Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Država preuzima firme u krizi
Beograd -- Odluke Vlade Srbije da se pojedine društvene, pa čak i privatne kompanije ponovo "podržave" pokazale su se kao korisne u krizi, saopštili su iz Vlade.

U Vladi kažu da su se ove mere pokazale kao dobre odluke, recimo u slučaju da se do daljeg, zadrže firme kao što su Beogradski i Novosadski sajam ili RTB “Bor”.

"Država svakako neće ostati vlasnik ovih kompanija u dužem vremenskom periodu", napominju u Vladi Srbije i dodaju da je reč o periodu od dve, tri godine, a nakon toga planiraju da za sve ove kompanije, uglavnom, potraže strateške partnere.

U Vladi kažu da će RTB “Bor” ostati u državnom vlasništvu sve dok se ne oporavi tržište i podsećaju da je država u više navrata pokušala da privatizuje tu kompaniju, ali da se, zapravo, adekvatan strateški partner nije mogao naći.

"Zato smo i odlučili da krenemo sa ulaganjima, pre svega u novu topionicu, kreditom Kanadske razvojno-izvozne banke u ukupnoj vrednosti od 135 miliona evra, a sve kako bi podigli cenu ove firme", objašnjavaju u Vladi i ističu da je pokrenut najozbiljniji investicioni ciklus u Boru u poslednjih 30 godina, i da planiraju da samo u rudarsku opremu bude uloženo 27 miliona evra.

Ostaju i "Ikarbus", "Vagonka", "Specijalna Vozila", "Lokomotiva"...

Ovih dana vide se i prvi rezultati odluke da do daljeg ne pregovara ni sa mogućim novim kupcima “Ikarbusa”. Država je odlučila da u ovom slučaju zadrži firmu, pomalo izigrava menadžera i, posle nešto više od mesec dana od te odluke, prodato je prvih 22 autobusa “Ikarbusa”, za dva miliona evra, a uz posredovanje Ministarstva ekonomije.

Slično se događa i sa radnicima “Vagonke”, “Lokomotive” i “Specijalnih vozila”, koje su bile deo Mašinske industrije Niš. I kod ovih firmi su raskinuti ugovori o privatizaciji, a država im je, nakon toga, obezbedila poslove. Iz Vlade Srbije, ipak, tvrde da se neće dogoditi da posle okončanja procesa privatizacije imamo više državnih firmi nego na početku tog procesa.
 
I privatno je državno
Vlada Srbije je pre godinu dana donela uredbu kojom je omogućeno da privatizovane firme, ukoliko to žele, zamene svoj dug državi pretvaranjem tih dugovanja u državni kapital u tim kompanijama. Ova uredba odnosi se na firme koje su privatizovane, a imaju problem sa likvidnošću. Uslov je bio da redovno isplaćuju zarade i da su ispunile sve uslove iz ugovora o privatizaciji.Ovu mogućnost iskoristilo je svega desetak privatizovanih firmi.


Otpremnine i povratnicima u Zastavu
Kragujevac -- Radnici preduzeća "Fijat automobili Srbija" koji zbog zdravstvenih problema ne mogu da nastave rad, vratiće se u u "Zastava automobile" i dobiće otpremnine.

"To je dogovoreno na sastanku sindikalih predstavnika s državnim sekretarom Ministarstva ekonomije Nebojšom Ćirićem", izjavio je predsednik Samostalnog sindikata fabrike "Zastava automobili" Zoran Mihajlović, koji je precizirao da je reč o 17-18 radnika.

Mihajlović, koji je i predsednik Sindikalne organizacije u "Fijat automobili Srbija", ponovio je da će preostalih 43 radnika, koji su se takodje izjasnili da zbog otežanih uslova rada žele da napuste srpsko-italijansku firmu, ipak nastaviti rad u tom preduzeću.

On je dodao da predstavnici "FAS-a" sa tim radnicima juče i danas obavljaju razgovore i sa svakim od njih će naredne sedmice biti potpisan novi ugovor o radu.

Početkom februara, Ugovor o radu o prelasku iz fabrike "Zastava automobili" u "Fijat automobili Srbija" potpisalo je 1.000 radnika - njih 880 za rad u proizvodnji, a 120 na režijskim poslovima.

Posle isteka jednomesečnog rada, oko 60 radnika se pismeno izjasnilo da, zbog uslova rada, žele da napuste FAS, ali im je ministar ekonomije Mlađan Dinkić poručio da u tom slučaju neće imati pravo na otpremnine.

Istovremeno, predsednik Upravnog odbora "Fijat automobili Srbija" Đovani de Filipis prošle nedelje je rekao da će radnici, koji nisu bili zadovoljni uslovima rada, moći da se vrate u fabriku.


Koridor 10 prava slika Vlade Srbije
Beograd -- Tenderska komisija Vlade Srbije trebalo bi u ponedeljak da odluči o najpovoljnijoj ponudi za izgradnju leve trake autoputa Horgoš - Novi Sad na Koridoru 10.

Tender koji je zatvoren još u februaru odlagan je nekoliko puta zbog kako je tada ocenjeno loših ponuda. Izgradnja tog dela Koridora 10 je trebalo da počne još u martu. U ministarstvu kažu da je odluka odložena zbog naknadno prispele žalbe jednog od učesnika na tenderu.

Međutim, mediji pišu da je odlaganje usledilo jer je ponuda hrvatske firme "Hidroelektroniskogradnja" zadržana u pisarnici Vlade dok nije istekao rok za ponude.

Još pre dve godine, kada je formirana Vlada Srbije, izgradnja Koridora 10 označena je kao jedan od najvažnijih poslova koji će biti završeni do 2012. godine. Ipak, izgrađeno je tek nešto više od 50 kilometara, s tim da je ostalo još da se izgradi oko 200 kilometara auto-puta.

Problem oko izgradnje Koridora 10 nije samo u nedostatku novca, već i projektne dokumentacije, ali i administrativnih grešaka i nekoordinisanosti ministarstava koja su nadležna za izgradnju.

Sekretar Udruženja za građevinu Privredne komore Srbije Goran Rodić kaže da postoji problem i sa konkursima za obilaznicu oko Dimitrovgrada i za izgradnju leve trake auto puta Horgoš- Novi Sad, koji su raspisani pre šest meseci, a izvođači još nisu izabrani.

„Kasni se i na radovima na mostu na Beški zbog nedostatka projektne dokumentacije i finansijskih sredstava. Kasni se i na izgradnji oko obilaznice oko Beograda i tunela kroz Straževicu koji su direktno priključeni na Koridor 10. Dobar deo toga je zbog nedostatka finansijskih sredstava i projektne dokumentacije i možda zbog dela nerešenih imovinsko-pravnih odnosa jer nije urađena potpuna eksproprijacija zemljišta“, kaže on.

O problemima oko Koridora 10 nedavno je govorio i ministar infrastrukture Milutin Mrkonjić koji je rekao da postoji veliki nesklad u radu ministarstava i da je svako vukao na svoju stranu, a da je predsednik Tadić bio, kako je rekao,„zaprepašćen kada je čuo da Mrkonjić ne komanduje izgradnjom“.

Novinar Politike Miša Brkić kaže da se na primeru Koridora 10 vidi kakve su menadžerske sposobnosti Vlade Srbije.

„Možda mi imamo preduzeća koja će da naspu pesak pa da ga utabaju i stave asfalt i obeleže linije. Možda to sve imamo ali da neko osmisli i nadgleda ceo posao od projektovanja do presecanja vrpce nemamo. Ali nemamo ne zato što smo nesposobni već je zapelo na vrhu, tamo gde je trebalo da bude taj operativni menadžment, dakle u Vladi“, kaže on.

Za Koridor 10 zaduženi su istoimeno preduzeće i Putevi Srbije. Tolika administracija često je i najzaslužnija za velika kašnjenja. Zbog toga Goran Rodić ne veruje da će glavni auto put u državi biti gotov do 2012. Godine.

„Ako se administracija mnogo umeša i može da se desi da ne bude gotovo do 2012. Treba struka da da glavnu reč, znači da se angažuju validni projektanti i izvođači radova i da se to završi. Inače ovako - jedna agencija, druga agencija, jedna firma, druga, treća firma... Sve to razvlači posao. Politika mora da bude sa strane, a esnaf i struka na prvom mestu. Onda će sve biti kako treba“, navodi Rodić.

Novo rešenja u Vladi Srbije vide u formiranju novog preduzeća koje će se zvati Autoputevi Srbije kome će biti u potpunosti poverena izgradnja Koridora. Novo preduzeće tako će biti treće u nizu za svega godinu dana kome Vlada poverava gradnju najvažnije srpske saobraćajnice.

Miša Brkić ocenjuje da je Koridor 10 prava slika srpskih koalicija jer to izborno unosan posao pa se sve partije bore da dobiju zaslugu za izgradnju par kilometara puta.

„U toj svađi i medijskom i izbornom prikupljanju poena nisu napravljeni ni planovi za izgradnju toga što treba da bude autoput ali su zatu uredno podignuti krediti. I u jednom trenutku se pojavio predlog koji je izazvao strašnu konsternaciju. To je da Srbija raspiše tender za ’project management’, odnosno firmu koja će voditi projektovanje i nadzor izgradnje Koridora 10. To je i priznanje da je vlada nesposobna da napravi auto put“, objašnjava on.
 
......................................................................................................
 
Izgradnja Koridora 10, dela panevropske mreže koja povezuje zapadnu Evropu sa Bliskim istokom, zvanično je počela 1997. Jedanaest godina kasnije to je najvažniji državni projekat zbog čega je Vlada Srbije osnovala Nacionalni savet za infrastrukturu, na čelu sa Borisom Tadićem. Rad na najvažnijem putu kroz Srbiju koordinirala su tri ministarstva - za infrastrukturu koji drže socijalisti, NIP – na čijem je čelu G17 plus i ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje koje vode demokrate.


Korejanci kupili "Zastava elektro“
Beograd -- Imovina preduzeća Zastava elektro iz Rače je prodata na licitaciji po početnoj ceni od 2,97 miliona evra korejskoj kompaniji Jura.

Kako je saopštila Agencija za privatizaciju, ta kompanija je globalni lider u elektronskom distributivnom sistemu koji ima 50 hiljada zaposlenih u Koreji, Kini, Vijetnamu, Češkoj i Slovačkoj. Bavi se proizvodnjom automobilskih žica i kablova, razvodnih kutija, raznih delova plastike i štampanih ploča. Ukupan prihod Jure u 2008. godini bio je 343 miliona, a u 2009. 364 miliona evra.

Generalni direktor te korporacije Nam Jongvu kaže da će se odmah po potpisivanju kupoprodajnog ugovora krenuti u pripreme za početak proizvodnje i da je "cilj da fabrika počne s radom u roku od dva meseca". Nam je istakao da Jura planira da zaposli više od hiljadu ljudi u fabrici, a na pitanje da li je to realno, on je rekao da se "nada da jeste".

"Čuo sam da je u fabrici nekada radilo 1.200 ljudi, a posle privatizacije Zastave elektro radilo je preko 700 ljudi", dodao je on i rekao da je plan da fabrika proizvodi samo za evropsko tržište i da već sada postoje kupci u Evropi - fabrike Hjundaija u Češkoj i Kije u Slovačkoj - kojima će biti isporučivano sto odsto proizvodnje.

Nam je naglasio da je, ako se investicija u Rači pokaže kao dobra, njegova firma spremna da uloži još novca i proširi proizvodnju. On je ocenio i da je dolazak italijanskog "Fijata" dobar potez Srbije, jer je to jaka kompanija na automobilskom biznisu.

Vršilac dužnosti tehničkog direktora u "Zastavi elektro" Dejan Stojanović izjavio je da, prema prvim najavama, proizvodnja treba da počne oko 1. maja. "Očekujemo da ovog puta sve ono što je dogovoreno bude ispoštovano i da svu imaju koristi od toga. Da oni koji oštanu u fabrici imaju normalno poslovanje i žive od svog rada", rekao je on objasnivši da će od 1. maja početi probna proizvodnja, da će ona biti u znatno manjem obimu i za prvo vreme stacionirana u magacinskom prostoru, dok se glavna hala ne renovira.

Predsednik Sindikata u "Zastavi elektro" Slobodan Gajić izjavio je da se većina radnika odlučila za odlazak iz firme i uzimanje otpremnine, tako da će najverovatnije novi vlasnik upošljavati nove, mlade radnike.

"Radnici, koliko sam ja upoznat, nisu baš zadovoljni i u razgovoru sa novim poslodavcem su se u stoprocentnom broju prijavili za socijalni program", rekao je on i dodao da preduzeće trenutno ima 284 radnika.

On je dodao da novi poslodavac nema obavezu da zadrži radnike i da je već svima rekao da će radnici biti zapošljavani na odredjeno vreme, a da će biti primljeni u stalni radni odnos samo ako zadovolje kriterijume.

Kako je renije rekao potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije Mlađan Dinkić, Jura, koja je dobavljač južnokorejskih proizvođača automobila Kia, Daevu i Hjundai, "je zainteresovana da investira u proizvodnju kablova za automobile i čitava proizvodnja bi se izvozila. Ta južnokorejska kompanija, koja ima isti proizvodni program kao ’Zastava elektro’, planira da u prvoj godini uposli hiljadu radnika".

Dinkić je naveo i da su investitori iz Južne Koreje obišli nekoliko lokacija za smeštanje proizvodnje, a da su prednost dali Rači zbog blizine autoputa i dobrih uslova u fabrici “Zastava elektro“. On je tada rekao i da će radnicima koji budu želeli da odu iz fabrike “Zastava elektro“ biti ponuđen socijalni program u iznosu od 300 evra po godini radnog staža, navodi se u saopštenju. U fabrici “Zastava elektro“ trenutno radi 280 ljudi.
 
.............................................................................................................
 
Zastava elektro se bavi prometom elektro-opreme i električnih instalacija, a prethodna privatizacija tog preduzeća je poništena posle višemesečnog štrajka radnika zbog tog što novi vlasnik nije isplaćivao zarade i ispunjavao ugovorene obaveze.


Deficit budžeta 21,4 mlrd. dinara
Beograd -- U prva tri meseca ove godine deficit budžeta Srbije bio je 21,4 milijardi dinara, pošto su prihodi bili 144,3 milijarde, a rashodi 165,6 milijardi dinara.

Kako navodi Ministarstvo finansija, najveći prihod u prva tri meseca ostvaren je od poreza na dodatu vrednost - ukupno 71,9 milijardi dinara, a zatim od akciza - 24 milijarde i poreza na dohodak građana - 16,6 milijardi.

Prihod od carina bio je 9,5 milijardi dinara, a od poreza na dobit preduzeća 10,7 milijardi. Ostali poreski prihodi bili su 2,6 milijardi dinara, a neporeski oko devet milijardi.

Najveći rashod budžeta u prva tri meseca bili su transferi organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja - oko 65 milijardi dinara, a zatim rashodi za zaposlene - 44,6 milijardi.

Socijalna zaštita iz budžeta bila je 17,6 milijardi dinara, transferi ostalim nivoima vlasti - 13,7 milijardi, rashodi za kupovinu robe i usluga - 8,1 milijardi, a subvencije - 6,2 milijarde dinara, koliki su bili i rashodi po osnovu otplate kamata.

Primanja budžeta u martu bila su 54,4 milijarde dinara, 13,9 milijardi više nego u februaru, a izdaci su bili 58,7 milijardi dinara, što je 2,6 milijardi dinara više nego u prethodnom mesecu.

Zakonom o budžetu za 2010. godinu predvidjen je deficit od ukupno 102,2 milijarde dinara, odnosno prihodi od 660,7 milijardi i rashodi od 762,9 milijardi dinara.


Jat among "most punctual in Europe"
ROME -- Serbia's national carrier Jat Airways was among the first ten European companies in January according to punctuality.

78.8 percent of flights took off on time, the Italian agency Ansa stated, referring to the confidential report that has been leaked from the Association of European Airlines (AEA).

According to the report, the most punctual European airline company is the Italian Alitalia, with 84.3 percent of timely take offs.

Jat left behind some airline giants such as Air France and Spanish Iberia with 74 percent, Swissair with 69 percent and Lufthansa with 67 percent of timely departures.


Deutsche Telekom to offer EUR 800mn?
BELGRADE -- Germany's Deutsche Telekom is at this point willing to offer less than EUR 800mn for a 40-percent stake in Serbia's Telekom Srbija, reports said.

The Serbian government recently decided to sell the state-owned telecommunications company in a tender, likely later this year.

Now the International Communications Partners are quoted as reporting in an analysis that "it remains to be seen if the Serbian government will manage to get more money in direct negotiations".

The state owns 80 percent of Telekom via Serbia's postal service, PTT. The rest is owned by Greek OTE, where Deutsche Telekom holds a 30-percent stake.

According to the same report, Belgrade believes that its 80 percent of Telekom is worth EUR 2-2.5bn, which means that they expect a price of EUR 1.1bn to 1.2bn for the 40 percent that will go on sale.


Koreans buy troubled Kragujevac company
KRAGUJEVAC -- South Korean firm Yura Corporation has bought the Kragujevac-based company Zastava Elektro for EUR 3mn.

Yura Director-General Nam Yong Woo stated after the acquisition in an auction that he would immediately start preparations to restart production, as well hiring new workers, and ensuring regular wages for those already employed.

Zastava-Elektro made the headlines in the past few months when its striking workers blocked an international railroad in protest over unpaid wages. A previous acquisition contract with Ranko Dejanović, the husband of Parliament Speaker Slavica Đukić-Dejanović, had also been terminated in the turmoil that engulfed the company.

Now, the new owners say that they plan to reopen the factory and manufacture the same products as before.

"We will manufacture parts for Hyundai and Kia (cars). I plan on opening the factory very soon and I will invest more than EUR 8mn and hire more than 1,000 workers,” Nam Yong Woo was quoted as saying today.

However, 284 workers currently employed at the factory are unsure of these promises and all of them have accepted severance pay.

Acting Technical Director of Zastava Elektro Dejan Stojanović, on the other hand, expects that promises will be fulfilled.

“After so many unsuccessful previous privatizations we simply expect that everything that has been agreed on will be respected. Today it doesn't work, doesn't function, and this was the last factory which actually did work, so you can imagine what the situation is like in that region,” he stressed.

Yura Corporation is manufacturing car wires and cables, junction boxes and various plastic parts. They have more than 50,000 employees in Korea, China, Vietnam, the Czech Republic and Slovakia. Yura is the main supplier of Kia and Hyundai companies.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta