Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Svetska banka će podržati Srbiju sa 580 mil USD
Potpredsednik Vlade Srbije zadužen za evropske integracije Božidar Đelić izjavio je juče (26. april 2010. godine) u Vašingtonu da je u razgovorima srpske delegacije sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) konstatovano da se postojeći program sa tom organizacijom sprovodi na zadovoljavajućem nivou i dodao da će tako biti nastavljeno i u budućnosti.

- Očekuju nas teški pregovori tokom druge polovine maja, ali Srbija će i ovoga puta pronaći rešenja i nastaviti sa uspešnim sprovođenjem ovog programa- izjavio je Đelić Tanjugu po završetku dvodnevnog zasedanja Svetske banke i MMF-a u Vašingtonu.

Đelić je izjavio da je državna delegacija Srbije završila posetu sastankom sa generalnim direktorom MMF-a Dominikom Stros-Kanom, sa kojim su sumirani odnosi i razmotreni ključni elementi za dalje sprovođenje programa koji Srbija ima sa tom finansijskom organizacijom.

Srpska delegacija je predstavnicima MMF-a na zasedanju u Vašingtonu predstavila šta je urađeno u prvom kvartalu 2010. godine, u sklopu priprema za dolazak misije MMF u maju u Srbiju.

Svetska banka odlučila je da će za sledećih 12 meseci podržati Srbiju sa 580 mil USD, od kojih će 400 miliona biti upotrebljeno za podršku budžetu.


Bugari zainteresovani za proizvodnju autodelova u Srbiji
Bugarska je zainteresovana da investira u prerađivačku industriju i proizvodnju autodelova u Srbiji, izjavio je juče (26. april 2010. godine) u Beogradu ministar ekonomije, energetike i turizma Bugarske Trajčo Trajkov.

Trajkov je novinarima nakon sastanka sa ministrom trgovine Srbije Slobodanom Milosavljevićem rekao da su bugarske kompanije zainteresovane za učešće u privatizaciji, ali i za grinfild investicije u Srbiji.

Trajkov je rekao dve zemlje treba da unaprede saradnju i sarađuju na zajedničkim projektima i dodao da će u narednih nekoliko meseci biti održan sastanak srpsko-bugarske međunarodne komisije za ekonomsku saradnju.

Milosavljević je naveo da su bugarske investicije u Srbiju dobrodošle i dodao da su na sastanku razgovarali i o srpskim investicijama u Bugarsku, od kojih je najveća investicija kompanije "Delta" u "Piccadilly".

On je naveo da su razgovarali i o završetku koridora koji treba da poveže Niš i Sofiju, što je u interesu vlade obe zemlje.

- Cilj je da razvijemo dobrosusedske odnose i iskoristimo članstvo Bugarske u Evropskoj uniji, kako bi ubrzali evropske integracije Srbije - rekao je Milosavljević.

Robna razmena Srbije i Bugarske u 2009. godini iznosila je 596,3 mil USD, a zbog ekonomske krize, manja je za 40% nego 2008. godine.

Kako je saopšteno, u prva dva meseca ove godine razmena je poboljšana i duplo je veća nego u prva dva meseca prošle godine i iznosila je 103,7 mil USD.

U poseti Srbiji borave i bugarski premijer Bojko Borisov i ministar unutrašnjih poslova Cvetan Cvetanov.


Potpisan ugovor o izgradnji severnog kraka Koridora 10 - počeli radovi na autoputu
Radovi na izgradnji 108 kilometara leve trake autoputa na severnom kraku saobraćajnog koridora 10 kroz Srbiju danas (27. april 2010. godine) su počeli, izjavio je srpski ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić.

On je to rekao nakon potpisivanja ugovora sa pobednikom na tenderu za tu deonicu autoputa na koridoru 10, od Horgoša do Novog Sada, srpskim konzorcijumom u kojem su Preduzeće za puteve "Beograd", Putevi "Užice", Planum i "Borovica".

Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonji rekao je nakon potpisivanja ugovora sa pobednikom na tenderu za tu deonicu autoputa na koridoru 10, od Horgoša do Novog Sada, srpskim konzorcijumom u kojem su Preduzeće za puteve "Beograd", Putevi "Užice", Planum i "Borovica".

Domaći konzorcijum, koji predvodi Preduzeće za puteve "Beograd", pobedio je na tenderu sa ponudom da će deonicu tog saobraćajnog koridora izgraditi u roku od devet meseci za oko 10 milijardi dinara, uz rok za isplatu od 30 meseci.


Milijarda za gradnju HE na Drini
Beograd -- Predstavnici Srbije, Rapublike Srpske i Italije potpisali su zajedničku izjavu o korišćenju hidropotencijala na srednjom toku reke Drine.

Izjavu su potpisali ministar rudarstva i energetike Republike Srbije Petar Škundrić, ministar ekonomskog razvoja Republike Italije Klaudio Skajola i ministar privrede, energetike i razvoja Republike Srpske (RS) Slobodan Puhalac.

Škundrić je istakao da je ukupna vrednost tih projekata oko milijardu evra i dodao da su se stekli uslovi da tri zemlje započnu studijske analize i procenu isplativosti hidropotencijala srednje Drine na tri lokacije - Rogačica, Dubravica i Tegare i dodao da će se posle toga proceniti na kojim principima će ti projekti biti realizovani.

Instalisanisana snaga tih hidrocentrala na Drini planira se od 380 do 400 megavata (MW), koje bi godišnje mogle da proizvedu oko 1.500 gigavatčasova električne energije, precizirao je Škundrić.

Škundrić je ukazao da je reč o razvojnim i strateškim projektima koji će u narednih pet do sedam godina uposliti niz preduzeća i veliki broj radnika u Srbiji i naglasio da će Srbija i Republika Srpska trajno ostati vlasnici ili suvlasnici tih objekata, kao i da se oni zasnivaju na podsticajnim merama italijanske vlade za "čistu energiju".

Skajola je rekao da potpisivanje omogućava početak realizacije projekata, koji će od Drine učiniti važan resurs hidroenergije za Srbiju, RS i Italiju. Italijanski ministar je rekao da će hidroelektrane, koje će biti izgrađene, imati potencijal od 400 MW i dodao da će realizacija tih projekata povezati Srbiju sa Italijom, preko Crne Gore, u zajedničku energetsku mrežu.

Puhalac je rekao da je energetika šansa RS i prilika da zadrži suverenitet nad svojim prirodnim resursima, što neće kočiti razvoj ostalih delova BIH. On je napomenuo da Republika Srpska koristi samo oko 30 odsto svog hidropotencijala i dodao da su ostali krupni projekti u Republici Srpskoj iskorišćenje hidropotencijala gornje Drine i Gornji Horizonti u Hercegovini, za šta će biti objavljen javni poziv za izbor strateškog partnera.


Ekonomisti savetuju guvernera da oslabi dinar
Zašto je za građane dobro ono od čega im se diže kosa na glavi stručnjaci objašnjavaju rečima „bolje da sada platimo tu cenu, jer ovakvom politikom država ide ka bankrotsvu”

Najveći izazov za novog guvernera biće da ne dozvoli da dinar ojača, ovako u najkraćem glasi zaključak sa jučerašnjeg Pres kluba u Medija centru na kome su učestvovali ekonomisti Stojan Stamenković, Miodrag Zec i Vladimir Vučković. A zašto je za građane dobro ono od čega im se diže kosa na glavi, najjednostavnije je objasnio Vladimir Vučković:

– Zato što je bolje postepeno napraviti prilagođavanje preko kursne liste, nego da nastavimo sa dosadašnjom praksom da jak dinar pogoduje uvoznicima, da sve više uvozimo, više se zadužujemo i postajemo sve veći dužnici. To vodi bankrotstvu države – objasnio je Vučković zašto je, kao stručnjak zabrinut, kad evro pada.

U Poljskoj je, kaže on, tamošnji guverner intervenisao na tržištu da bi zlot, njihova nacionalna valuta, oslabio. I ministar finansija je to podržao, dodao je Vučković.

– Dinar ovih dana jača i mene brine zašto naš guverner ne interveniše na deviznom tržištu da to spreči – iskren je Vučković.

Da je bolje da sada platimo tu cenu, slažu se i profesori Stamenković i Zec. Prema njihovim rečima, novi guverner bi trebalo da vodi monetarnu politiku kojom će sprečiti da se devizne rezerve koriste za veštačko jačanje domaće valute.

Profesor Miodrag Zec istakao je kako trenutna vrednost dinara ne odgovara snazi domaće ekonomije i ne može da podstakne proizvodnju i izvoz.

– Bez toga je nemoguć privredni oporavak. Kod nas je stvoren takav sistem u kome se dužnici nagrađuju i sad se od novog guvernera očekuje da izmisli kamen mudrosti. Zbog toga je preduzetnička klasa u problemu i zato su njihovi bilansi rahitični – kazao je Zec i zamerio što se veliki priliv kapitala, pre krize, nije koristio za vraćanje dugova zemlje.

Za razliku od mnogih stručnjaka koji misle da bi prenošenje dela nadležnosti sa guvernera na Savet NBS bilo dobro, Vladimir Vučković, misli drugačije.

– Opasno bi bilo da se izmenama Zakona o NBS to omogući, jer bi vlast predlagala spoljne članove Saveta i time uticala na vođenje monetarne politike – upozorio je Vučković

Stamenković je zabrinut jer su prethodih godina potrošnja i plate rasle mnogo brže u poređenju sa onim što stvaramo, odnosno bruto domaćim proizvodom.

–Za održiv rast domaće privrede neophodne su godišnje investicije od najmanje pet milijardi evra – uveren je Stamenković.

Iako je vlada najavila da će se okrenuti novom modelu rasta, jer stari nije nije valjao, zbog iznenadne odluke o prodaji „Telekoma” Stamenković ne veruje u njihovu rešenost.

– Bojim se da bez obzira na to što sada ističu kako neće prodavati EPS da se i tu ne predomisle kad sredstva od prodaje nacionalne telekomunikacione kompanije ne presuše – kazao je Stamenković.

Svu trojicu brine kako će novac od prodaje „Telekoma” biti potrošen, bez obzira na to što je vlast obećala kako će se osnovati poseban fond za infrastrukturne projekte.

– Vrlo opasno bi bilo da se izađe u susret zahtevima krupnih kapitalista i da se novac od prodaje Telekoma troši na reindustrijalizaciju. To znači da treba da se proda profitabilno preduzeće kako bi se novac potrošio za pokretanje proizvodnje u neprofitabilnim firmama u nerazvijenim područjima. To znači da pomoć krupnih kapitalista nije besplatna, kao što kažu, već vrlo skupa – kazao je Vučković i ponudu privrednika opisao kao neukusnu.


“Real price of Telekom unknown”
BELGRADE -- Telekom Srbija CEO Branko Radujko said that no one knows the market price of Serbia's state owned telecommunications provider.

He also pointed out that Serbia's third cell phone carrier VIP paid EUR 500mn for its operating license while Telenor acquired Mobtel for EUR 1.5bn, “which shows that the circulated price tag of EUR 800mn (for Telekom) is unreal

"In any case, we should not expect a direct sale. The company will continue to implement its strategic plan through 2012," Radujko told daily Večernje Novosti.

The Telekom CEO did not want to estimate the company's worth, saying that the most important thing is that by 2013 Telekom will be debt-free and will be making pure profit.

Radujko conceded that the new owner will invest less - as a general rule companies invests up to 15 percent of their profit while Telekom has been investing 22 percent.

He believes, however, that the money will be more wisely spent, since Telekom has been investing in separating party lines even though landline telecommunications are a dying business.

The government decided to sell 40 percent of the company in a tender later this year.


Works on Corridor 10 north section
BELGRADE -- Construction on the left side of the Corridor 10 highway section from Horgoš to Novi Sad will start this Tuesday.

This comes after a contract was signed with a consortium of Serbian construction companies headed by Belgrade-based road construction company PZP Beograd, the Ministry of Infrastructure announced.

The contract will be signed at the Serbian government building at noon, in the presence of ministers and representatives of Corridor 10, the company established to manage the highway's construction.

In addition to PZP Beograd, the consortium that will build the left lane of the Horgoš-Novi Sad section also includes Putevi Užice, Planum and Borovica.

The consortium's price of RSD 10bn and a construction deadline of 270 days was chosen as the best tender bid.


Serbia, RS, Italy in energy statement
BELGRADE -- Serbian, Italian and Republic of Srpska (RS) officials met yesterday in Belgrade and signed a joint statement.

Serbia's Energy Minister Petar Škundrić, Italy's Minister of Economic Development Claudio Scajola and RS Minister of Economy, Energy and Development Slobodan Puhalac signed a joint statement on the use of the Drina River's hydropower.

Škundrić and Puhalac also signed an agreement on the rights and obligations of Serbia and RS regarding the construction of new power plants on the Drina.

EPS Director Dragomir Marković and President of Seci Energia Gaetano Maccaferri signed a preliminary agreement on the construction of hydroelectric power plants on the Ibar and Sava.

Scajola said that the documents enable the projects to start, which will make the Drina an important hydroelectric resource for Serbia, RS and Italy.

Scajola stated that the future power plants will have a 400 MW output, adding that the projects will connect Serbia and Italy, through Montenegro, into a joint energy network.

Škundrić said that the signing enabled the three countries to start analyzing the potential of the Drina in three locations: Rogacica, Dubravica and Tegare.

The power range of those plants should be between 380 and 400 MW, which would produce about 1.500 gigawatt hours of electrical energy per year.

Puhalac noted that the energy industry is an opportunity for RS to preserve sovereignty over its natural resources, which will not hinder the development of other entities in Bosnia-Herzegovina.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta