Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U Hrvatskoj uskoro akcije na zajam
Zagreb -- Vlasnici vrednosnih papira u Hrvatskoj uskoro će moći da zarađuju i njihovim posuđivanjem uz proviziju.

Vrednosni papiri i do sada su posuđivani na osnovu brokerskih dogovora, međutim, sada će se takve transakcije obavljati uz osiguranje, odnosno kolateral, i biće registrovane kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD).

Reč je o projektu uvodjenja organizovanog zajma vrednosnih papira koji je hrvatskom tržištu potreban, rekao je Anto Brguljan iz SKDD i podsetio da je mogućnost posuđivanja vrednosnih papira uobičajena na razvijenim tržištima.

"Transakcije pozajmljivanja će se unositi u sistem SKDD i biće osigurane", kazao je Brguljan dodajući da bi projekat mogao da krene 1. jula.

Još nisu utvrđeni iznosi provizija koje će oni koji uzimaju na zajam plaćati vlasniku vrednosnih papira, kao i SKDD koja će voditi transakcije. O provizijama treba da se dogovore Berza, Hanfa i učesnici na tržištu.

Mediji navode da investitori pozajmljuju vrednosne papire da im imovina ne stoji „neoplođena“ dok oni koji ih uzimaju na zajam uglavnom žele da njihovom trgovinom zarade.


Građani duguju 430 mlrd. dinara
Beograd -- Ukupni dug građana po bankarskim kreditima povećan je tokom aprila za 1,5 odsto u odnosu na mart i iznosi 429,68 milijardi dinara, saopštio je Kreditni biro.

Procentualno posmatrano, najveći rast od čak 7,8 odsto zabeležila je kategorija „ostalih“ kredita, među kojima najveći deo čine zajmovi za refinansiranje, za koje građani sada duguju više od 38 milijardi dinara.

Sa stopom rasta od 1,4 odsto na drugom mestu nalaze se stambeni krediti, koji nose 237,7 milijardi dinara dugovanja građana, dok je u aprilu znatno manje interesovanje bilo za potrošačkim i gotovinskim kreditima koji su porasli za samo 0,7, odnosno 0,2 procenta.

Stanovništvo je jedina kategorija bankarskih klijenata kod koje je ostvaren rast kredita, budući da se ukupan kreditni dug preduzetnika prošlog meseca smanjio za 0,2 procenta, a pravnih lica za čak 2,4 odsto. Ipak, sa 987,2 milijardi dinara, firme i dalje duguju bankama dvostruko više nego građani.

Sve više kašnjenja sa otplatom dugova

U aprilu je u Srbiji povećan broj građana koji kasne za otplatom dugova na kreditnim karticama i tekućim računima, objavilo je Udruženje banaka Srbije (UBS).

Na kraju aprila je u odnosu na mart za 0,8 procentnih poena povećan broj građana koji kasne sa otplatom dugova na kreditnim karticama. U aprilu se sa otplatom kasnilo na 65.520 kartica. U Srbiji je na kraju aprila bilo 1.070.266 kreditnih kartica i bilo ih je za oko 41.000 manje nego u martu.

U odnosu na kraj prošle godine, broj kreditnih kartica na kojima je kasni sa otplatom je povećan za 2,4 procentna poena.

U aprilu je u odnosu na mart povećan za 0,4 procentna poena broj tekućih računa na kojima se kasni za otplatom duga. U odnosu na kraj prošle godine je medjutim za 1,5 procentna poena smanjen broj kartica na kojima se kasni sa otplatom. U aprilu se kasnilo u otplati na 206.982 računa.

Istovremeno je povećan broj tekućih računa za oko 40 hiljada, tako da ih sada ima 6.236.106.


Srbiji potrebna razvojna banka
Beograd -- Srpska razvojna banka trebalo bi da bude institucija koja bi prvenstveno finansirala projekte sa visokim pozitivnim efektima, kaže Vladimir Vučković.

Vučković, saradnik Ekonomskog instituta, navodi da su to infrastrukturni projekti, a razvojna banka bi trebalo da finansira i projekte za koje komercijalne banke nisu zainteresovane.

Vučković je kazao da nerazvijene zemlje imaju potrebu za izdvajanjem približno pet odsto bruto domaćeg proizvoda za finansiranje razvoja infrastrukture, a imaju ograničene mogućnosti nastupa na domaćem i inostranom kreditnom tržištu zbog čega je potrebna razvojna banka.

On je naglasio i da razvojna banka treba da deluje u oblastima za koje tržište nije zainteresovano kao što su infrastruktura, krediti za započinjanje posla i krediti malim i srednjim preduzećima.

Vučković je istakao da sada postoji veliki broj tela koje se bave sličnim poslovima, koje bi radila razvojna banka, kao što su Fond za razvoj, Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza.

Razvojna banka trebalo bi da sve te poslove objedini i učini efikasnijim, što je moguće samo ako je zakonski postavljena kako treba, istakao je on i dodao da bi zbog toga trebalo doneti poseban zakon koji bi regulisao rad razvojne banke.

Vučković je napomenuo da bi trebalo regulisati odnose razvojne banke sa vladom kako se ne bi dogodilo da ta banka stalno traži dodatna sredstva od države za dokapitalizaciju, bez pouzdanih nalaza o efektima prethodnih ulaganja.

Prema njegovim rečima, osnovni kapital u razvojnu banku uložila bi država, a zatim bi mogli biti objedinjeni svi oblici razvojnog finansiranja iz različitih izvora, kao što su razvojni fondovi ili agencije.

U trećoj fazi bilo bi objedinjeno upravljanje izvorima razvojnog finansiranja iz inostranstva, kao što su krediti Svetske banke, EU, zatim javno-privatno partnerstvo sa poslovnim bankama i u poslednjoj fazi izlazak banke na tržište preko emitovanja hartija od vrednosti, objasnio je Vučković.


Rast potošačkih cena u aprilu 0,6 %
Beograd -- Inflacija u Srbiji u aprilu bila je 0,6 odsto, mereno metodologijom Evropske unije, saopštio je Republički zavod za statistiku Srbije.

Kako se navodi u saopštenju, u prva četiri meseca 2010. godine potrošačke cene su porasle 2,5 procenata, a godišnja inflacija, odnosno rast potrošačkih cena od aprila 2009. do aprila ove godine, iznosio je 4,3 odsto.

Prema metodologiji EU, inflacija se meri na osnovu prosečne promene maloprodajnih cena robe i usluga za ličnu potrošnju, a uključuje i cenu iznajmljivanja stana, finansijske usluge, usluge obrazovanja i ugostiteljske usluge.

U aprilu je najviše poskupeo transport za 1,5 odsto, dok su zdravstvene usluge i proizvodi bili za 1,2 odsto skuplji nego u martu.

Rekreacija i kultura u arilu su skuplji za 0,7 odsto, naveo je Republički zavod za statistiku i doda da se cene ostalih proizvoda i usluga nisu bitnije menjale.

Prema standardnoj metodologiji Republičkog zavoda za statistiku, kojim se meri kretanje cena na malo, inflacija u Srbiji u aprilu bila je 1,1 odsto, dok je u prva četiri meseca 2010. iznosila 4,2 procenata. Godišnja inflacija u aprilu, prema toj metodologiji, bila je 7,4 odsto.


Đelić: Srbija je ekonomski stabilna
Beograd -- Srbija vodi odgovornu ekonomsku politiku zbog čega evropa treba da je nagradi blažim ekonomskim kriterijumima za ulazak u Evropsku Uniju, kaže Božidar Đelić.

"Srbija ima dobru ekonomsko-finansijsku vizit kartu koju može da pokaže kada se pojavimo u Briselu. Od 2000. naš deficit nije prelazio tri-četiri procenta, naše banke su stabilne, Srbija nije krenula u velika zaduživanja, što nas izdvaja kao ekonomski stabilniju zemlju od mnogih koje su već u Evropskoj uniji", tvrdi potpredsednik vlade Božidar Đelić.

On kaže i da je prilikom govora u Bundestagu pozvao Nemce i Eurostat da provere podatke o makroekonomskoj poziciji zemlje, kao i da je dokaz odgovorno vođenje ekonomske politike taj što Srbija za razliku od Rumunije i Francuske nema potrebu da uvodi dodatne mere štednje.

"Srbia vodi i nastaviće da vodi odgovornu ekonomsku politiku. Za ulazak u Evropsku uniju politički uslovi će biti važni ali ne treba da očekujemo nikakva poštravanja ekonomskih uslova. Mi čak zahvaljujući boljim perfomansama domaće ekonomije imamo prostora da do kraja godine odmrznemo penzije i plate", kaže Đelić.

On ipak napominje da naša trenutna pozicija ne znači i to da ćemo moći da izbegnemo reforme koje nam predstoje.

"Evropa je posle uvođenja evra dozvolila da neke zemlje izbegnu reforme i sklone se iza leđa jačih zemalja poput Nemačke. Ta mogućnost neće biti prisutna jer solidarnost će postojati ali će biti strožija. Teško je zamisliti da će posle ovog dramatičnog iskustva sa Grčkom u budućnosti postojati sistem u kome će bogatije zemlje milijardama evra finansirati budžete siromašnijih zemalja u kojima se istovremeno manje radi i ide ranije u penziju", kaže Đelić.

Prema njegovim rečima u noći između nedelje i ponedeljka desila se prekretnica u ekonomskog sistemu Evrope, jer su ministri finansija evropskih zemalja odlučili da naprave "ekonomsku nuklearni paket".

"U suštni treba shvatiti ono što su ministri finansija u noći nedelje na ponedljak uradili. Onoga što je masovna nuklearna odbrana u vojnoj doktirini ovaj paket jeste ekonomski evropski nuklearni paket koji služi da ne bude upotrebljen. Imamo 60 milijardi evra koje garantuje evropski budžet, zatim 440 milijardi evra koje garanuju zemlje evrozoine, na to još 250 milijardi evra koje garantuje MMF. Kad dodate još još novca koji je izdvojen za Mađarsku, Rumuniju i Latviju dolazino do 910 milijardi evra vrednog paketa koji služi da se odbrani od međunarodnih mešetarenja", navodi Đelić.

On smatra je takva zajedinčko finansijsko delovanje dokaz da evro neće propasti, a da Amerika i Kina sa čijim zvaničnicima su takođe vođeni razgovori itekako imaju interesa da se Evropska unija finansijski održi kao celovit ststem.

"Finansije su samo deo paketa stabilizacije, jer već u oktobru možemo očekivati formiranje evropskog monetarnog fodna koji će pratiti dešavanja u ekonomijama zemalja Evropske unije, kao i u zemljama poput Srbije koji žele da uđu u Evropsku uniju. Takođe biće formirana evropska državna rejting agencija jer se pokazalo da su anglosaksonske rejting agencije itekako u sukobu interesa", navodi Đelić.


"Greek banks in Serbia safe”
BELGRADE -- There is currently no reason for Serbians to be concerned about the status of Greek banks in our country, Finance Ministry's State Secretaty Slobodan Ilić says.

"All Greek banks (in Serbia) are well funded, have positive results, carry out their duties towards their clinets and are solvent," Ilić specified.

Ilić confirmed that the Serbian government was developing a set of anti-crisis laws, which would be implemented in case of an outbreak of a "systemic crisis for any reason."

According to Ilić, those laws will include two very important legal acts, on the fiscal system and fiscal responsibility.

The law on fiscal responsibility is very important because it should introduce by far more obligations and more fiscal responsibility of all ministries and all other budget beneficiaries, clarified the official.

This law should reduce the possibility of indebtedness (of the state) to about 40 percent of the gross domestic product, said Ilić, adding that Serbia's public debt had a growing trend in the past years but that it was still not in a critical zone, similar to what happened in Greece.


April consumer prices up 0.6 pct
BELGRADE -- Prices of consumer products and services increased in April 2010 by 0.6 percent on average compared to March.

This is according to the Statistical Office announcement made in Belgrade this Wednesday.

Consumer prices in April increased by 4.3 percent in relation to the same month last year and by 2.5 percent relative to December 2009.

Observed by main groups according to destination of consumption 2010 in relation to the previous month, the greatest increase of prices in April was noted in the groups of transport (1.5 percent), health (1.2 percent) and recreation and culture (0.7 percent), said the statement.

Prices of other products and services mostly remained unchanged, the Statistical Office said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta