Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija je ispunila dogovor sa MMF
Državna delegacija Srbije nastavlja razgovore u Vašingtonu sa predstavnicima MMF-a o ostvarenim ciljevima makroekonomske politike Srbije.Razgovori se vode u sklopu priprema za dolazak misije MMF-a u maju, izjavila je u Vašingtonu ministarka finansija Diana Dragutinović i dodala da se razgovaralo “o tekućoj makroekonomskoj situaciji i o onom što smo ostvarili u prvom kvartalu 2010. godine, pošto smo imali tačno određene zadatke ili ciljeve”.

"Oko ciljeva nije bilo problema, zadatke smo ispunili za prvi kvartal i u tom smislu ulazimo u relaksirani u ovu novu fazu pregovora", istakla je ministarka finansija.

Ukazujući na važnost dva strukturna kriterijuma, penzione reforma i zakona o fiskalnoj odgovornosti, Dragutinovićeva je napomenula da su MMF-u već upućeni analiza i prvi nacrt tog zakona. "U suštini, ako se dogovorimo oko zakona o fiskalnoj odgovornosti, dogovorili smo se i o penzionoj reformi", istakla je ona.

Tehnička misija MMF-a, na čelu sa Albertom Jagerom, dolazi u Srbiju 12. maja. "Ovo je deo priprema za njihov dolazak i za ono što imamo rok do kraja maja. Oni će biti tu, praktično, kada mi treba da uradimo zakon o fiskalnoj odgovornosti", rekla je ministarka finansija.

Nastavak razgovora sa članovima misije biće, istakla je ministarka, "govor o brojevima - to je ono što je za fiskalnu politiku najvažnije". Ona je dodala da će se državna delegacija Srbije sastati i sa zamenikom izvršnog direktora MMF-a Muriljom Portugalom i sa visokim predstavnicima Svetske banke.

Ministarka Dragutinović je napomenula da je sa Svetskom bankom dogovorena, a to je ono što je za ministarstvo finansija najvažnije, budžetska podrška za ovu fiskalnu godinu od 200 miliona dolara.

"Mislim da tu više nema nerešnih pitanja, da smo sve rešili i da možemo da očekujemo 200 miliona budžetske podrške pod vrlo povoljnim uslovima i, o tome smo još razgovarali, još 100 miliona dolara podrške budžetu za sledeću godinu", napomenula je ona.


Od Svetske banke Srbiji 580 mil. $
Svetska banka odlučila da Srbiju podrži sa 580 miliona dolara u sledećih godinu dana, izjavio je u Vašingtonu potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić. "Konkretan rezultat naših razgovora u Svetskoj banci je da će ukupna podrška Srbiji u sledećih 12 meseci iznositi 580 miliona dolara", rekao je Đelić.

On je precizirao da je od toga iznosa, 480 miliona dolara određeno za podršku budžetu Srbije, 50 miliona za izgradnju koridora 10, a 10 miliona dolara za revitalizaciju Borskog okruga.

"Dodatno, odlučeno je da će 30 miliona dolara biti odobreno po hitnom postupku za sprečavanje poplava. Radovi na Jadru, Tamnavi, će početi veoma brzo, dok će za Timočku krajinu, Aleksinac i Toplicu, biti odblokirano sedam miliona dolara“, istakao je potpredsednik Vlade Srbije.


Dinkić: Porez na plate biće 10 odsto
Beograd -- Ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić kaže da se planira da se od jeseni u Srbiji smanji porez na deset odsto i da će biti povećan i neoporezivi deo plate.

Dinkić je naveo da će nakon planiranih izmena, Srbija biti najatraktivnija u Evropi po visini poreskih opterećenja na zarade. "Želimo da unapredimo konkurentnost i da podstaknemo investicije radi izvoza", kazao je Mlađan Dinkić, koji je i potpredsednik Vlade Srbije.

Dinkić je sredinom aprila rekao za B92 se slaže sa ministarkom finansija Dianom Dragutinović da porez na plate treba smanjiti na 10 odsto jer bi se na taj način povećala zaposlenost. On je tada dodao i da insistira na tome da stopa PDV ostane na 18 odsto za sve proizvode.

"Ja sam više puta razgovarao o poreskoj reformi sa ministarkom Dragutinović i imamo približne stavove. Dobro je da se smanji porez na plate, a da se poveća porez na potrošnju. Jedina neslaganja koja postoje u vladi su oko toga kada i kako to treba uraditi", objasnio je Dinkić.

Sa druge strane, guverner Narodne banke Srbije (NBS) u ostavci Radovan Jelašić je tada rekao da bi pad prihoda budžeta usled eventualnog smanjenja poreza na zarade morao da bude nadoknađen dodatnim oporezivanjem ljudi koji zarađuju iznad proseka u Srbiji.

Podsetimo, ministarka finansija Diana Dragutinović je nedavno izjavila da se razmatra smanjenje za trećinu poreza i doprinosa na zarade i navela da bi se smanjenjem opterećenja zarada, a povećanje stope PDV-a, čime bi se destimulisala potrošnja i uvoz, a smanjili troškovi radne snage i povećala zaposlenost.

Međutim, predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Miloš Bugarin kaže da povećanje poreza na dodatu vrednost ne bi bilo poželjno, jer bi se odrazilo na životni standard. Podsetivši da PDV ima dve stope - od osam i 18 odsto, Bugarin je istakao da se može razgovarati o jedinstvenoj poreskoj stopi, ali pod uslovom da se na deo proizvoda, koji spadaju u osnovne životne namirnice, PDV potpuno ukine.

Porez na plate u Srbiji trenutno je 12 odsto, a deo zarade na koji se ne plaća porez iznosi 6.554 dinara.


Generalni direktor Galenike: Nije vreme za prodaju
Beograd -- Generalni direktor "Galenike" Nenad Ognjenović kaže da sada nije pravo vreme za prodaju te kompanije iako je država raspisala pretkvalifikacioni tender.

Zemunska fabrika lekova radi punim kapacitetom, na korak je od otvaranja nove fabrike, izvoz je u godini krize povećan za oko pet miliona evra a svaki peti lek izdat na recept, bio je njihov proizvod, kaže Ognjenović.

"Smatram da je najbitnije da se poveća vrednost „Galenike“. Mi nemamo potrebe jeftino da prodajemo uspešnu kompaniju, tim pre što u svetskoj ekonomskoj krizi ne treba prodavati nego kupovati. Daleko je bolje za građane da „Galeniku“ sačuvamo, podignemo vrednost nekoliko puta pa tek onda da se razmišlja o eventualnoj privatizaciji", objašnjava Ognjenović.

On dodaje i da je fabrika lekova u koju je uloženo oko 50 miliona evra završena i da se upravo vrši prijem, probna proizvodnja i ispunjenje protivpožarnih zahteva.

"Svečano otvaranje će biti u maju. Engleska sertifikaciona kuća dolazi krajem maja kada bi trebalo da dobijemo GMP sertifikat. Neke multinacionalne kompanije koje nemaju GMP sertifikat praviće u našoj novoj fabrici svoje lekove, a ugovori koje potpisujemo su na pet godina. „Brufen“ će se na primer proizvoditi za ceo region i to je dogovor sa Sobotom. Tokom maja biće svečano otvaranje i predstavništva u Moskvi, u fazi smo sređivanja prostorija i dobijanja dozvola za otvaranje predstavništva", navodi Ognjenović.

Galenika je lider na tržištu

On ponavlja da je Galenika sa tradicijom dugom 65 godina lider na tržištu i da će ove godine ta kompanija duplirati svoj izvoz.

"Prošle godine proizveli smo sedam miliona pakovanja više nego 2008. godine, blizu 80 miliona pakovanja. Povećali smo prodaju za 17 odsto, a izvoz za pet odsto. Ipak, ako znamo da je nekada izvozila po 70 miliona dolara, a sada oko 15 miliona dolara, to sigurno može i mora bolje. Naša dobit je lani bila oko sedam miliona evra, državi na ime poreza i doprinosa uplatili smo oko 16 miliona evra. Redovno isplaćujemo plate i u krizi smo zaposlili još 200 ljudi, zbog prirodnog odliva snage koja nas očekuje", kaže Ognjenović.

Prema njegovim rečima svaki peti lek izdat na recept prošle godine bio je lek izašao iz fabrike Galenika, što dovoljno govori o poslovanju te kompanije kojoj je za tekuća i strateška ulaganja potrebno još oko 76,6 miliona evra.

"Za drugu fazu adaptacije starog dela potrebno je oko dva miliona evra i značiće uvođenje novih tehnologija u ostale fabrike. U pripremi je izgradnja novog objekta za kontrolu kvaliteta i Instituta za istraživanje i razvoj i novog automatizovanog centralnog skladišta sirovina i materijala za pakovanje, a ukupna vrednost tih projekata je 19,5 miliona evra. Veliki prostor za unapređenje proizvodnje leži i u završetku fabrike tečnih i polučvrstih proizvoda, koja je započeta još 1994, ali je za to potrebna investicija od oko 50 miliona evra", objašnjava Ognjenović.

On kaže i da novac za potrebna uloganja „Galenika“ može da obzebedi iz svojih prihoda i kreditom da finansira te investicije, "ali je daleko lakše ako dođe do investitora, da li je to država ili neka multinacionalna kompanija, ipak sa više para se lakše sve završava".
 
----------------------------------------------------------------------------------
 
Prošle godine Galenika je registrovana novih 12 lekova, od kojih se polovina nalazi na pozitivnoj listi. "Sada obnavljamo registraciju u Hrvatskoj, gde imamo samo dva registrovana preparata „hidrociklin“ i „longacef“. Radimo na registraciji još pet. U Bosni, Crnoj Gori i Makedoniji je pri kraju registracija celokupnog našeg asortimana a u toku je registracija u Albaniji", navodi Ognjenović.


Poslovni savet Italije i Srbije
Beograd -- Srbija i Italija su danas u Beogradu osnovale Poslovni savet, čiji je cilj dalje unapređenje odnosa preduzeća i preduzetnika dveju zemalja.

Zajedničku deklaraciju o osnivanju Poslovnog saveta potpisali su potpredsednik vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mladjan Dinkić i italijanski ministar za ekonomski razvoj Klaudio Skajola.

On je istakao podatak da je rast izvoza Srbije od početka godine iznosio 13 odsto, a da je najznačajniji deo tog izvoza otišao upravo na italijansko tržište. Dinkić je podsetio da je Italija započela značajne poslovne projekte u Srbiji, kao što je dolazak Fijata, i najavio da će posle prvomajskih praznika početi pregovori sa italijanskim proizvođačem automobilskih komponenata "Manjeti-Marelijem" o instaliranju kapaciteta u Kragujevcu.

Ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić je rekao da bi Srbija i Italija, osim u automobilskoj industriji, trebalo da ubrzaju saradnju i u prehrambenoj i industriji nameštaja.

Dinkić je podsetio da će do kraja jeseni ove godine biti završena i studija izvodjljivosti za rekonstrukciju pruge Beograd-Bar, koja se radi u saradnji sa italijanskim Italferom. Ministar je podsetio da u Srbiji oko 250 italijanskih preduzeća posluje u različitim sektorima, od proizvodnje nameštaja i tekstila, do metalske i prehrambene industrije.

Potpredsednik Vlade Srbije je kazao da će Vlada Srbije podržati povezivanje proizvođača iz te dve oblasti i naveo da Italija, pored Srbije ima poslovne forume još samo sa Nemačkom i Francuskom.

Ministar za ekonomski razvoj Italije Klaudio Skajola kazao je da u Srbiji radi 250 italijanskih preduzeća, koja su zadovoljan poslovanjem na srpskom tržištu. Skajola je ocenio da bi trebalo intenzivirati političke odnose Srbije i Italije i iskoristiti šanse koje će pomoći Srbiji na putu ka Evropskoj uniji (EU).

On je rekao da najnoviji indikatori pokazuju da je kriza završena, ali da će biti potrebno vreme da se vrati na nivo iz 2008. godine, dodajući da Italija uspeva da izadje iz krize bolje od drugih zahvaljujući preduzetničkim sposobnostima.

Italija prvi partner srpskog izvoza

Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Miloš Bugarin je rekao da je u prva dva meseca ove godine Italija ponovo bila na prvom mestu u srpskom izvozu, sa 156 miliona dolara, što čini 13 odsto vrednosti ukupnog izvoza.

"Poseban kvalitet robne razmene između Srbije i Italije je uravnoteženost izvoza i uvoza, što govori o komplementarnosti i povezanosti dveju privreda. Sa Italijom je stopa pokrivenosti uvoza izvozom tradicionalno veća od stope u razmeni sa Evropskom unijom i ostalim važnim spoljnotrgovinskim partnerima", rekao je Bugarin.

U prva dva meseca ove godine pokrivenost uvoza izvozom sa Italijom dostigla rekordnih 88 odsto, rekao je Bugarin i naglasio da je obim robne razmene sa Italijom u 2009. godini dostigao 2,35 milijardi dolara i da je razmena dveju zemalja u poslednjih nekoliko godina imala izuzetnu dinamiku.

"U poslednje tri godine robna razmena je udvostručena, a u poslednjih pet godina, robni tokovi između Srbije i Italije povećani su pet puta", naveo je Bugarin.

Predsednik PKS je podsetio da su u Srbiji prisutne mnoge italijanske firme koje su došle u procesu privatizacije, kroz zajednička ulaganja ili "grinfild" investicije. "Renomirane italijanske firme kao što su 'Sfir', 'Fantoni', 'Adidje', 'Bitumi', 'Kalcedonija', 'Fulgar', 'Pompea' i 'Fijat' prepoznale su svoj trajan interes saradnje sa srpskim tržistem, što predstavlja podsticaj i ostalim italijanskim firmama koje žele da internacionalizuju svoje aktivnosti", istakao je on.

Bugarin je podsetio da u Srbiji funkcionišu i četiri italijanske banke i dve osiguravajuće kuće, što takođe predstavlja podsticaj za povezivanje srpskih i italijanskih preduzeća.


Završena izgradnja gasovoda do Banatskog Dvora vrednog 11,1 mil EUR
"Naftna industrija Srbije" saopštila je danas (26. april 2010. godine) da je završena izgradnja dvosmernog gasovoda Gospođinci-Banatski Dvor.

Vlada Srbije i "Srbijagas" kao investitor i NIS Naftagas kao izvođač radova potpisali su krajem 2006. godine ugovor o izgradnji tog gasovoda vredan 11,1 mil EUR, koji je finansiran iz Nacionalnog investicionog plana (NIP).

Kako se navodi, probnim puštanjem gasa u sistem 20. aprila, izvršeno je funkcionalno ispitivanje gasovoda.

Izgradnja gasovoda planirana je zajedno sa projektom Podzemnog skladišta gasa Banatski dvor u cilju povezivanja gasovodne mreže sa skladištem.

Gasovod povezuje Glavno razvodno čvorište Gospođinci sa skladištem gasa u Banatskom dvoru i omogućiće korišćenje prirodnog gasa akumuliranog u skladištu tokom letnje sezone.

U zimskom periodu gasovod će, u skladu sa potrebama, dopremati potrebne količine gasa iz skladišta do glavnog razvodnog čvorišta, odnosno u gasovodnu mrežu, dok će se leti skladište gasa puniti preko ovog gasovoda.

"Naftagas" je od početka izgradnje skladišta Banatski dvor bio glavni izvođač radova - od ispitivanja ležišta, preko bušenja bušotina i njihovog remonta, pa sve do izgradnje kompletne nadzemne infrastrukture.


Serbia, Italy set up Business Council
BELGRADE -- Serbia and Italy set up a Business Council, which is aimed at promoting relations among companies and entrepreneurs of the two countries, in Belgrade today.

Deputy Prime Minister and Minister of Economy and Regional Development Mlađan Dinkić and Italian Minister for Economic Development Claudio Scajola signed a joint declaration on founding of the Business Council.

Dinkić evaluated that the founding of the Council, such as those Italy had already set up with France and Germany, confirms the importance of the economic cooperation between the two countries, underscoring that Serbia's exports had marked a 13-percent growth since the beginning of the year and that the major part of those commodities was exported to Italy.

He recalled that Italy had started important business projects in Serbia, such as the arrival of Fiat, announcing that talks will soon start with Italy's producer of car components Magneti Marelli on setting up capacities in Kragujevac.

Dinkić recalled that a feasibility study for the reconstruction of the Belgrade-Bar railway, developed in cooperation with Italy's Italfer, will be completed by the end of this fall.

He announced that a summit of producers of car parts, sponsored by Fiat and the Serbian government, will be held in Serbia on May 25.

The minister recalled that there are about 250 Italian companies operating in different sectors in Serbia.

Minister Scajola said that Italy wants to intensify political relations with Serbia and help Serbia get accepted in the European Union sooner.

Scajola underlined that Italian entrepreneurs are very much satisfied with their business results in Serbia, announcing “a bigger investment impulse” in the coming period.


“Pension system reform necessary”
WASHINGTON -- Finance Minister Diana Dragutinović said that Serbia must fulfill two important reforms in the pension system by the end of May.

She said that the entire pension system must be reformed and the law for fiscal responsibility must be adopted as well.

Dragutinović is leading the state delegation at the spring session of the International Monetary Fund and World Bank in Washington.

The first draft of pension law has been forwarded to the IMF, Dragutinović said.

Presidential economic advisor Jurij Bajec said that “everything related to the law for the pension system has already been agreed on, and the only thing left to confirm is the indexation of pensions starting April 2011.”

Dragutinović said that Serbia would be more relaxed when entering the next set of negotiations with the IMF.

Analyses have already been sent to the IMF, as has the first draft of the fiscal responsibility law.

She said that if there is an agreement with the IMF on the fiscal responsibility law, then there will be an agreement on the pension system law as well.

Bajec said that according to the latest very of the pension system reform plan, pensions should be harmonized with increases in wages in the public sector.

Ruling PUPS party leader Jovan Krkobabić said that he expects better circumstances for pensioners and workers when pensions and wages are unfrozen once the economic situation improves.

“Pensions are being paid regularly without delays and postponements. Because of the large and deep economic crisis, we had to freeze wages and pensions temporarily, but as soon as the economic situation improves a little, we are on the road to unfreeze them very quickly,” Krkobabić said.

However, there are a lot of obstacles awaiting the economy on the road to recovery.

President of the Serbian Chamber of Commerce Miloš Bugarin noted that the Serbian economy has no indications of a sustainable growth if its exports and competitiveness are not strengthened.

“As far as the domestic market is concerned, it is represented with 80 percent, and the foreign demand is represented with about 20 percent, and that is very small, and I think that all institutions of the government and all business associations must work to increase the competitiveness of the Serbian industry, to motivate and stimulate the companies that are exporting products. If we do not reach the magical amount of exported products being 50 percent of the GDP, we have no chance at a sustainable growth,” Bugarin said.

Statistics say that the average wage in February 2010 was lower than in September 2008.

In 2010, the average Serbian citizen spent EUR 103 more than they earn, while 1.12 average wages are needed in order to cover the average monthly consumer basket.


“WB in USD 580mn support to Serbia”
WASHINGTON -- The World Bank (WB) has decided to provide funds of USD 580mn support to Serbia in the year ahead.

This is according to Serbian Deputy Prime Minister and Minister of Science and Technological Development Božidar Đelić.

He spoke to Tanjug news agency in Washington on Sunday evening.

"The concrete result of the talks we had in the WB is that the total help provided to Serbia in the following 12 months will amount to USD 580mn," Đelić said, who is attending the annual WB-IMF meetings, was quoted.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta