Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
DINKIĆ: Neće biti povećanja PDV-a u naredne dve godine
Predsednik G17 plus Mlađan Dinkić izjavio je 27. juna 2010. godine na sednici Glavnog odbora stranke u Subotici da u naredne dve godine neće biti povećanja PDV-a, da poslanici G17 plus neće glasati za vreme trajanja skupštinskog mandata za tu meru i naglasio da je nacionalni cilj Srbije borba za zapošljavanje.

- G17 plus ne podržava povećanje PDV-a u ovom trenutku, zato što bi to bilo štetno za Srbiju i pogodilo bi najslabije- rekao je Dinkić i dodao da će se nakon dve godine, kada dođe nova vlada, videti "kako stoji ekonomija".

Prema njegovim rečima, sve mere koje se budu realizovale i predlagale moraju biti usmerene ka ostvarenju zapošljavanja, "mora se smanjiti birokratija, a investitore treba stimulisati tako što će se pitati šta im treba, a ne postavljati im uslove".

On je ocenio da je dobra ideja da se smanje porezi na plate, ali i da je pitanje kada će biti moguće to sprovesti.


Rekonstrukcija toplovoda ispod "Gazele" - Projekat vredan oko 5 mil EUR
Jedan od najznačajnijih projekata "Beogradskih elektrana" u narednih nekoliko godina biće kompletna rekonstrukcija magistralnog toplovoda ispod mosta "Gazela" u dužini od oko 1.000 metara. Kako je za "Beoinfo" kazao Nenad Đakovac, zamenik generalnog direktora "Beogradskih elektrana", to podrazumeva ugradnju predizolovanih cevi većeg prečnika, s boljom termičkom izolacijom. Procenjena vrednost čitavog projekta je oko 5 mil EUR.

– Ova investicija predstavlja kontinuitet ulaganja u proširenje grejnog područja Toplane "Novi Beograd" na desnu obalu Save. Rekonstrukcijom i proširenjem kapaciteta ovog magistralnog toplovoda biće stvoreni preduslovi da se iz Toplane "Novi Beograd", koja na najekonomičniji način proizvodi toplotnu energiju, snabdevaju objekti koji se nalaze na desnoj savskoj obali – rekao je Đakovac.

Takođe, biće omogućena i toplifikacija sledećih područja: sadašnja lokacija Železničke stanice, koja će u bliskoj budućnosti biti najatraktivnije građevinsko zemljište i na kojem će biti izgrađeno više stotina hiljada kvadratnih metara poslovnog prostora, zatim Senjaka, gde će biti ugašene lokalne kotlarnice, kao i dela od mosta "Gazela" prema Autokomandi i dela oko stadiona "Partizana", gde je predviđena izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa površine preko 100.000 kvadratnih metara, navode iz "Beogradskih elektrana".

U prvoj fazi za nabavku opreme i izvođenje radova obnove ovog toplovoda grad će obezbediti ukupna sredstva u iznosu od 70 miliona dinara. Naime, predviđeno je da u ovoj godini bude završena nabavka neophodnog materijala, dok će radovi započeti sledeće godine nakon grejne sezone, odnosno u remontnom periodu. Prva faza radova podrazumeva zamenu dela toplovoda u zoni oko mosta (između stubova, u zemlji), u dužini od oko 200 metara.

Postojeći magistralni toplovod izgrađen je 1992. godine i iz njega se toplotnom energijom snabdeva područje od Savske ulice, to jest Resavska, Nemanjina, kralja Milutina do Smiljanićeve ulice, Svetosavski plato do Južnog bulevara, kao i Balkanska i Lomina ulica.


Kompanija "Takovo" investirala 4,7 mil EUR u fabriku gotovih jela u Gornjem Milanovcu
U Kompaniji "Takovo" u Gornjem Milanovcu danas (28. jun 2010. godine) je otvorena fabrika gotovih jela u koju je investirano 4,7 mil EUR.

U fabici će biti zaposleno 77 radnika, koji će dnevno, u dve smene, proizvoditi 24 tone hrane.

U Srbiji se godišnje proda 17.500 tona gotovih jela, od čega je polovina domaća proizvodnja.

- Želimo da smanjimo uvoz za 4.500 tona, koliko će iznositi godišnji kapacitet fabrike. Spremni smo da uvedemo treću smenu i ukupnu proizvodnju povećamo na 35 tona, što opet ne bi zadovoljilo domaće tržište- rekao je agenciji Beta tehnički direktor nove fabrike "Takova" Miroslav Jovičić.

On je naveo da se će u proizvodnji gotovih jela biti zastupljeni recepti domaće kuhinje, a da će od deset vrsta jela tri biti posna.

Repromaterijali za nove proizvode obezbeđeni su u Poljoprivredno-industrijskom kombinatu "Bečej" i klanici Poljoprivrednog kombinata Beograd, a ambalaža će se nabavljati u Švajcarskoj i Engleskoj.


Dojče i Telenor novi aduti Srbije
Beograd -- Ukoliko Dojče telekom krajem godine kupi Telekom, srpsko tržište fiksne telefonije biće jedno od retkih na kojem će paralelno raditi dva svetska giganta.

Već sledeće godine umesto jednog državnog operatora i jednog stranog koji za sada ima samo licencu (bez Orion telekoma), Srbija bi mogla da ima dva veoma snažna inostrana operatora (Dojče i Telenor).

Takvom konkurencijom u fiksnoj telefoniji ne može da se pohvali nijedna od zemalja u regionu, a u ostatku Evrope tandem zvučnih imena na svom tržištu imaju još samo Nemačka, Austrija, Češka, Švajcarska, Irska i Švedska.

S tim što su i u nekim od tih zemalja veliki operatori ulazili u posao s fiksnom telefonijom ne da bi razvijali i taj segment poslovanja već da bi mogli da pružaju objedinjene usluge s obzirom na to da imaju mnogo razvijeniji biznis u mobilnoj telefoniji u tim državama (primer Vodafona u Irskoj). Situacija u ostatku sveta je slična jer se na prste mogu nabrojati zemlje gde ne dominira jedan, uglavnom državni, operator.

"Ukoliko svi propisi budu ispoštovani, nema sumnje da ćemo dobiti dva velika operatera koji će nositi utakmicu na tržištu po pitanju ponude paketa usluga. To će biti prava utakmica. Ona još nije zaživela, ali očekujem da za godinu dana imamo dva vrhunska velika svetska operatora na našem tržištu", kaže odlazeći predsednik Upravnog odbora Republičke agencije za telekomunikacije Jovan Radunović.

Međutim, činjenica je da i u zemljama sa jakom konkurencijom jedan od operatera, koji je po pravilu nekada bio državni, i dalje dominira. Slično se može dogoditi i u Srbiji pogotovo ako Dojče telekom u vlasništvo dobije i Telekomovu infrastrukturu. Telenor takvoj kompaniji ne bi mogao da bude ozbiljnija konkurencija dok ne izgradi sopstvenu mrežu ili ne iskoristi onu koju će formirati država (od optičkih kablova više javnih preduzeća). Radunović odgovara da tako ne mora da bude, ukoliko bi bila poštovana zakonska regulativa i odluke koje donosi regulatorno telo u pogledu liberalizacije tržišta.

Broj linija fiksne telefonije u Srbiji raste. Još 2007. bilo ih je 2,85 miliona, sledeće godine taj broj povećan je na 3,08 miliona, a prošle na 3,1 miliona. Tome bi trebalo dodati podatak da i dalje ima oko 250.000 zahteva za uvođenje linije. Ono što je dodatan potencijal za fiksnu telefoniju je i nizak nivo korišćenja Interneta u Srbiji.

Broj korisnika je za tri godine porastao sa 1,26 na 1,7 miliona, ali to je i dalje tek između petine i četvrtine ukupne populacije (22,75 odsto). Prihodi od fiksne telefonije takođe beleže rast, sa 30,6 milijardi dinara u 2004. na 33,9 milijardi prošle godine (bez prihoda od velikoprodaje interneta). Kada se tome doda i prihod od međunarodnog saobraćaja reč je o prihodu od 41,1 milijarde dinara.

S druge strane, problem je što se za fiksni telefon malo izdvaja, delom i zato što su cene impulsa veoma niske. Prosečan račun za fiksni telefon u 2007. iznosio je 928,88 dinara da bi već sledeće godine pao na 725 dinara, dok je 2009. porastao na 877,27 dinara. U prošloj godini najviše je bilo računa između 500 i 1.000 dinara (32 odsto). Slede računi od 300 do 500 dinara (21 odsto), od 1.000 do 2.000 dinara (20 odsto), a samo pretplatu plaća 17 odsto pretplatnika. Njima bi trebalo dodati jedan odsto onih koji plaćaju do 100 dinara i dva odsto onih kojima je račun od 100 do 300 dinara. Više od 2.000 dinara plaća samo sedam odsto pretplatnika.

Koliko se fiksni telefon danas koristi i koliko su cene niske možda najbolje svedoči primer firmi. Čak 58 odsto, od oko 300.000 kompanija, radnji ili drugih pravnih lica, koje imaju fiksni telefon, račun plaća ispod 2.000 dinara. Od 2.000 do 10.000 dinara za račun daje 21 odsto pravnih lica, dok 18 odsto plaća samo pretplatu. Samo dva odsto plaća račun između 10.000 i 20.000 dinara, a tek jedan odsto više od 20.000 dinara mesečno.

Pretplatnici u Srbiji u prošloj godini razgovarali su fiksnim telefonom čak 12,6 milijardi minuta odnosno 210 miliona sati ili 8,75 miliona dana. Od toga 11,5 milijardi minuta bilo je u domaćem saobraćaju, a 1,1 milijarda sa inostranstvom. Ipak, uporedni podaci pokazuju da je to najmanja minutaža u poslednjih šest godina. Još 2004. samo u domaćem saobraćaju građani Srbije su razgovarali 16,7 milijardi minuta, a godinu dana kasnije čak 17,3 milijardi minuta. Od tada obim korišćenja fiksnog telefona je u stalnom padu. U toku 2006. fiksni telefon je u upotrebi 15,8 milijardi minuta, u toku 2007. samo 12,9 milijardi minuta, a samo je 2008. bila izuzetak kada se korišćenje fiksnog oporavilo na 15,9 milijardi minuta.

Iako se računato u minutima fiksni telefon dosta koristi, problem za operatore jeste to što preovlađuje korišćenje za razgovore u lokalu. Čak 68 odsto razgovora obavljeno je unutar lokala. Na međumesni saobraćaj otišlo je 14 odsto utrošenih minuta, a devet odsto na pozive sa fiksne mreže ka mobilnoj. Oko šest odsto minuta građani su utrošili na pozive koje su dobijali iz inostranstva, a najmanje (tri odsto vremena) su pozivali prijatelje i rodbinu izvan granica. Pozivanje inostranstva čak je smanjeno za 11 odsto jer se za te potrebe sada dosta koriste i IP konekcije (72.654 pretplatnika koristilo je VoIP za međunarodne pozive).


Fijat: Rešen status radnika Zastave
Kragujevac -- Dogovor sindikata kragujevačke ”Zastave” i Ministarstva ekonomije o statusu 1.600 neuposlenih radnika ipak postignut.

Predstavnici ministarstva ekonomije i Samostalnog sindikata Zastava automobila usaglasili su tekst budućeg sporazuma kojim će biti rešen status neraspoređenih radnika.

Oko 1.600 radnika koji još nisu prešli u kompaniju Fijat Srbija, a nadležni će se obavezati i da ovi neraspoređeni radnici imaju prednost prilikom zapošljavanja u “Fijatovim” fabrikama iz prateće industrije.

Prema rečima Zorana Mihajlovića, predsednika Samostalnog sindikata i člana upravnog odbora Fabrike automobila, dogovoreno je da paraf na ovaj sporazum početkom nedelje stave ministar Mlađan Dinkić i predstavnici svih reprezentativnih sindikata fabrike.

Sa potpisivanjem sporazuma staviće se tačka i na proteste radnika, koji su u aprilu i maju ispred kapije nove kompanije tražili da budu radno angažovani.

Kompanija “Fijat Srbija” je na proizvodnji “punta” angažovala oko hiljadu radnika, a ostalih 1.600 je ostalo na platnom spisku “Zastave”. Oni su upućeni na plaćeni odmor s obrazloženjem da će biti angažovani sukcesivno, prema potrebama “Fijata”, a poslednji rok je bio - početak serijske proizvodnje novog modela.


Huavei želi da ulaže u Srbiji
Šangaj -- Jedna od najvećih kompanija za prozivodnju telekomunikacione opreme na svetu Huavei je zainteresovana za ulaganje u Srbiju.
Kompanija Huavei je prošle godine imala prihode u visini od skoro 22 milijarde dolara, a 45 od 50 najvećih svetskih telekomunikacionih kompanija koristi usluge ovog kineskog giganta.

Premijer Srbije Mirko Cvetković je tokom razgovora sa menadžmentom Huaveia istakao mogućnost da se kineskim investitorima ponude razne vrste podsticaja za ulaganja u Srbiju.

Kompanija već sarađuje s kompanijama Telekom i Telenor, a planirano je i da se uloži u razvoj 4G mreže u Srbiji.

Huavei, inače, u Srbiji ima 60 zaposlenih. Prema rečima rukovodilaca kompanije, koja ima 17 centara za razvoj u svetu, 50 odsto prihoda odlazi na razvoj i istraživanje.


"IMF revision decision to be positive"
MOKRA GORA -- IMF Resident Representative in Serbia Bogdan Lissovolik expressed belief that the IMF would approve the fourth revision of Serbia's current loan.

Serbia and this international financial organization have a stand-by arrangement currently in place worth EUR 2.9bn.

Addressing journalists at the summer Vivaldi Forum on Mt. Mokra Gora, in western Serbia, Lissovolik said that some data are still being analyzed, but that there were "basically no obstacles for Serbia to get a positive revision of the arrangement, as the country has fulfilled all the obligations".

The fourth revision of the stand-by arrangement should enable Serbia to withdraw an additional EUR 380mn to its foreign currency reserves.

An agreement was reached with IMF representatives in May that due to insufficient public revenue, the budget deficit be increased from the originally planned four percent to 4.8 percent of the GDP, i.e. to approximately RSD 140bn.

It was also agreed to postpone for September the passing of the fiscal responsibility law, which will make it possible to reduce public expenditure to 41 percent of the GDP in the next four years.


WAZ could save half of invested money
BERLIN, BELGRADE -- The German media group WAZ will try to save more than half of the EUR 120mn it invested in Serbia, according to daily Hamburger Abendblatt.

The daily states that WAZ “can in the best case scenario get more than half of the EUR 120mn invested in Serbia with the sale of its shares.”

The paper also mentions the possibility of this loss hitting the European Bank for Reconstruction and Development, which helped out WAZ’s business dealings in East and Southeast Europe in 2008 with a sum of EUR 40mn.

However, the newspaper writes that the EBRD has stated it would not incur any losses.

The bank did not wish to states why it was impossible for it to lose money, nor how much money exactly it invested in WAZ’s activities in Serbia.

The daily reminds that EBRD President Thomas Mirow once ran for the office of mayor in Hamburg as a Social Democrat, a party that is friendly with WAZ head Bodo Hombach.

"I cannot understand Dinkić"

German Ambassador in Belgrade Wolfram Maas reiterated on Monday that the withdrawal of WAZ, one of the top five German investors in Serbia, was not a positive development and that he did not understand the statements of Serbian Economy Minister Mlađan Dinkić that an investor should leave the country and not return.

Talking with reporters after announcing the start of a scholarship competition for Serbian students dubbed "Welcome to Germany", Maas pointed out that in all his years in Serbia he has been working on presenting the country as attractive to investors and having a favorable business environment, and that he therefore has little understanding for Dinkić's statements.

"I understand his statements even less if you consider that the company through which WAZ is investing in Serbia is a joint company with the European Bank for Reconstruction and Development, which invests between EUR 400 and 500 million a year. I really do not understand telling a company like that not to come back," Maas said.

The German ambassador also noted he was not familiar with the details of WAZ business decisions, which he considers an internal matter of the company, and said he could not offer a definitive opinion on the issue.


Salaries in Belgrade three times higher than in south
BELGRADE -- Those employed by companies based in Belgrade's municipality of New Belgrade received the highest average May salaries in Serbia.

New Belgraders earned an average of RSD 54,061 (EUR 524), the Statistical Office data showed.

At the same time, those earning a living in the southern municipality of Vladičin Han are at the bottom of the list, with an average of just RSD 15,276 (EUR 148).

Top salaries, averaging at RSD 95.164, went to workers in the crude oil and natural gas extraction industries, while fishermen received the lowest wages - RSD 12.989.

As for professionals, highest earners came from financial mediation, airline transport, and production of oil derivates, said the announcement.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta