Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Letnje zatišje na berzama u regionu
Beograd -- Proteklu sedmicu na berzama u regionu obeležio je nezavidan promet a indeksi i ukoliko su rasli beležili su skromne pomake.

Indeks akcija Zagrebačke berze (ZSE) Crobex na sedmičnom nivou povećan je za 1,18 odsto na 1.947,31 bod, a Crobex10 porastao je za 0,60 odsto na 1.043,24 boda.

Ukupni promet ZSE iznosio je 313,3 miliona kuna (7,3 kune za evro). Sa 21,8 miliona kuna po prometu daleko ispred drugih akcija prednjačila je protekle sedmice akcija HT-a, kojoj je cena neznatno pala za 0,02 odsto.

Na sedmičnom nivou pala je i cena akciji Eriksona Nikole Tesle, za 2,63 odsto, uz promet od 3,6 miliona kuna. Po prometu sledi zatim akcija Adris grupe sa 3,3 miliona kuna i rastom cene za 6,66 odsto.

Rast cene zabeležile su akcije Kraša, oko dva odsto, povlašćene akcije Adris grupe, preko pet odsto i Končar Elektroindustrije koje su skuplje za tri procenta. Istovremeno, cena je pala akcijama Ine, za 0,58 odsto, Instituta IGH za 2,5 odsto i Podravci za nešto ispod tri odsto.

Proteklu sedmicu na Sarajevskoj berzi obeležile su velike oscilacije, od dugo očekivanog milionskog prometa (koji je zabeležen u utorak) do simboličnih 57.000 KM (29.230 evra) u petak. Dve trećine prošlonedeljnog prometa, odnosno 1,56 miliona KM (1,95 KM za evro), ostvareno je u trgovini obveznicama.

SASX-10 je protekle sedmice izgubio 2,41 odsto na vrednosti, SASX-30 je još uvek ispod graničnih 1.000 poena, a u odnosu na 11. jun u minusu je za 0,57 odsto. Najlikvidnije akcije u okviru SASX10 zabeležile su slab promet.

Većina akcija je u crvenom, a predvodi ih IK banka iz Zenice sa padom od 11,92 odsto. Sledi Bosnalijek sa 9,48 odsto u minusu i sarajevska Elektroprivreda koja je izgubila 3,81 odsto na vrednosti. Sedmični dobinik u trgovanju je Hidrogradnja sa rastom od 5,41 odsto.

Na trgovanju u Banjaluci protekle sedmice ostvaren je promet od 601.650 KM, kroz 338 transakcija. Indeks Banjalučke berze Birs na sedmičnom nivou zabeležio je rast od 0,61 odsto.

Od akcija na službenom berzanskom tržištu, lista B, najveći promet u protekloj sedmici imale su akcije Telekom Srpske, kojima se trgovalo u vrednosti od 139.052 KM, a hartije te kompanije poskupele su na sedmičnom nivou za 3,57 odsto.

Prošlonedeljni promet na crnogorskim berzama, čije je spajanje ponovo najavljeno od čelnika Atlas Grupe, iznosio je 772.000 evra, kroz zaključenih 246 transakcija. Polovina tog prometa ostvarena je zahvaljujući samo jednoj transakciji, prodajom 3,7 odsto akcija kompanije Fleš za 381.000 evra.

Kompanijski indeks NEX berze je zahvaljujući blagom rastu cena akcija Crnogorskog Telekoma zadržao pozitivni kurs i zabeležio rast od skromnih pola procenta. Medjutim, index Montenegroberze (MOSTE) potonuo je 4,63 odsto.

Najlikvidnije crnogorske hartije su bile kompanije Crnogorski Telekom i Plantaže kojima je jedino trgovano u iznosima većim od 50.000 evra. Kontejnerski terminali izgubii su na vrednosti čak 12,5 odsto. Akcije Luke Bar su takodje završile sedmicu u minusu od osam odsto, a ništa bolje ne stoje ni akcije KAP-a.


Za deo Koridora 30 zainteresovanih
Beograd -- Dokumentaciju za izgradnju dve deonice autoputa od Pirota do Dimitrovgrada, na Koridoru 10 kroz Srbiju, je otkupilo tridesetak firmi iz zemlje i inostranstva.

Pored nekoliko domaćih firmi, dokumetaciju su otkupile firme iz Portuglije, Austrije, Italije, Grčke, Slovenije, Hrvatske, Bugarske i Makedonije.

"Interesovanje je veliko. Rok za predaju ponuda je 20. juli i mi se nadamo da će početkom septembra početi radovi i na ovoj deonici Koridora 10", izjavio je predsednik Upravnog odbora Koridora 10 Nenad Ivanišević.

Rok za izgradnju ove deonice Koridora 10, koju čini šest kilometara autoputa od Pirota do Sukova i 8,3 kilometra od Sukova do Dimitrovgrada, sa jednim tunelom, je 18 meseci. Radovi će se finansirati iz kredita Svetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke.

Do kraja ove godine trebalo bi da počnu i radovi i na trećem delu obilaznice Dimitrovgrad - izgradnji dva tunela ukupne dužine 1.100 metara. Tender za izgradnju ovih, na obilaznici Dimitrovgrad najsloženijih objekata, privremeno je obustavljen početkom novembra prošle godine radi dorade dokumentacije.

"Projekat koji radi Institut za puteve, u saradnji sa konsltantom iz Nemačke, u završnoj je fazi. Očekujemo da će krajem godine, nakon uobičajenog postupaka dostavljanja dokumentacije Svetskoj banci i kvalifikacija, početi radovi i na ovom delu obizanice", rekao je Ivanišević.

U Koridoru 10 veruju da će obilaznica Dimitrovgrad, uprkos produženoj proceduri i kasnijem početku radova na izgradnji tunela, biti završena u prvoj polovini 2012. godine.


"Alfa plam" isplaćuje dividende iz dva dela
Skupština akcionara "Alfa plama" odlučila je da od prošlogodišnje dobiti za isplatu dividendi izdvoji 87,4 miliona dinara, objavio je na sajtu Beogradske berze taj proizvođač štednjaka i peći iz Vranja.

U 2009. godini "Alfa plam" je ostvarila prihod od 3,23 milijarde dinara i dobit od 380,19 miliona.

Akcionarima domaćim pravnim licima biće isplaćena dividenda od 500 dinara, neto dividenda domaćim fizičkim licima biće 450 dinara, a dividenda za strana pravna i fizička lica biće minimalno 400 dinara.

Dividende će biti isplaćene u dva dela: 50% sa pripadajućim porezom 30. juna, a drugi deo 26. oktobra.

Skupština akcionara takođe je na ime učešća zaposlenih u dobiti u bruto iznosu odobrila isplatu 46,5 miliona dinara u tri dela - danas, 31. avgusta i 20. decembra. Pravo na isplatu po tom osnovu imaju radnici po osnovu ukupnih sati za efektivan rad u 2009.

Preostali deo prošlogodišnje dobiti "Alfa plama" od 246,88 miliona dinara ostaje kao neraspoređena dobit.

Akcija "Alfa plama", sa B Listinga Beogradske berze, košta 9.000 dinara. Najviša cena u poslednjih godinu dana bila je 10.990 dinara, septembra 2009, a minimalna 5.901 dinar, jula prošle godine.

"Alfa plama" godišnje proizvede 160.000 štednjaka i peći i izvozi u zemlje regiona, Italiju, Rusiju i Mađarsku.


Referentna kamatna stopa NBS ostala na 8%
Monetarni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je danas (22. jun 2010. godine) da zadrži referentu kamatnu stopu na 8% godišnje. Kako se navodi u saopštenju, naredna sednica Monetarnog odbora biće 6. jula.

Poslednja promena referentne kamatne stope NBS bila je 11. maja kada je snižena sa 8,5 na 8%, a od početka 2010. referentna kamata je smanjena ukupno za jedan i po procentni poen.

NBS kao referentnu kamatu koristi kamatnu stopu na dvonedeljne repo operacije. U repo operacijama NBS prodaje hartije od vrednosti uz obavezu da ih u određenom roku otkupi uz kamatu.


"Bambi Banat" povećao prodaju za 26%
Konditorska kompanija "Bambi Banat" iz Požarevca saopštila je danas (22. jun 2010. godine) da je u prvih pet meseci ostvarila promet od 2,8 milijardi dinara, što je za 26% više nego prošle godine.

Direktor "Bambi Banata" Miroslav Miletić izjavio je na konferenciji za novinare u Beogradu da je od početka godine ostvaren izuzetan rast prodaje, kako u Srbiji, tako i na izvoznim tržištima.

Kako je rekao, na tržištu Srbije prodaja je bila 2,3 milijarde dinara, što je rast od 21%.

- Ukupna vrednost izvoza iznosila je 5,6 mil EUR,što je za pet odsto više nego u istom periodu prošle godine - rekao je Miletić.

Miletić je rekao da je krajem 2009. godine počeo oporavak tržišta, a da se u 2010. godini oseća postepeni oporavak pojedinih konditora.

Prema njegovim rečima, proizvodi su se najviše prodavali na tržištu regiona, gde odlazi 80% izvoza, ali i na tržištu SAD, Kanade i Australije.

Miletić je dodao da je prošle godine "Bambi" na tržište lansirao 24 nova proizvoda, a da je najjači brend i dalje "plazma" sa tržišnim učešćem od 54% u tvrdom keksu.

Predsednik Upravnog odbora "Bambi Banata" Rade Pribićević izjavio je da će ove godine u poboljšanje proizvodnje ta kompanija uložiti 3,4 mil EUR.

Kako je rekao, ta sredstva će biti usmerena na održavanje kvaliteta, uštedu energije, poboljšanje skladištenja i obnavljanje opreme, a u planu je da u drugoj polovini godine počnu proizvodnju bele čokolade, s obzirom na to da je prozvodnja crne čokolade imala veliki uspeh na tržištu.

Govoreći o dugovanjima i odnosu trgovaca i proizvođača, Miletić je rekao da je sada situacija mnogo bolja nego što je bila prošle godine.

Miletić je rekao da "Bambi Banat" zapošljava 1.160 radnika i da su njihove zarade stabilne i redovne, dodajući da je prosečna neto plata radnika oko 38.000 dinara.


Serbian dinar in new record low
BELGRADE -- The Serbian dinar (RSD) will continue its four-day drop against the euro on Tuesday.

It was announced late on Monday that the drop would amount to 0.7 to 0.08 percent, which will bring the middle exchange rate to RSD 103.9678 for one euro.

That way the dinar will reach an all-time low against the euro despite a EUR 20mn intervention by the NBS on Monday.

The NBS sold the euros on the foreign exchange market to prevent any large fluctuations in the dinar exchange rate during the day. Together with this last intervention, it has sold a total of EUR 1.228bn so far.

The indicative exchange rate formed through the morning trade on the foreign exchange market was RSD 104.0950 for EUR 1.


Key policy rate remains at 8 pct
BELGRADE -- The Monetary Policy Committee (MPC) of the National bank of Serbia (NBS) today in Belgrade voted to keep the key policy rate unchanged at 8 percent.

The decision came after the committee reviewed current economic developments, the central bank said in a statement.

The next MPC meeting is scheduled for 6 July.

On May 11, the MPC had lowered the reference interest rate from 8.5 to 8 percent.

The key interest rate serves as a signaling interest rate and initial interest rate, since it serves as a basis for calculating the amount of basic interest rates on the financial market.

The reference interest rate is also the rate at which the NBS sells banker's bills to commercial banks under obligation to re-purchase them in 14 days.


SIEPA: Serbian market has perspective
BELGRADE -- About 80 foreign companies are showing great interest in investing in projects in Serbia, SIEPA Director Božidar Laganin said.

The director of the Agency for Foreign Investments said that this year will bring good news to Serbia with new investments and an increase in exports.

“I believe that we will be able to promote large export jobs in the coming weeks,” Laganin said.

The new export arrangement of the Serbian industry and the increase in the interest of foreign investors are a result of the successful participation of Serbian companies in fairs held abroad and other economic events, with the support of SIEPA, he said.

Laganin cited a recent fair in Algeria, which is Serbia’s largest business partner in Africa. He said that Algeria is a market with 35 million consumers, which is the second largest in Africa, adding that there was great potential for Serbian export-oriented companies in that country.

He said that Serbian construction and food production companies have had the most interest shown in them coming from Algeria, stating that these two sectors of the Serbian economy could achieve millions in exports in a short amount of time.

The SIEPA director stated that one Serbian company sold its exhibition pieces at the Algerian fair, adding that these were machines that are used in the paper industry.

“This is proof that there is a lot of perspective for the market for export-oriented companies,2 Laganin was quoted.

Speaking of the automobile industry, where he said interest was participatory high when it came to the production of auto parts, Laganin stated there were “more than 150 companies from three continents and 20 countries present at a conference organized with Fiat officials in Belgrade on May 25”.

“We at SIEPA are certain that the Serbian government has recognized this sector as one of the most important in our economy. The agency has received the possibility of additionally motivating foreign and domestic investors to enter into Serbian production factories, and every new job opening will be stimulated with EUR 10,000,” he said.

“At this moment, we have 11 public requests for these funds, and judging by prior results, which the program has brought and which are measured with more than 17,000 jobs and more than EUR 600mn of new investments, I honestly hope that we will have success in maintaining the speed of these results and have a larger number of quality companies and of course more jobs,” Laganin added.

He said that as far as the macroeconomic situation in the country was concerned, “trends from the first quarter are encouraging, which show that there has been an increase in exports by 18 percent and an increase in imports of three percent”.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta