from EUR 50mn to EUR 1bn, and the industry has gone another EUR 900mn into debt.

Jelašić said that citizens were careful in taking out loans and did not increase their debts to banks last year.

"Most banks, generally, did not asked why they would not sign something they support anyway, and the fact that it is related to the level of capitalization being sustained over 12 percent, that they will decrease their exposure, because they were aware what it means for macroeconomic stability in Serbia," Jelašić said.

State secretary in the Finance Ministry Slobodan Ilić said that banks will be more careful in selecting clients for whom they will approve loans, because the number of debtors who are not paying back their loans in time has increased.

"It seems to me that the fact that the NBS and government reacted at the right time in order to complete the first agreement with the IMF, along with the crisis getting worse and the other agreement, the current stand-by arrangement worth EUR 3bn, was the key for the results that were achieved in 2009," Ilić said.

He added that it was possible that some banks would merge in 2010, and that an agreement will be signed on March 5 with the new bank from Maribor for the recapitalization of the Kragujevac-based Credy Bank.

Ilić also said that it was decided that the Pančevačka Bank will merge with Poštanska

štedionica, and there is a feasibility study for turning the Srpska Bank into a development bank.


Serbia’s business rating improves
BELGRADE -- International agency Dun & Bradstreet noted an improvement in Serbia’s business rating in the company’s March report.

For the first time, Serbia entered the group of countries considered to have a moderate business risk.

Dun & Bradstreet analysts stated that Serbia’s increased rating was caused by a number of positive economic and political trends.

“The political situation in Serbia is the best it has been in a long time. The current government is firmly supporting economic reform, developing the business atmosphere and create closer ties to the European Union,” according to a statement from the creditworthiness company Rating, who represent Dun & Bradstreet in Serbia.

The company stated that the agreement with the International Monetary Fund (IMF) worth EUR 2.9bn, increased the macroeconomic stability in Serbia, and the recent fall-off in the economy was structurally useful for decreasing inflation pressure and the deficit of the current wage balance.

“Inflation and the current deficit of Serbia will be far under the problematic level reached in 2008,” Dun & Bradstreet stated.


Srbija uspešno sprovodi Prelazni trgovinski sporazum sa EU
Potpredsednik Vlade za evropske integracije Božidar Đelić izjavio je juče (2. mart 2010. godine) da je na prvom sastanku Odbora za sprovođenje Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima sa EU konstatovano da Srbija uspešno primenjuje taj sporazum već 14 meseci.

Đelić, koji je sa direktorom Direkcije za zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za proširenje Evropske unije Pjerom Mirelom predsedavao prvoj sednici ovog odbora, ocenio je da je to veliki uspeh Vlade i građana Srbije.

On je istakao da je Srbija juče i formalno ušla u ugovorno-partnerski odnos sa EU, i dodao da su na zasedanju Odbora prvi put ukršteni evropski i srpski interesi.

Interesi srpskih proizvođača od juče će biti zaštićeni na tržištu EU na isti način na koji se evropski proizvođači štite u Srbiji, ukazao je potpredsednik Vlade i preneo da je na sastanku bilo reči o trgovini sa EU i ispunjavanju kvota za izvoz robe iz Srbije.

Đelić je podsetio na to da 80% izvoza Srbije ide na tržište EU, kao i da više od 75% robe na srpsko tržište dolazi iz EU.

Prema njegovim rečima, osim toga u 2009. godini je zabeležen pad obima trgovine sa EU od 25%, ali efekti krize nisu imali uticaj na sektor poljoprivrede, gde je Srbija ostvarila suficit.

On je istakao da je Srbija jedina među zemljama centralne i jugoistočne Evrope ostvarila suficit u poljoprivredi u razmeni sa EU, koji je bio dva puta veći nego 2008. godine.

Na sastanku je konstatovano da nije ispunjena kvota za izvoz "bebi bifa" iz Srbije u EU pošto je izvezeno svega 12% ukupno odobrene količine, da je kvota za izvoz vina iskorišćena samo 8%, dok je riba izvezena ispod dozvoljene kvote.

Đelić je naglasio da je izvozna kvota od 180.000 tona ispunjena jedino kada je reč o šećeru, i potvrdio da je već najavio Evropskoj komisiji inicijativu naše zemlje za povećanje te kvote.

On je rekao da nije razumljivo da Srbija ima istu kvotu za izvoz šećera kao Hrvatska, koja je manji proizvođač, i dodao da je razgovarano i o zakonskoj regulativi koja se pre svega odnosi na primenu carinskog režima, zaštitu konkurencije, životne sredine i intelektualne svojine.


Srbija dobija još jednu avio-kompaniju
Srbija će uskoro dobiti još jednu domaću avio-kompaniju. Direktorat civilnog vazduhoplovstva trenutno razmatra zahtev za osnivanje kompanije "Master Airways", kompanije sa crnogorskim kapitalom koja će imati srpske oznake, rekao je za "Blic" direktor Direktorata Nebojša Starčević, dodajući da je sada pravi trenutak za strateško partnerstvo ili privatizaciju "Jat Airways". Novi vlasnik u modernizaciju flote morao bi da uloži od 30 do 70 mil EUR.

- "Montenegro Airlines" želi da na teritoriji Srbije registruje kompaniju koja će biti srpska i koja će biti registrovana u Nišu i imaće naše oznake. Posle će moći iz Srbije da lete gde god budu hteli, imaće sva prava koja ima "Jat Airways". Oni u maju ili junu već mogu da počnu da lete i trenutno raspolažu s dva aviona- kazao je Starčević u intervjuu za Blic.

On je takođe rekao i da niko iz Srbije ne želi da osnuje kompaniju sa saobraćajnim avionima velike flote.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta