Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Besplatne akcije pre privatizacije
Beograd -- Skupština Srbije je usvojila izmene i dopune Zakona o pravu na besplatne akcije i novčanu nadoknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije.

Tim izmenama se utvrđuje da građani mogu da steknu besplatne akcije nekog preduzeća i pre okončanja njegove privatizacije, iako je prvobitni zakon predviđao podelu akcija šest meseci po završetku privatizicije.

Prema navodima predlagača, novi zakon obezbediće da građani, pored akcija NIS, dobiju besplatne akcije Telekoma, EPS i aerodroma “Nikola Tesla”, kao i objedinjenu akciju Akcionarskog fonda koji će nastati spajanjem portfelja Akcijskog fonda i Privatizacionog registra.

Utvrđeno je da u Akcionarski fond bude prebačeno i 15 odsto akcija javnih komunalnih preduzeća kada počne njihova privatizacija, kao i da te akcije budu besplatno podeljene građanima.

Skupština je usvojila i izmene i dopune Zakona o Agenciji za privatizaciju kojima je utvrđeno da Agencija preuzima dosadašnje poslove Akcijskog fonda koji se ukida.


Država podržava reformu Jata
Beograd -- Postojanje nacionalnog avioprevoznika koji predstavlja okosnicu vazduhoplovne privrede zemlje je strateški interes Srbije, kažu u Ministarstvo za infrastrukturu

Njegovo održivo poslovanje doprineće uključivanju i ravnopravnom učešću Srbije na globalnom tržištu putničkog aviosaobraćaja, saopštilo je Ministarstvo za infrastrukturu.

Imajući tu činjenicu u vidu, Vlada Srbije i to ministarstvo ulažu velike napore radi ublažavanja problema i stvaranja preduslova za nesmetano poslovanje "Jat ervejza", navodi se u saopštenju koje je potpisao državni sekretar u tom ministarstvu Miodrag Miljković.

Proces privatizacije i transformacije nacionalnog avioprevoznika, kako je ukazano, veoma je kompleksan i zahteva da prođe određeno vreme kako bi bio sproveden na zadovoljavajući način i u interesu svih zainteresovanih strana.

Rukovodstvo "Jat ervejza" tokom trajanja ovog procesa ima punu podršku Ministarstva za infrastrukturu i Vlade Srbije da nastavi sa radom na ostvarivanju strateških ciljeva, a nacionalni avioprevoznik nastaviće i ubuduće da redovno i efikasno posluje i uspešno prevozi putnike, navedeno je u saopštenju.

Država je kao vlasnik kapitala upoznata i podržava sve ugovore i poslovne projekate koje "Jat ervejz" sprovodi radi svog restruktuiranja, a koji će biti osnov za buduće poslovanje u novim uslovima, imajući u vidu važnost kontinuiteta nacionalnog avioprevoznika.

Ministarstvo i Vlada Srbije, kako se dalje navodi, svesni su da će kompanija koja dobro posluje lakše promeniti svoju vlasničku strukturu, a zatim još uspešnije poslovati i donositi profit. Ocenjeno je da odlučne reformske mere, koje su do sada preduzete u "Jat ervejzu", kao i mere koje se najavljuju za naredni period, omogućavaju bolju uslugu putnicima, kontinuitet u poslovanju srpskog nacionalnog avioprevoznika i bezbednost njegovim poslovnim partnerima.

Istovremeno, kako se ukazuje, te mere doprinose da se Jat jednostavnije i profitabilnije transformiše u novu kompaniju, sa novim vlasničkim odnosom.

Plan za konsolidaciju poslovanja "Jat ervejza", koji je vladi dostavljen u septembru prošle godine i sa kojim se ona saglasila, do sada je rezultirao stabilnom finansijskom situacijom u kompaniji, ocenjeno je u saopštenju ministarstva. Značajno je poboljšana redovnost saobraćaja, unapređene su osnovne usluge koje se pružaju putnicima, ali i uvedene nove koje nemaju ni najveći svetski avio prevoznici.

Na taj način, dodaje se u saopštenju, značajno je olakšan neminovni proces privatizacije "Jat ervejza", a njegova transformacija u efikasniju i moderniju kompaniju već je počela i daje prve merljive rezultate.

Srpski nacionalni avioprevoznik na nebu Evrope interes je njenih građana, a siguran, savremen i profitabilan Jat potvrda je stabilnosti i jedna od garancija budućnosti države i njenog potpunog uključivanja u savremene tokove regiona, Evrope i sveta, zaključuje se u saopštenju.


Prodaja Galenike čeka bolje dane
Beograd -- Očekivalo se da prodaja Galenike bude ove godine. Međutim, pretkvalifikacioni tender za beogradsku fabriku lekova pokazao je da nije pravo vreme za prodaju.

Agencija za privatizaciju doduše još nije ni otvorila dve pristigle ponude za Galeniku, ali je ministar ekonomije Mlađan Dinkić, sudeći prema renomeu ponuđača, već presudio - fabrika lekova se neće prodavati ove godine.

Anketni tender raspisan je 15. decembra. Da je odziv ispod očekivanja, videlo se i kada je Agencija za privatizaciju, sredinom marta, rok za dostavljanje ponuda produžila za mesec i po.

Na stolu se se, i pored toga, našle samo ponude indijske farmaceutske kuće “Suraja farmasjutikals” i kiparskog investicionog fonda “RPG partners”. Ma kolika “brojka” da se krije u njihovim kovertama - za njih je eventualna trka za Galeniku gotova.

U Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja objašnjavaju da je njihov stav od početka bio da se ova fabrika ne prodaje po svaku cenu.

„Naš cilj je da Galenika dobije strateškog partnera ili vlasnika iz kruga najuglednijih farmaceutskih kuća. Pošto one nisu dostavile ponude, nećemo da prodamo Galeniku tek da bismo je prodali. Ova fabrika iz dana u dan jača i njena vrednost će biti sve veća“, objašnjavaju u Ministarstvu.

U Ministarstvu navode da su “’gađali’ najjače farmaceutske kuće, ali je očigledno da se one zbog krize nisu javile. Interes je da dođe neko ozbiljan da bi proširio i ojačao beogradsku fabriku lekova. Ne želimo da rizikujemo“.

U Galenici su zadovoljni što se novi vlasnik neće naći ovog puta. Oni su i ranije napominjali da su uspešna firma, koja je gradnjom novog postrojenja povećala svoju vrednost.
 
Nema žalbe na tender

I Agencija za privatizaciju i Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja isključuju mogućnost da bi neko od dva ponuđača mogao da se žali, pošto je ministar odluku saopštio pre nego što su ponude i otvorene. Objašnjavaju da je reč o neobavezujućem tenderu i da su učesnici od početka znali da pravi tender možda neće biti ni raspisan.


Zakon spas Srbije od prezaduženosti
Beograd -- Srbija bi već posle izbora 2012. mogla da postane prezadužena ako političari budu delili nerealna obećanja o povećanju plata i penzija i dodeli subvencija.

Do sredine naredne godine na racionalno trošenje budžeta primoravaće ih aranžman s MMF, a posle toga - jedino zakon o fiskalnoj odgovornosti, čija je prva verzija već napisana.

„Sredinom 2011. ističe nam ugovor s Međunarodnim monetarnim fondom, a već 2012. su redovni izbori. To su opasnosti da se javni dug poveća preko svake mere jer je dosadašnja praska pokazala da izborni ciklusi povećavaju javnu potrošnju“, kaže Pavle Petrović, profesor ekonomije koji je i jedan od autora budućeg zakona.

On objašnjava da je to vreme „kada se dele nerealna obećanja i novac koga u stvari nema. Zato je neophodno zakonom limitirati mogući deficit, javnu potrošnju i dug“.

Naravno i tada će biti moguće obećati povećanje penzija ili plata, ali će za to morati da se menja zakon, dok se sada to radi rebalansom budžeta i uvek se svede na povećanje deficita u državnoj kasi. Onda se zajmi novac da bi se taj deficit pokrio i jasno je da taj princip mora da se smanji, ako ne i prekine.

Ako Skupština bude usvojila sadašnji nacrt zakona o fiskalnoj odgovornosti, udeo javne potrošnje u bruto društvenom proizvodu smanjiće se za 0,75 odsto u narednih pet godina. To znači, kaže profesor Petrović, da bi, ako BDP poraste četiri odsto, plate u javnom sektoru i penzije, mogle da se povećaju oko dva odsto.

„Posle recesije nam preti opasnost da dođe i do krize u javnom sektoru, a ekstremni primer je Grčka. To bi moglo i nama da se desi, ako bi se nastavio ovaj tempo povećanja javnog duga“,upozorava profesor Petrović.

U poslednje tri godine javni dug je sa oko 25 odsto BDP porastao na oko 35 odsto, a taj tempo ne sme da se nastavi. U proseku, javni dug Srbije raste za više od tri odsto godišnje, a zakonom će biti ograničeno godišnje zaduživanje na maksimalnih 2,5 odsto BDP-a.

Ukupan spoljni dug zemlje, koji uključuje i dug privatnih preduzeća iznosi skoro 80 odsto BDP, koji u krajnjem slučaju na kraju može postati i državni. Zakonom o fiskalnoj odgovornosti javni dug će biti limitiran na maksimalnih 40 odsto BDP.

„Da bi izbegla situacija iz Grčke neophodno je neko srednjoročno limitiranje javnih rashoda koji će sprečiti da se to desi. Glavni način je da se to uredi je ovaj zakon“, navodi Petrović.


Najbolji partneri Rusi i Nemci
Beograd -- Srbija je u prva tri meseca ove godine najviše trgovala sa Rusijom, Nemačkom i Italijom.

Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Srbije u prva tri meseca ove godine bile su Rusija, Nemačka i Italija, pošto je sa privredama tih zemalja ostvarena spoljnotrgovinska razmena od 1,83 milijarde dolara, što je 31,7 odsto ukupne robne razmene srpske ekonomije sa inostranstvom, navedeno je u biltenu Instituta za tržišna istraživanja.

Sa Rusijom je u prva tri meseca 2010. godine ostvarena razmena od 623,9 miliona dolara, sa Nemačkom 621,4 miliona, a sa Italijom 587,7 miliona dolara.

Prvorangirana zemlja u izvozu sa srpskog tržišta , Italija, ima udeo od 12,3 odsto, dok je sa stanovišta uvoza na čelnoj poziciji Rusija sa učešćem od 14 odsto.

Pozitivan spoljnotrgovinski saldo Srbija je u prvom kvartalu ostvarila sa Bosnom i Hercegovinom - 111,5 miliona dolara, Crnom Gorom - 98,6 miliona dolara i Makedonijom - 56,1 miliona dolara.

Pri tome je taj pozitivan rezultat u prva tri meseca ove godine u poređenju sa istim periodom prošle godine povećan u robnoj razmeni sa BiH za 8,8 odsto, sa Makedonijom za 12,7 odsto, dok je sa Crnom Gorom smanjen za 19,4 odsto.

U Italiju je izvezena roba u vrednosti od 249,8 miliona dolara ili za 39,4 odsto više nego u prvom tromesečju prošle godine, dok je sa ruskog tržišta nabavljena roba u vrednosti od 527,3 miliona dolara, što je 6,2 odsto manje nego u istom periodu 2009.

Izvoz na rusko tržište bio je dosta skroman i iznosio je 96,6 miliona dolara, što je ipak 39,5 odsto više nego u prvom kvartalu 2009. godine.

Zbog visokog uvoza i slabih izvoznih aktivnosti prema Rusiji, Srbija je sa tom zemljom imala najveći spoljnotrgovinski deficit od 430,7 miliona dolara, čime je udeo ruskog tržišta u kreiranju spoljnotrgovinskom deficitu Srbije bio 24,8 odsto.

Kina je drugorangirana zemlja po visini stvaranja spoljnotrgovinskog deficita Srbije sa udelom od 16,2 odsto, a treća je Nemačka sa 9,4 odsto.

Ove tri zemlje učestvuju sa čak 50,4 odsto u ukupnom spoljnotrgovinskom deficitu Srbije u prva tri meseca ove godine.


Serbia, Austria to avoid double taxation
BELGRADE -- A treaty will be signed at the Serbian government headquarters on Friday to prevent double taxation of income and assets between Serbia and Austria.

The document will be signed by Serbian Finance Minister Diana Dragutinović and Austrian Vice Chancellor and Finance Minister Josef Proell, it was announced today in Belgrade.

Austria is the 39th country with which Serbia will have this kind of agreement, the Ministry of Finance said in a statement.

The treaty will greatly contribute to advancing bilateral economic and financial cooperation between Serbia and Austria, because it prevents double taxation of physical and legal persons who are residents of both countries.

The agreement will further stimulate investments in Serbia since Austria is the country's biggest foreign investor, said the statement.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta