Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Župa proradila posle sedam godina
Kruševac -- Kruševačka Hemijska industrija Župa je, posle sedmogodišnje pauze, pokrenula proizvodnju.

Generalni direktor Župe Miroljub Milojević je kazao da je u pokretanje proizvodnje kruševačka fabrika uložila 50 od 120 miliona dinara od kredita dobijenih od Fonda za razvoj, te da je svoj povratak na tržište započela takozvanim "plavim programom" po kome je Župa bila prepoznatljiva u svetu.

"Krenuli smo sa proizvodnjom cirama, plavog kamena, blauvita i bordovske čorbe, i za tri meseca proizvešćemo oko 220 tona ovih proizvoda. Imamo unapred dogovorenu prodaju plavog kamena i to bez rabata i sa avansnim plaćanjem, čime će se izmiriti najmanje pet zarada", kazao je Milojević.

On je dodao da će od dogovorene proizvodnje Župa najverovatnije uspeti da izmiri i obaveze prema Eklektrodistribuciji i Srbijagasu, "zahvaljujući čijem razumevanju" su reprogramirana dosadašnja dugovanja Župe i dogovoreno da se nova izmiruju "u dan".

Milojević je izrazio uverenje da će nakon pokretanja proizvodnje Župa uspeti da zainteresuje potencijalne strateške partnere i da ih "ubedi da Fabrika ima dobar program i poslovnu perspektivu".

"Imamo i saznanja da češko-nemački konzorcijum Spolchemie, koji je i na prošlom tenderu otkupio dokumentaciju, ni jednog trenutka nije odustao i da je i dalje zainteresovan za kupovinu Župe, kazao je Milojević.

On je dodao i da su u toku završni pregovori i o saradnji Župe sa nemačkom firmom Brentag, najvećom trgovačkom kućom hemikalijama u svetu, sa kojom su i ranije sarađivali.

Privatizacija Župe traje od 2002. godine, kada je nakon neuspešnog tendera usledila prodaja, a potom raskid kuprodajnog ugovora, prelazak u većinsko vlasnišstvo Akcijskog fonda, te još dva neuspešna tendera. Nakon poslednjeg socijalnog programa sprovedenog u decembru prošle godine, od nekadašnjih 1.178 ostalo je 485 radnika, a uz pomoć republičke Vlade i sadašnjim i bivšim radnicima povezan je radni staž do 31. decembra 2009. godine.


EIB: U 2009. Srbiji 898 mil. evra
Beograd -- Evropska investiciona banka (EIB) u 2009. godini odobrila je Srbiji zajmove u rekordnoj vrednosti od 898 miliona evra.

I u ovoj godini EIB će nastaviti da kreditira projekte u Srbiji, pre svega iz oblasti malih i srednjih preduzeća, infrastrukture i energetike, kaže potpredsednik EIB Dario Skanapjeko.

Predstavnici EIB najavili su da će ta finansijska institucija u Srbiji, takođe, nastaviti da finansira projekte kao što su obilaznica oko Beograda, rekonstrukcija kliničkih centara, izgradnja autoputa na Koridoru 10 i železnica.

Kako je najavljeno, u ovoj godini EIB će finansirati i projekat za odlaganje čvrstog otpada, u saradnji sa Ministarstvom za Nacionalni investicioni plan, a korisnici projekta će biti opštine u Srbiji.

EIB, takođe, razmatra način za pružanje podrške Srbiji u privlačenju stranih direktnih investicija, kroz izgradnju odgovarajuće infrastrukture i stvaranja uslova za dolazak stranih kompanija u Srbiju, izjavili su predstavnici te banke.

Skanapjeko je ukazao da EIB sa mnogim kompanijama vodi razgovore posvećene ulaganju u region zapadnog Balkana, a sektori za koje su te kompanije najviše zainteresovane su energetika, razne proizvodne aktivnosti i sektor usluga.

Srbija je najveći korisnik kredita EIB na zapadnom Balkanu od 2001. godine, a od 2005. godine do danas ta banka je u Srbiju uložila oko 1,7 milijardi evra. Te investicije su u prošloj godini dostigle rekordnih 898 miliona dinara, od čega je 250 miliona evra odobreno za mala i srednja preduzeća (MSP), preko Narodne banke Srbije, zatim 140 miliona evra, takodje za MSP, preko komercijalnih institucija, oko 384 miliona evra za izgradnju dela autoputa na Koridoru 10, od Grabovnice do Levosoja i 70 miliona evra za grad Beograd.

Skanapjeko je najavio i da će EIB u narednih godinu dana otvoriti regionalnu kancelariju u Beogradu, što, prema njegovim rečima, pokazuje posvećenost te finansijske institucije ulaganjima u region.

On je napomenuo da je EIB u 2009. godini zemljama zapadnog Balkana odobrio ukupno 1,7 milijardi evra, što je 126 odsto više nego u 2008. godini, a od toga je preko milijardu evra odobreno za mala i srednja preduzeća.

Skanapjeko je istakao i da do sada nisu zabeleženi slučajevi korupcije u projektima koje finansira EIB, jer ta banka ne finansira projekte u kojima se ne sledi procedura javnih nabavki u skladu sa standardima EU.


Kriza povećala broj nezaposlenih
Beograd -- Prema podacima Zavoda za statistiku, broj zaposlenih u decembru 2009. godine bio za 5,1 odsto manji nego u 2008. godini.

Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin kaže da je pad zaposlenosti uzrokovan prvenstveno svetskom ekonomskom krizom, zbog koje je industrijska proizvodnja u 2009. bila manja za 12,1 odsto.

Ukupan broj zaposlenih u Srbiji u januaru 2010. iznosio je više od 1,8 miliona što je za 0,4 odsto manje nego u prethodnom mesecu, a broj nezaposlenih krajem januara je bio više od 750.000, što je za 2,91 odsto više nego u prethodnom mesecu, kazao je predsednik PKS.

Prema nivou stručne spreme, najmanje je bilo nezaposlenih sa sedmim i osmim stepenom stručne spreme, što ukazuje na lakše zapošljavanje visoko obrazovanih kadrova, koje zahtevaju savremeni privredni trendovi.

Bugarin je upozorio da je najviše nezaposlenih osoba u januaru ove godine bilo starosti između 25 i 29 godina, oko 13 odsto i ocenio da je "krajnje vreme" da Srbija spreči "odliv mozgova".


Trgovinski deficit 340 mil. evra
Beograd -- Spoljnotrgovinski deficit Srbije u januaru ove godine iznosio je 340 miliona evra, što je za 20,3 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

Kako je saopštio Republički zavod za statistiku, izvoz Srbije u januaru vredeo je 398,5 miliona evra, što je povećanje za 10,7 odsto, dok je uvoz bio 738,8 miliona evra, što je za 6,1 odsto manje nego u januaru prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom, iznosi 53,8 odsto i veća je nego pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 45,7 odsto.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u januaru je iznosila iznosi 1,1 milijardi evra, što je za 0,8 odsto manje nego u istom periodu 2009. godine.

Kako je ocenjeno u saopštenju Zavoda za statistiku, u januaru dolazi do blagog oporavka uvoza i izvoza, ali svetska ekonomska kriza još ima uticaja na kretanje privredne aktivnosti u svetu i u Srbiji.

U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri bili su Rusija, Nemačka i Italija, a u izvozu Italija, Nemačka i Bosna i Hercegovina. Spoljnotrgovinska razmena bila je najveća sa članicama EU, više od polovine razmene. Najveći suficit ostavren je sa Crnom Gorom, Bosnom, Makedonijom, a najveći deficit sa Rusijom.

Prema odsecima Standardne medjunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK) u izvozu Srbije najveće učešće imaju - gvoždje i čelik (67 miliona dolara), obojeni metali (46 miliona dolara), povrće i voće (33 miliona dolara), žitarice i proizvodi od njih (30 miliona dolara) i odeća (29 miliona dolara). Izvoz ovih pet odseka čini 36 odsto ukupnog izvoza.

Srbija najviše uvozi prirodni gas (107 miliona dolara), naftu i naftne derivate (92 miliona dolara), električne mašine i aparate (40 miliona dolara), obojene metale (40 miliona dolara) i drumska vozila (31 milion dolara), a njihov uvoz čini 29,3 odsto ukupnog uvoza.


Zakon o podeli akcija (ni)je dobar
Beograd -- Predlog izmena i dopuna zakona o besplatnoj podeli akcija ne predstavlja osnov za korupciju i reč je o najboljem mogućem rešenju.

Direktor Agencije za privatizaciju Vladislav Cvetković kaže da na taj zakonski predlog tek treba da stižu sugestije tako da je pitanje u kojoj će konačnoj verziji biti usvojen u parlamentu.

Komentarišući saopštenje Saveta za borbu protiv korupcije, u kome se navodi da će pomenuti predlog dovesti do korupcije, Cvetković je rekao da će predlog obezbediti upravo suprotno - daleko ozbiljniji nadzor nad radom Fonda, kroz uvođenje Saveta Akcionarskog fonda.

"Savet bi na najbolji način trebalo da obezbedi da se o novcu, koji će biti usmeren ka pet miliona građana, vodi računa na bolji i organizovaniji način", ocenio je Cvetković, koji je istakao ličnu ocenu da je to neuporedivo bolji i ozbiljniji način nego do sada, "ali naravno svako ima pravo na svoje mišljenje".

"Ako vlada proceni da su primedbe Saveta za borbu protiv korupcije smislene i na mestu može da uvede još neke mehanizme kontrole. Ali, optuživati Agenciju za korupciju - bespredmetno je da na to i odgovaram", naglasio je Cvetković.

On je podsetio i da je Agencija na ranije dopise i navode Saveta za borbu protiv korupcije pokušavala i ranije da objasni "da mora da se pročita zakon da bi se o njemu pisalo, a pogotovo da se daju neke paušalne optužbe".

Cvetković je odsetio da Predlog zakona koji je usvojen na vladi i koji će biti poslat parlamentu na usvajanje predviđa pripajanje Akcijskog fonda Agenciji za privatizaciju u smislu institucionalnog povezivanja.

Suštinska izmena je da se sve akcije, koje su u Akcijskom fondu, budu preseljene u Akcionarski fond i da prihodi od privatizacije tih manjinskih paketa ne idu u budžet, kao do sada, nego građanima.

Savet za borbu protiv korupcije saopštio je da bi Vlada Srbije trebalo da povuče Predlog izmena i dopuna Zakona o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu, koju građani ostvaruju u postupku privatizacije i Predlog izmena i dopuna Zakona o Agenciji za privatizaciju, jer će takva rešenja "još više pospešiti korupciju u oblasti privatizacije".

Predlog izmena i dopuna Zakona o pravu na besplatne akcije predvideo je da imaoci prava na besplatne akcije neće dobijati akcije u određenim preduzećima ,koja su pobrojana u Zakonu o pravu na besplatne akcije, "već da će dobijati akcije Akcionarskog fonda i da će preko fonda moći da ostvaruju svoja prava, koja su ovim predlogom veoma ograničena", naveo je Savet.

Osnivanje Akcionarskog fonda dovodi do situacije, objašnjava se u saopštenju Saveta da "imaoci prava na besplatne akcije ne dobijaju akcije poznatih pravnih lica sa kojim sami mogu da raspolažu, već samo akcije Akcionarkog fonda".

"Međutim, oni nisu klasični akcionari Fonda, jer nemaju nikakvo pravo upravljanja, niti kontrole njegovog rada. Tako Fond ima neograničnu mogućnost da samostalno upravlja ogromnom imovinom bez ikakve kontrole i odgvornosti", navodi se u saopštenju Saveta za borbu protiv korupcije.


Obavezna rezerva 25% tek 2011.
Beograd -- Od 1. januara iduće godine obavezna rezerva banaka koju će morati da odvoje kod Narodne banke Srbije biće 25 odsto, umesto dosadašnjih 45 odsto.


To važi za sve devizne depozite privrede i građana, dinarske depozite sa deviznom klauzulom i kreditne linije koje banke povlače iz inostranstva. Tako piše u predlogu izmena Odluke o obaveznoj rezervi kojim treba da se postepeno relaksira monetarna politika i banke podstaknu da više novca usmere u kredite privredi za oživljavanje proizvodnje i izvoza.

Prema predlogu koji su javnosti najavili predsednik države Boris Tadić i premijer Mirko Cvetković, a koji je nedavno NBS predstavila poslovnim bankama, bila bi ukinuta stopa obavezne rezerve na zajmove koje banke u Srbiji dobijaju od svojih matica iz inostranstva za jačanje kapitala (tzv. subordinisani krediti).

NBS predlaže da se istovremeno ukinu beneficije kod obračuna obavezne rezerve (to su zapravo sada izuzeci ili umanjenja iz osnovice) po tri osnove: kod odobrenih stambenih kredita koje je osigurala Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita, kod subvencionisanih kredita za likvidnost i kod subvencionisanih potrošačkih kredita.

Narodna banka Srbije, međutim, traži od poslovnih banaka da do 1. januara iduće godine moraju da održavaju obaveznu rezervu na nivou od 18. marta ove godine.

Od banaka se još traži da rade paralelni obračun po novom sistemu iz dva razloga. Ukoliko se utvrdi da je nivo obavezne rezerve po novom sistemu obračuna (na dan 18. mart 2010) viši u odnosu na izdvojeni iznos, banke moraju da povećaju nivo izdvojene obavezne rezerve i obrnuto.

I kod ove mere predviđen je izuzetak prevremenog otpuštanja obavezne rezerve – on će biti moguć samo ako određena poslovna banka ima neto rast subvencionisanih kredita.

Bankari: Smanjenje obavezne rezerve je mera na "dugom štapu"

Iako joj je namera da omogući bankama više „daha” u finansiranju privrede, ova mera nije naišla na „topao doček” kod bankara koji je smatraju previše rigidnom, zameraju da je na „dugom štapu” i ocenjuju da neće dovesti do brzih pozitivnih efekata.

Bankari tvrde da bi efekti ovako predložene mere mogli da se očekuju tek u prvom kvartalu iduće godine, upozoravaju da su pare privredi potrebne odmah ove godine da bi oživela proizvodnju i tako ublažila posledice krize i predlažu da odmah počne primena mere smanjivanja obavezne rezerve.

Sledeća primedba bankara odnosi se na uvođenje obavezne rezerve na sredstva koja bankama stižu od matičnih kuća iz inostranstva posle 1. marta ove godine. Od izbijanja krize do danas u Srbiju je po tom osnovu ušlo 1,6 milijardi evra i ako na budući priliv ovih kredita bude primenjivana obavezna rezerva (uz projektovano povećanje euribora) banke ne bi imale mnogo prostora za pojeftinjenje kredita (odnosno smanjivanje kamata).

Zato bankari predlažu da se rok sa 1. marta pomeri na 31. decembar 2010. godine, posle koga će banke biti obavezne da izdvajaju obaveznu rezervu na inokredite.
 
--------------------------------------------------------------------
 
Izmene uredbe o obaveznoj rezervi predviđaju da se ona ukine za kredite uzete kod međunarodnih finansijskih institucija (EBRD, EIB, KfW) uz garanciju države Srbije. Bankari smatraju da taj princip treba da važi i za poslovne banke koje su direktno zaključile kreditne linije sa istim kreditorima. Argumentacija banaka je da su, generalno posmatrano, krediti međunarodnih finansijskih institucija (ko god ih uzeo, država ili poslovne banke) namenjeni uglavnom za finansiranje infrastrukture, socijalno ugroženih kategorija stanovništva i povećanju zaposlenosti i zato bi morali da imaju isti tretman pri izdvajanju, odnosno neizdvajanju, obavezne rezerve.


Suficit u razmeni sa CEFTA
Beograd -- Srbija je u januaru ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa zemljama CEFTA od 60 miliona dolara, što je uglavnom rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Srbija je u zemlje regiona sa kojima ima ugovor o slobodnoj trgovini najviše izvozila žitarice, proizvode od njih i razne vrste pića, a najviše uvozila gvoždje i čelik, električnu energiju i proizvode od nemetalnih minerala.

Izvoz Srbije u zemlje CEFTA je u januaru vredeo 142,4 miliona dolara, a uvoz 82,4 miliona, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom bila 172,8 odsto.

U 2009. godini Srbija je u trgovinskoj razmeni sa zemljama CEFTA sporazuma ostvarila suficit od 1,37 milijardi dolara, što je, takodje, uglavnom bilo rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Region CEFTA je jedno od retkih tržišta sa kojima Srbija ima kontinuirani suficit u razmeni, odnosno na koje više izvozi nego što uvozi. Prema učešću u ukupnom izvozu Srbije, to tržište je drugo po značaju, posle tržišta Evropske unije.

CEFTA sporazum je sporazum o slobodnoj trgovini izmedju Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Albanije, Moldavije i UNMIK-a, u ime Kosova.


Nemci kupuju Telekom za mlrd. evra?
Beograd -- Državni paket akcija u "Telekomu Srbija" biće prodat na tenderu u oktobru ove godine, po početnoj ceni od milijardu evra, piše beogradski nedeljnik NIN.

List tvrdi da je državni vrh Srbije doneo ovu odluku posle pregovora sa najozbiljnijim kupcem, "Dojče telekomom", koji preko grčkog "Otea", čiji je suvlasnik, već poseduje 20 odsto akcija srpskog operatera.

Načelan dogovor o prodaji putem tendera na jesen konačno je potvrđen prošle nedelje, tokom posete predsednika Srbije Borisa Tadića Berlinu.
Iako početna cena nije utvrđena, kao ni tačan procenat državnog paketa akcija koji će se prodavati, kao najverovatnija pominje se prodaja 30 odsto plus jedna akcija po početnoj ceni od milijardu evra.

Toliko "Dojče telekomu" treba da dođu do većinskog paketa u toj kompaniji, što dalje znači i u "Telekomu Srpske" i crnogorskom "M:telu", čiji je vlasnik "Telekom Srbija", piše list.

"Dojče telekom" kao suvlasnik u "Telekomu Srbija" ima pravo preče kupovine, zbog čega je dogovor sa Nemcima neminovan.

NIN piše da su ovim dogovorom završeni dugi pregovori, tokom kojih se kao moguća opcija pominjala i prodaja direktnom pogodbom bez tendera, s obzirom na to da pravo preče kupovine nemačkog partnera odvraća druge kupce i na javnom nadmetanju.

Od direktne pogodbe se ipak odustalo, jer bi za to bio potreban ili međudržavni sporazum (kao za Naftnu industriju Srbije) ili neka vrsta leks specijalisa, navodi beogradski nedeljnik.


EIB to continue financing projects
BELGRADE -- The European Investment Bank (EIB) approved a record of EUR 898mn in loans to Serbia in 2009.

The bank will continue financing projects in Serbia, especially the ones connected with small and medium-sized companies, infrastructure and energy, EIB Vice President Dario Scannapieco announced on Wednesday.

EIB representatives told a press conference that the bank will also continue financing projects like the bypass motorway around Belgrade, hospital reconstructions and finally railway and Corridor 10 construction.

According to the announcements, the EIB will also fund a project on solid waste disposal in cooperation with the Serbian Ministry for the National Investment Plan, with Serbian municipalities being the beneficiaries of this project.

The EIB is also considering a way to help Serbia attract direct foreign investments through constructing adequate infrastructure and creating conditions for the arrival of foreign companies, EIB representatives stated.

Serbia is the largest user of EIB credits in the Western Balkans since 2001, and the bank has invested some EUR 1.7bn in the country since 2005.

Scannapieco also announced that the EIB will open a regional office in Belgrade within a year, which, according to him, shows the bank's dedication to investing in the region.


EUR 200mn investment in science
BELGRADE -- Finance Minister Diana Dragutinović and EIB Vice-President Dario Scannapieco have signed a financial agreement on a EUR 200mn loan for science in Serbia.

The loan will enable investments in science and technology infrastructure in Serbia totaling EUR 420mn over the next five years.

The remainder of the funds will come from Serbia's state budget, EU pre-accession funds, the European Bank for Reconstruction and Development and the Council of Europe Development Bank.


MARKIONE: Moguća proizvodnja za "Chrysler" u Kragujevcu
Jedan od dva modela koji će "Fiat" proizvoditi u Kragujevcu mogao bi da bude pravljen za "Chrysler", izjavio je direktor italijanske kompanije Serđo Markione (Sergio Marchionne).

- To je moguće - rekao je Markione odgovarajući na pitanje novinara, objavljeno je na sajtu Dau Džonsa (Dow Jones).

Italijanski proizvođač automobila "Fiat" strateški je partner američke kompanije "Chrysler".

Sajt takođe prenosi, pozivajući se na svoje izvore, da je "Fiat" odlučio da ipak ne proizvodi dva manja modela u Kragujevcu, kako je prvobitno bilo planirano, već da se usredsredi na proizvodnju dva veća modela automobila.


"Sojaprotein" u 2009. imao profit od 488 miliona dinara
"Sojaprotein" je u 2009. godini ubeležio neto dobit od 488,22 miliona dinara nakon 407,10 miliona godinu dana ranije, objavio je danas (4. mart 2010. godine) bečejski prerađivač soje na sajtu Beogradske berze.

Kompanija je u prošloj godini ostvarila poslovni prihod od 16,44 milijarde dinara u poređenju sa 19,19 milijardi u 2008. godini.

Prihod od prodaje u prethodnoj godini vredeo je 15,94 milijarde dinara nakon nešto više od 19 milijardi 2008.

Prpšlogodišnji rashodi "Sojaproteina", jednog od vodećih prerađivača soje u centralnoj i jugoistočnoj Evropi, dostigli su 14,92 milijarde dinara dok su 2008. godini bili 17,25 milijardi.

Bečejska kompanija se bavi preradom soje ali i poljoprivrednom proizvodnjom, skladištenjem, prometom na veliko i malo, otkupom poljoprivrednih proizvoda, izvozom i uvozom, kao i drugim delatnostima koje upotpunjuju glavnu delatnost.

Većinski vlasnik "Sojaproteina" je "Viktorija grupa" sa udelom u vlasništvu od skoro 63%.

Akcijama "Sojaproteina" na Beogradskoj berzi se trguje od septembra 2002. Trenutno akcija "Sojaproteina", sa A Listinga Berze, košta 1.037 dinara prema maksimalnih u poslednjih 12 meseci 1.300 dinara iz septembra i minimalnih 470 dinara iz marta prošle godine.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta