Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Lisovlik: Srbiji neće biti potreban novi aranžman sa MMF
Stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji Bogdan Lisovolik izjavio je juče (24. jun 2010. godine) da Srbiji neće biti potreban novi aranžman sa Fondom ukoliko ispuni sve što je predviđeno tekućim kreditnim aranžmanom.

- Odluka o novom aranžmanu sa MMF doneće Vlada Srbije i Narodna banka - kazao je on forumu "Planirajmo 2011" na Mokroj gori.

Lisovolik je naglasio da bi se po donošenju te odluke pregovaralo o novom aranžmanu.

Predviđeno je da aranžman sa MMF traje do aprila 2011. godine

Ekonomista Vladimir Vučković ocenio je da bi za Srbiju koja ulazi u predizborni period bilo dobro da ograniči javnu potrošnju, što bi se najlakše postiglo novim aranžmanom sa MMF-om.

Međunarodni monetarni fond je 15. maja 2009. odobrio Srbiji kreditni stend baj aranžman od 2,9 mlrd EUR za jačanje deviznih rezervi, a Srbija je do sada povukla oko 1,3 mlrd EUR.


Prerađivačka industrija motor rasta
Mokra Gora -- Glavni pokretač novog privrednog rasta Srbije do 2020. godine treba da bude prerađivačka industrija koja će, imati brži rast od BDP-a.

Direktor Republičkog zavoda za razvoj Edvard Jakopin kaže da bi prerađivačka industrija u narednih 10 godina trebalo da raste po stopi od 7,3 odsto godišnje.

Novi model privrednog rasta Srbije predviđa da se za 10 godina udvostruči industrijska proizvodnja, a da se učešće prerađivačke industrije u BDP-u poveća na 15 odsto, sa 12,9 odsto koliko je iznosilo u 2009. godini.

Očekuje se da prosečan godišnji neto priliv stranih direktnih investicija bude 2,3 milijarde evra, a da se izvoz robe poveća sa 20 odsto BDP-a u 2009. godini na 47 odsto u 2020. godini, rekao je Jakopin.

Novi model privrednog rasta podrazumeva i rast produktivnosti za 50 odsto u narednih deset godina, dok bi se zaposlenost u prerađivačkoj industriji povećala za 18 odsto, naveo je on.

Jakopin je naglasio da je zaposlenost u prerađivačkoj industriji opala sa 619.000 radnika u 2001. godini na 316.000 u 2009. godini, dok je zarada u tom periodu opala sa 87 odsto prosečne zarade na 80 odsto.

Najveći u prošloj godini

Prvih 10 najvećih preduzeća u prerađivačkoj industriji u prošloj godini bili su Hemofarm, Apatinska pivara, Tigar gume, Koka-Kola, Fabrika duvana Niš, Galenika, Lafarž, Imlek, Tetrapak i Tarket koji su napravili dva odsto BDP-a Srbije.


Više od 2,4 mlrd. dolara ulaganja
Mokra Gora -- Priliv od stranih investicije u Srbiji ove godine bi mogao da bude veći nego u 2009. godini, kada je iznosio 2,4 milijarde dolara.

Direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) Božidar Laganin kaže da se vode pregovari o ulaganju 80 inostranih kompanija u Srbiju.

On je naveo da su za ulaganju u Srbiju zainteresovane uglavnom kompanije iz evropskih zemalja koje nameravaju da investiraju u automobilsku, mašinsku, tekstilnu i drzvnu inudstriju i poljoprivredu.

Direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza kaže i da očekuje da će do kraja godine od stranih investicija u Srbiji najviše biti grinfild ulaganja, za koje vlada najveće interesovanje inostranih kompanija.

"Tu imamo zaista dobru šansu, jer veliki broj opština i gradova je u mogućnosti da ponudi već pripremljene lokacije za gradnju objekata", rekao je Laganin i naglasio da je interes Srbije da što više stranih investicija bude u nerazvijenim područjima, za šta su investorima obezbeđeni i podsticaji.

Govoreći o stanju izvozne privrede, Lagranin je rekao da sada kompanije sa većinskim stranim vlasništvom, koje posluju u našoj zemlji, učestvuju sa oko 75 odsto u izvozu iz Srbije, a istovremeno donose i nova tržišta domaćoj privredi.

Kada je reč o vrednosti stranih investicija, najveći deo ulganja u našu zemlju dolazi iz Evropske unije - više od 70 odsto, a važan udeo imaju SAD i Rusija, pri čemu se oseća neiskorišćeni potencijal partnera sa Dalekog istoka.

Posmatrano po gradovima i opštinama, ističe se nekoliko destinacija za investicije, poput Apatina, Pećinaca, Lajkovca, beogradskih opština Vračar i Stari grad, gde je zabeležen najveći, prosečni, rast zarada zaposlenih, istakao je Lagranin, uz opasku da je samo u Pećincima od 2004. do 2008. godine zabeležen rast prosečnih zarada za oko 400 odsto.

Značajan potencijal izvozne privrede je i tržište zemalja sa kojima imamo Sporazum o slobodnoj trgovini, sa oko milijardu stanovnika. Reč je o Rusiji, državama CETA, Belorusiji, a u julu se očekuje i potpisivanje takvog aranžmana sa Turskom, podsetio je direktor SIEPE i dodao da Sporazum o stablizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom otvara dodatne mogućnosti za plasman naše robe u inostranstvo.


Privrednici traže stabilne uslove
Mokra Gora -- Za uspešno funkcionisanje i razvoj srpske privrede neophodan je stabilan politički okvir i predvidiv poslovni ambijent, kažu domaći privrednici.

Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin je ocenio da je dalje odlaganje poreske reforme, koja bi podrazumevala i smanjenje poreza i doprinosa na zarade, neprihvatljivo.

Bugarin je kazao da bi ta reforma morala biti primerena ekonomskoj snazi srpske privrede, ističući da bi povećanje poreza na dodatu vrednost (PDV) stvorilo privredi dodatni teret.

On je ocenio da postoji mogućnost da se kvalitetna poreska reforma izvrši bez povećanja troškova poslovanja, navodeći da je prihvatljivo povećanje PDV-a na određene proizvode, koji se sada oporezuju po nižoj stopi od osam odsto, na 18 odsto, kako su ranije najavljivali predstavnici vlade.

Bugarin je naglasio i da bi u vladi morao postojati jedinstven stav o pravcu i načinu poreske reforme, umesto što pojedini ministri o tome daju različite izjave. Prema njegovim rečima, srpsku privredu u ovom trenutku odlikuje nepovoljna privredna struktura, sa ograničenim prirodnim, finansijskim resursima i tehnologijama i nedovoljan obim investicija.

Predsednik PKS je istakao da privreda otežano finansira tekuću proizvodnju zbog prethodne kreditne zaduženosti, rasta nelikvidnosti, rasta kreditnog rizika i povećanja udela nenaplativih potraživanja, kao i strogih uslova kreditiranja.

Predsednik Poslovnog kluba Privrednik Branislav Grujić je naveo da je srpskoj privredi neophodan stabilan i predvidiv kurs, jer se u suprotnom na kraju godine poništavaju svi pozitivni efekti poslovanja preduzeća. On je ocenio da centralna banka treba da bude nezavisna, ali da bi trebalo i da objasni zašto je u proteklom periodu srpska valuta slabila, navodeći da su izjave da kurs predstavlja sliku srpske privrede cinične i netačne.

Grujić je naglasio i da je nužan dijalog predstavnika privrede i kreatora privrednog ambijenta, jer je to "jedina mogućnost da Srbija u razumnom roku preokrene gubitnički trend u dobitnički".


IMF official: Serbia may not need new deal
MOKRA GORA -- IMF's representative in Belgrade Bogdan Lissovolik says that Serbia may not need a new loan arrangement with the international financial institution.

This, the permanent representarive explained, if the country meets all requirements envisaged by the current arrangement.

Serbia and the IMF have a stand-by arrangement in place worth EUR 2.9bn.

At the summer Vivaldi Forum held on Mt. Mokra Gora in western Serbia, Lissovolik said that a new arrangement with the IMF would be discussed if the Serbian government and the National Bank of Serbia decided so.

Business representatives attending the forum agreed that a stable political framework and predictable business atmosphere, including exchange rate stability, were necessary for successful functioning and development of the Serbian economy.

Serbian Chamber of Commerce (PKS) President MilošBugarin assessed that further postponements of tax reforms, which would reduce taxes and salary contributions, were unacceptable.

Bugarin said that this reform would have to be adjusted to Serbia's economic power and pointed out that increasing the VAT would create additional pressure on already burdened economy.

Serbia Investment and Export Promotion Agency (SIEPA) Director Božidar Laganin expressed his expectations that greenfield investments will constitute the majority of foreign investments in Serbia by the end of the year, since these are in the focus of interest of foreign companies.

This is a really good chance for us, since a large number of municipalities and cities can offer already prepared locations for construction,” Laganin said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta