Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Galenika tuži Komisiju zbog tendera
Beograd -- Farmaceutska kompanija “Galenika” podnela je tužbu protiv Komisije za zaštitu prava ponuđača zbog njene odluke o poništenju tendera za nabavku opreme.

U tužbi pred Upravnim sudom “Galenika” se poziva na sumnju u rad njenog predsednika Borislava Galića, bivšeg debeovca i neregularno izabranu komisiju, piše “Blic”.

To je samo jedna od tužbi zbog koje bi Komisija mogla da se nađe pred međunarodnim sudom, umesto da odlučuje o tenderima čija je ukupna godišnja vrednost oko četiri milijarde evra.

Svako od preduzeća koje tuži Komisiju može da se pozove na činjenicu da je ovo telo neregularno jer Vlada do danas nije ispunila svoju zakonsku obavezu i ponudila Skupštini na izbor predsednika i članove Komisije.

Na to je upozoravala više puta i Evropska komisija. Ove godine dva puta je slat dopis u kojem se traži hitno sprovođenje Zakona o javnim nabavkama i formiranje komisije po slovu zakona. Evropska komisija navela je da je regularno imenovanje Komisije među prioritetima i jedno od najlakših načina da se Srbija približi EU jer je na taj način bi stavila pod kontrolu više milijardi evra, koje cirkulišu kroz javne nabavke.

Međutim, zvanični predlagač Ministarstvo finansija do danas, nije vladi prosledila predlog novog kandidata za predsednika. Kada će, i zašto to nije učinila do danas, u Ministarstvu finansija odgovaraju da je državni sekretar zadužen za tu oblast bolestan.

Na pitanje zašto to onda ne učini, ministarka Diana Dragutinović, s obzirom na to da su na značaj Komisije samo ove godine već dva puta upozorili iz Evropske komisije, u ministarstv je rečeno da je ministarka "u gužvi".

Inače, Galić je posle pisanja “Blica” o njegovoj prošlosti i načinu rada sam objavio da će podneti ostavku, međutim Vlada je povukla predlog iz Skupštine, pa on i tri meseca od tada obavlja istu dužnost.

"Ministarka ni ne zna ko smo mi, niti zašto smo tu i šta će ta Komisija Srbiji uopšte", kažu članovi komisije.
 
-----------------------------------------------------------------------------
 
Predsednik i članovi Komisije za zaštitu ponuđača trebalo je da budu izabrani u Skupštini, na predlog Vlade Srbije najkasnije do polovine 2009. godine. Naime, Zakon o javnim nabavkama donet je 22. decembra 2008. godine, a stupio je na snagu januara 2009. godine. On predviđa da Komisija mora biti izabrana u roku od šest meseci od stupanja Zakona na snagu. Ona do danas nije izabrana na zakonom propisan način.


U EU fondovima ima para za Srbiju
Beograd -- Do 2006. godine, Srbija je od EU dobila dve milijarde evra, a do kraja naredne godine stićiće još milijardu.

Alberto Kamarata, šef sektora za evropske integracije Delegacije EU u Srbiji je ukazao na značajnu ulogu pretpristupnih fondova EU, kojima Srbija ima delimičan pristup.

“Deo tog novca iz fondova EU namenjen je malim i srednjim preduzećima, kojima je, kao podrška modernizaciji, usmereno 50 miliona evra”, izjavio je Kamarata.

“Problem je, međutim, što srpska preduzeća ni tu mogućnost ne koriste u dovoljnoj meri. U prilog tome govori i podatak da je tek oko 150 malih i srednjih preduzeća iskoristilo programe EU“, naglasio je Kamarata.

Zorica Marić, predstavnik Ministarstva ekonomije podseća potencijalne korisnike sredstava EU da mogu da konkurišu za pomoć razvoju eko-inovacija.

“U evropskim fondovima rizičnog kapitala, namenjenim finansiranju malih i srednjih preduzeća koja žele da realizuju neku eko-inovaciju, nalazi se 550 miliona evra i ta sredstva su na raspolaganju domaćim kompanijama”, kaže Marićeva.

Ona objašnjava da je EU izdvojila i 70 miliona evra za jačanje kapaciteta finansijskih institucija, ali da ni ta sredstva nisu povučena.

“U okviru fondova rizičnog kapitala, postoje dva instrumenta za pomoć MSP sektoru, takozvani GIF1 i GIF2 programi. Prvi program namenjen je novim malim i srednjim preduzećima, čije inovativne projekte EU podržava sa od 10 do 25 odsto njihove ukupne vrednosti, dok je drugi program usmeren ka firmama u razvojnoj fazi, čije je projekte EU spremna da finansira sa 7,5 do 15 odsto njihove vrednosti”, ističe Zorica Marić.

Ohrabruje podatak da se Srbija, koja je prošle godine prvi put učestvovala u međunarodnom istraživanju EU o inovativnosti privreda, našla u četvrtoj, od ukupno pet grupa.


Evropa pomaže Srbiju sa 174 mil. €
Beograd -- Sporazum izmedju Vlade Srbije i Evropske komisije na osnovu koga će Srbija bespovratno dobiti 174 miliona evra biće potpisan sutra u Nišu.

Sporazum će potpisati potpredsednik Vlade za evropske integracije Božidar Djelić i šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer.

U okvuru sporazuma koji se odnosi na pomoć u tranziciji i izgradnji institucija za 2010. godinu odobreno je 26 projekata, navodi se u saopštenju iz vlade.

Svi projekti su od direktne koristi za ekonomski razvoj Srbije, proces evropske integracije i svakodnevni život gradjana. Kroz ova sredstva biće finansirani, izmedju ostalih, programi podrške lokalnoj infrastrukturi (31 milion evra) i razvoju infrastrukture u visokom obrazovanju (25 miliona evra), kao i program podrške južnoj i jugozapadnoj Srbiji (13,7 miliona evra).


Pitanje dana kada će sve poskupeti
Beograd -- Pad domaće valute i stalni rast cena energenata neminovno će izazvati talas poskupljenja svih proizvoda i usluga na domaćem tržištu.

Proizvođači i trgovci saglasni su da će doći do poskupljenja, ali ne preciziraju kada će do toga doći.

Od početka godine cena goriva u Srbiji povećana je čak sedam puta, a zbog rastućeg kursa evra na našem tržištu, proizvođači sve teže drže svoje cene na sadašnjem nivou.

“Ne očekujem da će hleb u Srbiji poskupeti u ovom trenutku, ali korekcije će svakako biti za nekoliko meseci, a sigurno posle žetve”, procenjuje Zoran Pralica, predsednik Unije privatnih pekara Srbije.

Pralica naglašava da je od januara do polovine maja osetno pala prizvodnja i pekarske industrije. “Pad prometa ide i do 25 odsto, a u pojedinim mestima u unutrašnjosti i više, što govori o velikoj krizi i besparici”, kaže Pralica

Kupovna moć je, dodaje, toliko smanjena da su pojedine pekare snizile cene pekarskih proizvoda. Vekna može da se kupi od 20 do 40 dinara, zavisno od grada i standarda građana. Hleb je najmanja stavka u potrošačkoj korpi, ali podaci o padu prodaje govore da je ova osnovna namirnica izgleda postala luksuz.

Dobavljači na oprezu

Dobavljači su, inače, oprezni, iako postoje realni, opravdani, razlozi za podizanje cena mnogih proizvoda. Oprez je posledica činjenice što teško izlaze na kraj i sa postojećim zalihama robe zbog pada tražnje.

"Zasad nemamo najave dobavljača da će povećavati cene svojih proizvoda zbog poskupljenja goriva", tvrde u kompaniji “Delta Maksi”, u okviru koje posluju trgovinski lanci “Maksi”, “Mini Maksi” i “Tempo”.

I u beogradskoj “Jabuci” takođe ističu da nemaju zvaničnih najava da će dobavljači podići cene svojih proizvoda. A čak i da ih pošalju, prema rečima Milene Radulović, direktora marketinga ove kuće, pitanje je da li bi imali kome tu robu da prodaju.

"Razumljivo je što se proizvođači još preračunavaju, jer promet je sve slabiji i primetno je da građani kupuju samo najosnovnije prehrambene proizvode", kaže Radulovićeva.

Ni na zelenim pijacama rast evra i poskupljenje goriva nisu se još odrazili na cene povrća i voća. Naime, povećana je ponuda ranog povrća i voća, što je odmah zaustavilo cene, a neke i oborilo. U odnosu na proteklu nedelju, cene su tako neznatno smanjene za pojedini zeleniš, a u odnosu na prošli mesec pale su, u proseku, za 10 do 15 odsto.

"Bez obzira na pad vrednosti naše valute u odnosu na evro, na pijačnim tezgama će doći do pada cena zbog relativno skromne kupovne moći i slabe tražnje", ukazuje Milan Prostran, sekretar Udruženja za agrar Privredne komore Srbije. - Sniženju cena povrća i voća svakako će doprineti i sezonski uticaj, jer u većim količinama pristižu na pijace iz naših povrtnjaka.


Aukcija imovine stečene kriminalom
Beograd -- Prva aukcija oduzete imovine stečene kriminalom biće organizovana u junu, saopštilo je Ministarstvo pravde Srbije.

Na aukciji će biti ponuđena zaplenjena pokretna imovina Darka Šarića, optuženog za šverc narkotika, a čiju vrednost procenjuju stručnjaci Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom.

Novac koji se prikupi na aukciji namenjen je finansiranju narodnih kuhinja, kao i drugim programima pomoći socijalno ugroženim građanima.

Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnih dela stupio je na snagu 1. marta 2009. godina. Direkcija je primenom tog zakona do sada
ostvarila prihod od osam miliona dinara, od čega će, kako su najavili predstavnici Ministarstva pravde, tri miliona dinara biti uplaćeno opštini Trgovište kao pomoć građanima koji su imali štetu od poplava.

Procenjuje se da je vrednost privremeno ili trajno oduzete imovine oko 100 miliona evra. Jedan broj oduzetih objekata pretvoren je u vrtiće
za decu i dat na upotrebu socijalnim i zdravstvenim ustanovama.

U toku je veliki broj sudskih postupaka koji se odnose na zahteve tužilaštva da se oduzme imovina za koju je utvrđeno da je stečena kriminalom.


Unofficial: Delta to sell retail operation
BELGRADE -- B92 has learned unofficially from government sources that Delta Holding owner Miroslav Mišković wants to sell his Maxi supermarket chain.

Serbia's largest privately-held company would, according to this, sell its Delta Maxi retail operation to an unspecified Belgian company.

The transaction could be done through Mišković’s Cyprus-based company Hemslade, said the sources.

According to them, this was the reason for Serbian President Boris Tadić's recent statement that taxes should be paid to Serbia when such transactions take place.

Novi Sad weekly Akter identifies the alleged buyer as Belgian Louis Delhaize Group,and writes it is close acquiring a majority stake in Delta Maxi.


Serbia needs more export, investment
BELGRADE -- Economy Ministry Secretary Nebojša Ćirić said that the state needs to make efforts to increase foreign investments.

Ćirić also said that the lack of foreign investments and exports were Serbia’s biggest economic problems and main reasons for the decrease in the value of the domestic currency.

“Through its program, the government has placed about 6,700 loans for liquidity worth a total of EUR 530mn and that shows how great the demand is for liquidity loans for companies,” Ćirić said.

“That truly was the measure that saved many large companies this year and last, and it will continue until the end of the year, while there are certain programs with which we are trying to help some sectors,” he concluded.


Vlada ne da firmu direktorima - menadžment "Energoprojekta" želi državni paket akcija
Vlada Srbije želi da proda beogradski "Energoprojekt holding" kanadskoj inženjerskoj grupaciji "SNC Lavalin", čiji su predstavnici početkom maja dolazili u Beograd kao zainteresovani kupci državnog paketa akcija.

Država je, kako "Ekonom:east" saznaje, voljna da proda veći deo svog udela u toj firmi, koji je 34%, ali i da zadrži 10% deonica kako bi uspešna kompanija ipak nosila i "srpsku zastavu".

Budući da Vlada nije voljna da se potpuno odrekne zlatne koke, a da Kanađani računaju na kontrolni paket, očekivani scenario je da će se naći mali akcionari voljni da prodaju svoje pakete "Lavalinu" kako bi kanadska firma s 20% ponuđenih državnih akcija došla do cilja. To neće biti lak posao. Brokeri upozoravaju na to da mali akcionari nemaju interesa da prodaju svoje pozicije po ceni koja ne donosi zaradu.

Koplja oko prodaje "Energoprojekt holdinga" lome se jer sadašnji menadžment ne podržava nameru vlasti budući da direktori žele da otkupe državni udeo. Iako su poslednje pismo o namerama da kupe državne hartije firme kojom upravljaju poslali Vladi pre mesec dana, još su bez odgovora. Ekonom:eastu su u Vladi rekli da je Vlada bliža "kanadskom modelu" jer ne veruje u iskrene namere menadžmenta. Sagovornik Ekonom:easta iz Vlade kaže da "Energoprojekt" ima bolju budućnost s gigantskom stranom kompanijom nego sa starim menadžmentom kao novim vlasnicima.

"Direktorski ugao" je drugačiji. Iako još ne znaju koliko bi novca mogli da ulože u poslovanje, oni smatraju da niko bolje od njih ne poznaje "Energoprojekt holding" te da, zbog toga, boljeg vlasnika nema.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić kaže za Ekonom:east da Vlada smatra da "Energoprojekt" treba da ostane delom nacionalna kompanija s obzirom na reputaciju koju ima u Rusiji, Africi, srednjoj Aziji. Na drugoj strani, ministar smatra da su srpskoj kompaniji potrebni mnogo veći poslovi od onih koje ima.

- Imamo ponudu koju Vlada smatra vrlo ozbiljnom, jedne od najvećih inženjerskih svetskih kompanija, da napravi strateško partnerstvo sa "Energoprojekt holdingom". To je kanadska grupacija "SNC Lavalin", koja sigurno može da omogući poslove od nekoliko milijardi evra, za razliku od nekoliko desetina miliona, koliko oni danas imaju - kaže Dinkić.

Dinkić budućnost srpske firme vidi u strateškom partnerstvu s kanadskim građevinarom, čiji su inženjeri radili konstrukciju i podršku na ovogodišnjim zimskim Olimpijskim igrama u Vankuveru. Neto prinos te kompanije u prvom kvartalu 2010. je 71,9 miliona kanadskih dolara, objavljeno je na sajtu te firme. Upitani koliko su novca spremni da plate za srpsku kompaniju, u Lavalinu za Ekonom:east odgovaraju da, budući da su kompanija kojom se trguje na berzi, ne mogu da komentarišu svoje namere.

U međuvremenu, Vlada će opipavati puls malih akcionara, da li su spremni da svoj udeo prodaju kako bi "Lavalin" došao do kontrolnog paketa.

Dinkić je ubeđen u to da bi predstavništva "Lavalina" širom sveta i bankarske garancije koje ima Energoprojekt holding u Alžiru mogli doneti ugovore od dve milijarde evra, mnogo više nego danas.

- To bi omogućilo da se i u Srbiji živne jer bi oni doneli nove investicije, modernizaciju, tehnologije, a kompaniju bi vodili naši inženjeri. To je dobitna kombinacija i o tome smo premijer Cvetković i ja razgovarali s "Lavalinom". Ostaje da se vidi njihova zainteresovanost i da u narednih mesec ili dva dođemo do ozbiljnog strateškog partnerstva. U tom slučaju, "Energoprojekt holding" postaje ozbiljna gigakompanija u svetskim razmerama - uveren je Dinkić.

Predsednik Upravnog odbora "Energoprojekt holdinga" Miodrag Zečević za Ekonom:east kaže da država ne razume šta prodaje.

- Prodaju transnacionalnu kompaniju dobro pozicioniranu u energetici, projektovanju, konsaltingu - kaže Zečević.

On je ubeđen u to da "Energoprojektu" ne treba strateški partner te da bi, ako država reši da proda svoj udeo, kupac trebalo da bude menadžment.

Na pitanje odakle rukovodstvu novac za milione evra vredan udeo, Zečević kratko odgovara da bi izvor novca bio transparentan. Ipak, ne otkriva koliko su direktori spremni da plate za deonice.

- Menadžment je potencijalni kupac, ne želim da licitiram cenama - kaže Zečević.

On dodaje da je za posetu kanadskog "Lavalina" Srbiji saznao iz novina te da se menadžmentu niko iz Vlade nije obraćao. Zečević kaže da je država loš gazda te da je Energoprojekt holding izložen neprijateljskom delovanju. On dodaje da država ne treba da se bavi privredom.

- Ja znam privredu bolje od ministra, ali ne znam državne poslove - kaže Zečević.

Brokeri ne veruju da je male akcionare moguće "ubediti" da sada, po upola nižim cenama nego pre dve godine, prodaju svoje pakete akcija. Direktor Hypo Alpe Adria Securitiesa Aleksandar Ivančević Zinaić kaže za Ekonom:east da ne veruje da se preko malih akcionara može doći do kontrolnog paketa akcija te firme.

- Akcionari gledaju samo cenu akcija. Oni se vode idejom prodati po višoj ceni - objašnjava Zinaić.

On ističe da je u redu ako je država spremna da proda svoj paket ispod cene da bi firma kasnije bolje poslovala, ali da, u ovom trenutku, prodaja samo radi prihoda nema smisla.

- Interes neće videti mali akcionari koji, dugoročno, veruju da će cena te kompanije na berzi rasti - uveren je Zinaić.

Na drugoj strani, on se slaže da je Energoprojektu neophodan strateški partner jer se, kako kaže, firma vrti u začaranom krugu.

- "Energoprojekt holding" ima reference ali nedostaje podsticaj - zaključuje on.

Uprkos tome što je "Energoprojekt holding" prošle godine objavio rast konsolidovanog prihoda od 24,5 milijardi dinara, što je rast od od 21% u odnosu na 2008, i neto dobit od 1,07 milijardi dinara, što je povećanje od 37,6% u odnosu na godinu dana ranije, investitori na Beogradskoj berzi nisu pozitivno reagovali na finansijske rezultate, kaže glavni broker "Sinteza Invest Group" Nenad Gujaničić.

On to objašnjavaju eskalacijom kreditne krize u pojedinim članicama Evropske unije. Gujaničić kaže da se osim toga investitorima nije dopao ni "smanjeni apetit" "Energoprojekta" za 2010.

- Drugi razlog je skromniji plan kompanije za prvu polovinu godine. Planirani su poslovni prihodi od svega 93,1 milion evra i bruto dobit od četiri miliona evra, što je grubo gledano 25 do 30 odsto manje nego realizacija u prvoj polovini 2008. - kaže Gujaničić.

Gujaničić veruje da će se kriza i manjak posla odraziti na rezultate "Energoprojekta". On navodi da je u kompaniji Visokogradnja, jednoj od 24 firme pod kontrolom holdinga, prodaja prošle godine smanjena 19%.

Uprkos tome, Gujaničić dodaje da su akcije te kompanije i dalje jedan od najatraktivnijih vlasničkih papira iz realnog sektora na Beogradskoj berzi. Tome u prilog ide i najavljena prodaja državnog paketa koji bi, veruje Gujaničić, mogao da donese i premiju na tekuću tržišnu cenu.

- Motiv za ulagače bi mogla biti i dalja konsolidacija tog sistema, pregrupisavanje svih zavisnih kompanija u manji broj segmenata, jer je očito da bi jači sinergetski efekti sistema mogli u velikoj meri unaprediti poslovne rezulate kompanije - zaključuje Gujaničić.

Po ceni od utorka, 18. maja, od 881 dinar po akciji, tržišna kapitalizacija "Energoprojekt holdinga" je 8,34 milijardi dinara, tj. 83,4 miliona evra. Državni paket od 3.178.533 komada na tom nivou košta oko 28 miliona evra. Deonica jedne od najlikvidnijih hartija na srpskom tržištu kapitala najskuplja je bila pre tri godine, kad se prodavala za 3.400 dinara.

Investicije u 2010. neizvesne

U 2010. "Energoprojekt" ne planira preuzimanje firmi iz branše jer je, kako kaže Zečević, cela jugoistočna Evropa u recesiji te da će problemi koje ona nosi tek eskalirati.

Zečević najavljuje da će "Energoprojekt" morati da se prestroji.

- Sledi reformacija celog energetskog sektora, vertikalna integracija - kaže Zečević.

Restrukturiranje je neophodno da bi moglo da se investira, da bi sistem imao smisla, objašnjava.

Zečević kaže da još nije poznato koliko će se investirati u poslovanje "Energoprojekt holdinga" u 2010.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta