Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Tigar" povećava izvoz - Pirotska čizma stigla do Južne Afrike
Investicije od nekoliko desetina miliona evra u novu fabriku obuće, najveću u Evropi, ali i u postrojenja za proizvodnju od gumenih reciklata u Fabrici tehničke gume, povećale su izvoz "Tigrove" robe na gotovo svim kontinentima.

Prema rečima Miodraga Tančića, predsednika UO "Tigar obuće", trenutno je izvoz usmeren ka kupcima u zapadnoj Evropi, Rusiji, Severnoj Americi i Kanadi, ali i u Južnoafričkoj Republici.

Kako je saopštio pirotski proizvođač obuće, ovih dana sklapa se posao i sa jednom velikom francuskom trgovačkom firmom, koja samo u Evropi ima pedesetak robnih kuća za prodaju sportske opreme, obuće za lov i ribolov.

Velika stavka u izvozu ove kompanije je i sigurnosna obuća, za rad u ekstremnim uslovima. Uz izvoz čizama za šumsku i rudarsku industriju Kanade, u toku je sertifikacija obuće koja omogućava bezbedan rad na temperaturama od minus 100 stepeni, koja istovremeno mora biti otporna na takozvane agresivne rastvarače, ali i da štiti radnika pri udaru struje od 18.000 V.

Fabrika tehničke gume takođe je okrenuta izvozu, jer je domaće tržište premalo da bi moglo da primi svu robu iz ovdašnjih pogona, saopšteno je.


"Rubin" 2010. godine ulaže 3,2 mil EUR u opremu i nove zasade vinove loze
Kruševačka fabrika "Rubin" objavila je danas (10. jun 2010. godine) da je u nove linije za punjenje žestokih pića i hladno punjenje vina od početka 2010. godine uložila je 1,7 mil EUR, a do kraja godine će u opremu i nove zasade investirati još oko 1,5 mil EUR.

Tehnički direktor te kuće Dejan Debeljaković je na konferenciji za novinare kazao da je nova linija za punjenje žestokih pića namenjena razvoju proizvodnje prestižnog proizvoda ove kuće, Rubinovog vinjaka, dok je linija za hladno punjenje vina iskorak u podizanju kvaliteta u proizvodnji vina.

- Narednog meseca planiramo da obezbedimo 12 novih cisterni za fermentaciju vina kapaciteta oko 600.000 litara, nakon čega će "Rubin" biti jedina firma na širem području Balkana koja ima instalisane kapacitete za proizvodnju belih i crnih vina od 1,5 miliona litara - kazao je Debeljaković.

On je naveo da će u cisterne i opremu za pakovanje "Rubin" do kraja godine uložiti oko 600.000 EUR, a da će ih podizanje novih 85 hektara vinograda na različitim geografski pogodnim lokacijama u Srbiji, čija se sadnja završava naredne nedelje, koštati još oko 1 mil EUR.

- U 2005. godini "Rubin" je ostvario prodaju vina od oko četiri miliona litara, 2008. je ta prodaja iznosila devet miliona, a prošle godine, iako je bila izuzetno teška, na tržište je plasirano 8,5 miliona litara vina i oko četiti miliona litara vinjaka - kazao je Debeljaković.

On je dodao da je oko 20 odsto navedenih količina izvezeno u zemlje u okruženju i na područje Evropske unije, a da su se "Rubinova" crna vina odnedavno našla čak i na tržištu Nigerije.

- Po tradiciji, najviše izvosimo u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i delom, Sloveniju, kao i u Belgiju, Holandiju, Francusku i Austriju, ali imamo svoje kupce i u Americi i Rusiji, a nedavno je cela paleta naših proizvoda otpremljena za Irak, gde je naišla na izuzetno dobar prijem - kazao je Debeljaković.

U planu kruševačke vinarske kuće je proširenje asortimana vrhunskih i barik vina, odnedavno je paletu proširio novim proizvodom "Gorka tajna" na bazi pelinkovca, a u narednoj godini će se na tržištu pojaviti i ograničene količine od nekoliko hiljada litara arhivskog vinjaka koji je u hrastovim buradima odležao više od 40 godina.


Skroman rast premije u osiguranju
Beograd -- Ukupna premija sektora osiguranja u Srbiji u prvom tromesečju 2010. iznosila je 14,1 milijardi dinara, objavila je Narodna banka Srbije.

Banka navodi da je to porast od skromnih 2,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

To je očekivana posledica uticaja finansijske krize, kroz izloženost sektora osiguranja, između ostalih, riziku pada potražnje za proizvodima osiguranja, navedeno je u izveštaju NBS.

U strukturi premije učešće neživotnih osiguranja u prvom tromesečju ove godine iznosilo je 86,1 odsto, dok je učešće životnih osiguranja iznosilo 13,9 odsto.

Porast učešća životnih osiguranja sa 12,8 odsto u istom periodu prethodne godine posledica je povećanja premija tih osiguranja od 11 odsto, ali i skromnog rasta premije neživotnih osiguranja od 1,1 odsto u prvom tromesečju 2010.

Struktura premije u prvom tromesečju ove godine je slična strukturi u istom periodu lane. Osiguranja imovine u ukupnoj premiji učestvuju sa 28,3 odsto, u čemu prednjače osiguranja od požara i drugih opasnosti, a slede osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila sa 27,7 odsto i osiguranje motornih vozila - kasko sa 13 odsto.

Očekivani efekti finansijske krize u vidu pada premije neobaveznih osiguranja su se odrazili i u prvom kvartalu ove godine, kroz beleženje pada premije imovinskih osiguranja od 4,1 odsto. Premija osiguranja motornih vozila - kasko, koja je tokom 2009. imala pad, ovog puta je povećana 0,6 odsto.

Bilansna suma društava za osiguranje, u poređenju sa prvim tromesečjem 2009. godine, povećana je u prvom tromesečju 2010. za 16,4 odsto, odnosno sa 91,3 milijardi dinara na 106,2 milijarde dinara.

Iz uporednih podataka trećeg tromesečja ove i istog perioda prošle godine može se zaključiti da se nastavlja, iako usporen, pozitivan trend stanja i razvoja na tržištu osiguranja, navela je NBS.

Osiguravajuća društva ostvarila su povećanje kapitala od 18 odsto, odnosno sa 25,1 milijardi dinara na 29,6 milijardi dinara, kao i povećanje tehničkih rezervi od 14,2 odsto, uz njihovu poboljšanu pokrivenost u odnosu na prethodni period.


Cvetković: Videće i građani oporavak
Beograd -- Privreda Srbije počinje da se oporavlja, ali to nažalost još uvek ne osećaju građani u svakodnevnom životu, kaže premijer Srbije Mirko Cvetković.

On kaže da najnovija statistika uliva nadu da privreda počinje da se oporavlja jer raste bruto domaći proizvod i izvoz, a zaustavljen je rast nezaposlenosti.

Cvetković je naveo da je u prva tri meseca privredni rast bio jedan odsto, rast izvoza iznosio je 18 odsto u prva četiri meseca, a u maju je bio u porastu i uvoz što govori o porastu domaće tražnje.

Pozitivno je, kako je istakao, što ne raste nezaposlenost, kao i što su zarade u maju bile za tri odsto veće nego u istom mesecu prošle godine.

Cvetković, međutim, priznaje da građani još ne osećaju taj napredak. On dodaje da veruje da će ipak biti više razloga za nadu nego za strepnju. Premijer naglašava da "Vlada Srbije čini velike napore u cilju oporavka srpske privede i zaustavljanja pada standarda najsiromašnijih slojeva stanovništva".

„Oporavak nije onakav kakav bismo želeli i građani Srbije i dalje loše žive, a postoje i grupe koje su u izuzetno lošoj materijalnoj situaciji zbog toga vlada preuzima čitav niz mera kako u domenu oporavka privrede tako i u oblasti pomoći najugroženijima“, kaže Cvetković.

Predsednik Srpske asocijacije menadžera Slobodan Vučićević je kazao da su privrednici zabrinutiji nego što su bili u vreme početka ekonomske krize, pre svega zbog rasta deviznog kursa i nestabilnih uslova poslovanja.

"Od države tražimo da obezbedi stabilan kurs i uslove poslovanja", rekao je Vučićević i dodao da je "u zastoju giljotina propisa" kojom bi se administrativne procedure pojednostavile i ubrzale i smanjili troškovi poslovanja.


U 2010. o srpskom delu Južnog toka
Kan -- Studija izvodljivosti za deo gasovoda Južni tok kroz Srbiju biće završena do kraja ove godine, kaže predsednik uprave ruske kompanije Gasprom Aleksej Miler.

"Ubrzano radimo na tome", kazao je on i dodao da će studija za čitav projekat gasovoda koji će ruski gas dovesti do potrošača u Evropi biti završen u 2011. godini.

Miler je kazao i da će izgradnja gasovoda početi u 2013, a da će projekat biti završen i isporučiti prve količine gasa u decembru 2015. "To je veoma kratak rok za tako bitan projekat", naveo je on.

Šef Gasrpoma je kazao i da će za nedelju dana na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu biti formulisan aranžman koji će se odnositi na novi projekat sa italijanskom kompanijom Eni i dodao da bi trabalo da bude potpisan dokument o učešću francuske energetske komapnije EDF u Južnom toku.

"Južni tok će dobiti novi zamah", istakao je Miler i ocenio da gasovodi Južni tok i Nabuko nisu konkurenti jer Gaspromov projekt predstavlja diversifikaciju isporuka ruskog gasa na evropsko tržište, a Nabuko bi trebalo da omogući diversifikaciju izvora gasa.

"Oko Južnog toka je sve poznato. Znaju se obim, pravac, kupci. Za Nabuko se ne znaju ni obim ni krajnji korisnici", kazao je Miler.

Budući magistralni gasovod Južni tok, zajednički projekat Gasproma i italijanskog Enija, trebalo bi da prenosi ruski gas ispod Crnog mora, cevovodom dugim 900 kilometara, do Bugarske i preko Srbije do drugih evropskih zemalja.

Vrednost investicije je procenjena na 20 milijardi evra, kapacitet gasovoda trebalo bi da bude 63 milijarde kubnih metara godišnje,a rok za završeta radova je kraj 2015. godine.

Međudržavni sporazumi o izgradnji Južnog toka potpisani su sa Bugarskom, Srbijom, Mađarskom, Grčkom, Slovenijom, Hrvatskom i Austrijom.


Dinar weakens for sixth day in row
BELGRADE -- The Serbian dinar (RSD) continued its slide against the euro for the sixth day in a row.

On Thursday, it dropped 0.36 percent of its value.

The official exchange rate at is today RSD 103.5617 for one euro.

The figure is yet another record low for the national currency, the National Bank of Serbia (NBS) said in a statement.

The central bank intervened in the interbank foreign exchange market on Wednesday, while it has sold a total of EUR 1.108 billion since the beginning of the year so as to boost economy and alleviate excessive daily exchange rate oscillations.


Telecommunications minister on Telekom sale
BELGRADE -- Telecommunications minister Jasna Matić says that the government will soon determine who and at what price can bid for a 40-percent stake in Telekom Srbija.

The government is expected to offer the state-owned telecommunications company package for sale later this year.

The minister added that the market “can withstand such a sale without any kind of problems”.

“We will have the assessment of the Telekom value in several months at the latest,” she told Belgrade daily Večernje Novosti.

According to her, the Telekom shares will be distributed to the citizens after the privatization of the company, when it will be known how many will be given and how much they will be worth.

The minister pointed out that the Republic Telecommunications Agency (RATEL) had recently made a decision to increase prices of landline telephony because they had been drastically lower than in the countries of the region.

“But with the strengthening of competition I expect what's currently going on in mobile telephony – where prices are dropping and where a large number of plans from various services are being offered,“ she stressed.

Matić also said that the government, after issuing a landline operator license to Telenor, obligated itslef to create conditions for the company could use Telekom's infrastructure, but that the two companies were unable to reach agreement.

She also said it was “up to RATEL now” to resolve the situation.

“The problem is that the RATEL Management Board mandate has expired, but according to the law, it will function normally until new members are chosen,“ the minister explained.

When asked what the state is doing in order to provide phone services to the Serb enclaves in Kosovo, Matić said that the ministry and the government were carefully monitoring the situation, making the maximal effort to provide the citizens in the province with what was today considered a basic human right – telecommunications.

Telekom and Telenor had their equipment disabled or destroyed south of the Ibar River by the Kosovo Albanian authorities, but the service in the Serb areas has been restored since.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta