Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kupovna moć građana pala 50 odsto
Beograd -- Kupovna moć građana je od 2008. godine do danas niža za oko 50 odsto, tvrde u Nacionalnoj organizaciji potrošača.

Primera radi, u junu 2008. građani su za prosečnu platu mogli da kupe 627,84, a za platu od prošlog meseca 526,36 kilograma šećera.

Tako je prosečna četvoročlana porodica sa dva zaposlena i dva izdržavana člana, za komunalije i struju tada izdvajala 1.050 dinara manje nego u junu ove godine, za telefon 660, za gradski prevoz 968, a za gorivo 523,20 dinara manje.

Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije, kaže da svi koji tvrde suprotno konačno treba da se suoče sa realnošću i prihvate da je kupovna moć građana od 2008. godine do danas pala za oko 50 odsto.

"Sa ovim platama, koje se pre mogu nazvati socijalnom pomoći nego zaradama, kursom, neuređenim tržištem i stalnim najavljivanjem poskupljenja nemoguće je živeti. Prema tome, o kojoj mi to kupovnoj moći govorimo!?", revoltirano komentariše Papović.

Istovremeno, u najavi su već i nova poskupljenja. Tako su zbog rasta cene pšenice posle ovogodišnje žetve, pojedini mlinari tokom poslednjih nekoliko dana veleprodajnu cenu brašna korigovali za 10 do 33 odsto. To znači i skok cena hleba, peciva, testenina i konditorskih proizvoda. Pekari najavljuju da bi, uz rast cena goriva i kursa evra, cena hleba po vekni mogla da skoči na 45 do 50 dinara.

Zoran Pralica, predsednik Unije pekara Srbije, kaže da "ako cene brašna dodatno skoče, i ako cene goriva i kurs evra nastave da rastu, možemo očekivati da će uprkos padu kupovne moći građana, cena vekne otići na 45-50 dinara".

Pored hleba i pekarskih proizvoda, potrošači mogu da očekuju i rast cena testenina. Ilija Đurić, direktor "Mlin testa" iz Šida, kaže da će zbog korekcije cena sirovina od četiri-pet dinara po kilogramu, ova kompanija od 1. avgusta morati da koriguje cene brašna T 500 na 21 do 22 dinara po kilogramu. Samim tim treba očekivati i poskupljenje testenina.

Budući da je brašno vrlo važna sirovina i u konditorskoj industriji, proizvođači najavljuju da potrošači početkom jeseni mogu da očekuju nove cene keksa. Rodoljub Drašković, vlasnik koncerna "Svislajon Takovo", ocenjuje da bi ta korekcija trebalo da iznosi sedam do osam odsto u odnosu na trenutnu finalnu cenu proizvoda.

"Međutim, neće samo brašno uticati na rast cena u prehrambenoj industriji nego i kurs evra, koji sa skokovima cena inputa vrlo lako može dovesti do hiperinflacije. A to privredi u ovom momentu ne bi dobrodošlo. Standard građana je jako oslabio, a cene inputa i finalnih proizvoda nikako da prestanu da rastu. Zbog svega toga čeka nas teška jesen, sa novim većim cenama svih prehrambenih proizvoda", ocenjuje Drašković.
 
Pogrešna procena ministra
Prema mišljenju ministra trgovine i usluga Slobodana Milosavljevića, do poskupljenja brašna i hleba, ne bi trebalo da dođe u narednih tri do šest meseci, jer će se u tom periodu mleti i za hleb koristiti prošlogodišnje brašno, koje je pravljeno od pšenice kupljene po ceni od osam do 10 dinara za kilogram. Podaci sa terena demantuju ministra.


Markjone: Srbija je najbolja opcija
Beograd -- Izvršni direktor Fijata Serđo Markjone je potvrdio na sastanku sa predstavnicima italijanskih sindikata da će Fijat u Srbiji proizvoditi modele klase L0.

„Razmatrajući opcije, došli smo do toga da je za proizvodnju našeg novog malog modela najbolja proizvodnja u Srbiji", objasnio je on.

Markjone je rekao da premeštanje proizvodnje novih modela automobila te kompanije u Srbiju neće biti na štetu italijanskog postrojenja Mirafjori u Torinu.

On je naveo da je odluka da se neki modeli automobila proizvode u fabrici u Kragujevcu, umesto u pogonu u Torinu, doneta imajući u vidu kratko vreme koje je kompanija imala na raspolaganju da otpočne proizvodnja.

"Morali smo da donesemo odluku o tome gde ćemo proizvoditi budući model L0. Morali smo da kreiramo uslove za nastavak našeg projekta i u tim nastojanjima smo razmatrali i neke nove solucije koje bi garantovale ostvarenje našeg cilja. U Italiji ide jedan korak u napred i dva nazad“, rekao je on.

"Bilo je neophodno da izaberemo pogon koji nam garantuje da će odgovoriti zahtevima tržišta", naglasio je Markione.

Pokušavši da umiri sindikat pogona u Torinu, koji se pobunio protiv proizvodnje tri modela u Kragujevcu, Markjone je dodao da "to, međutim, ne znači da je isključena i perspektiva buduće proizvodnje u fabrici Mirafjore, pošto je petogodišnji plan Fijata toliko veliki, da ima i drugih opcija".

Podsetimo, uprava Fijata je ranije najavila da je spremna investicija od milijardu evra u fabriku u Srbiji. Deo novca, 400 miliona evra, finansiraće Evropska investiciona banka, Vlada Srbije - 250 miliona evra, a “Fijat” - 350 miliona evra.

Kragujevčani konačno odahnuli

Kragujevčani su juče konačno odahnuli. Ma koliko pokušavali da prikriju, većina se plašila da pod pritiskom Vlade Italije i sindikata, Fijat ne popusti, a što bi u prevodu trebalo da znači i odustane od investicije u Kragujevcu.

S pažnjom su praćene internet vesti iz Torina, a vest da Fijat ne menja svoje planove u Srbiji prenesena je i na lokalnim medijima i internet portalima gotovo istovremeno kada se pojavila na agencijskim sajtovima.

„Znam da je bilo onih koji su iz razumljivih razloga brinuli za ishod pregovora poslovodstva Fijata i sindikata u Torinu. Lično nisam sumnjao u namere Fijata, jer je to ozbiljna kompanija koja svoje planove, kada ih saopšti, ne menja preko noći“, rekao je Nebojša Zdravković, zamenik gradonačelnika Kragujevca.

Jugoslav Ristić, predsednik Saveza samostalnih sindikata u Kragujevcu, kaže da je „vest izuzetno dobra ukoliko je tačna. Bilo je mnogo različitih najava oko početka proizvodnje u Kragujevcu, i nadam se da će sve ipak biti realizovano. Investicija Fijata otvara perspektivu razvoja Kragujevca i regiona. U suprotnom, imali bismo sudbinu istoka i juga Srbije“.

Predstavnik Privredne komore Srbije u Italiji Ratko Ignjatović kaže da su u Fijatu zadovoljni uslovima u Srbiji, naročito zato što su plate mnogo manje nego u Italiji.

„Više puta su rekli da su zadovoljni. Objektivno, oni imaju interesa da proizvode u Srbiji zbog troškova rada kao i carinskih pogodnosti koje će imati po sporazumima koje ima naša zemlja sa Rusijom i drugim državama“, smatra on.
 
-------------------------------------------------
 
Nebojša Ćirić, državni sekretar i ministarstvu ekonomije, kaže da „investicija Fijata u Srbiji ni u jednom momentu nije bila osporavana, a činjenica da će se kod nas proizvoditi ne jedan, već dva nova modela apsolutno je dobra vest. Dešavanja u matičnoj fabrici u Torinu su njihova interna stvar“.
 
----------------------------------------------------
 
U Srbiji plata 320 evra, u Italiji 1.200

Predsednik sindikata Zastave Zoran Mihajlović kaže da su plate u Kragujevcu mnogo manje nego u Italiji, a čak su nedavno i dodatno umanjene. „Plate bi ovde trebalo da budu oko 320 evra, a u Italiji su, koliko znam, oko 1.200 evra. Kod nas su trenutno i smanjene na 300 evra, jer se ne prodaje toliko automobila koliko može da se proizvede. Dogovorili smo se sa poslovodstvom Fijata da će od septembra zarade biti veće jer će biti i povećana uposlenost“, kaže on.


Špekulanti izneli 1,2 milijarde EUR
Beograd -- Iz Srbije je „isparilo” milijardu i dvesta miliona evra, a uskoro bi moglo da „pobegne” još oko 600 miliona i to legalnim transakcijama.

Toliki novac nije potrošen na uvoznu robu zbog čega bi mogao da bude optužen trgovački lobi, a te pare nisu služile ni za vraćanje kredita.

U bankarskim krugovima tvrdi se da je novac koji je pobegao (i sprema se da pobegne) iz Srbije zapravo špekulativni kapital koji je stizao u vreme kad su kamate Narodne banke Srbije na repo operacije bile više nego primamljive.

Inače, repo operacije NBS služile su kao mera monetarne politike kojom je centralna banka povlačila dinare sa tržišta da bi „hladila” pregrejanu potrošnju.

Prema računicama bankara, špekulanti su do prošle godine u Srbiju uneli 1,8 milijardi evra privučeni „prijatnim mirisom” lake zarade koju im je omogućila Narodna banka Srbije. Te evre špekulanti (među kojima je bilo i velikih, poznatih evropskih banaka) su prodavali i za dobijene dinare kupovali vrednosne papire NBS koja je za tu transakciju (repo operacije) jedno vreme davala kamatu i 24 odsto.

U beogradskim bankarskim krugovima nepodeljeno je mišljenje da je guverner centralne banke Radovan Jelašić znao za ovu operaciju i da je nemo posmatrao kako u zemlju ulazi špekulativni kapital. Samo od kamate špekulanti su, tvrde dobro obavešteni bankari u Beogradu, zaradili i izneli iz Srbije u poslednje tri godine – milijardu evra.

Ta suma zapravo je cena kojom su guverner Jelašić i Narodna banka platili držanje inflacije u Srbiji oko planiranog nivoa.


Ilustracije radi, reč je o sumi novca s kojim može da se napravi 500 kilometara autoputa.

Pošto je kamata pala na osam odsto, investitori-špekulanti su počeli da se povlače jer više nemaju interes. Sada je proces obrnut od onog od pre nekoliko godina – špekulanti su s dinarima koje su imali kupovali evre i iznosili ih iz zemlje. Od 1,8 milijardi evra, koliko je u Srbiju ušlo špekulativnog kapitala do 2009. godine, od početka 2010. do kraja juna izneto je 1,2 milijarde.

Bankari veruju da će i preostalih 500-600 miliona evra biti izneto iz Srbije i pored saveta analitičara francuske banke BNP Paribas (s početka marta) koji su savetovali investitore da kupuju srpski dinar dok je slab prognozirajući da će evro u Srbiji dostići vrednost od 105 dinara, da će srpska valuta do kraja 2010. godine ojačati i da će početkom 2011. vredeti oko 90 dinara.

"Ono što je važno da javnost u Srbiji zna je da špekulanti u ovom poslu nisu bili nikakvi sumnjivci, među njima ima veoma cenjenih evropskih banaka, i da oni nisu radili nikakav prljav i nezakonit posao. Oni su samo iskoristili mogućnost koja im je u Srbiji bila pružena, a o posledicama takve operacije morao je da brine neko drugi. Recimo, guverner Radovan Jelašić i Narodna banka Srbije", kaže bankar koji je insistirao na anonimnosti.


Privreda "sigurno" grabi u propast
Beograd -- Da je prošla godina za srpsku privredu bila loša - zna se i bez zvaničnih podataka koji pokazuju zašto bi mnogi želeli da 2009. što pre zaborave.

Kriza u kombinaciji sa domaćim nagomilanim problemima dovela je do toga da privreda padne na najniže moguće grane.

Ukupni gubici su se udvostručili i dostigli skoro milijardu evra.

Najveći gubitaši su velika javna preduzeća poput Železnice i EPS-a, ali i NIS koji je već godinu dana u vlasništvu Rusa, kao i kragujevačka Zastava kojoj država daje novac kako bi se realizovao posao ugovoren sa italijanskim Fijatom.

Rešenja za oporavak postoje ali se, prema oceni analitičara, bira ono najbezbolnije, a to su nova zaduživanja. Međutim, to dovodi do toga da se privreda finansira iz zajmova.

Srpsku privredu u 2009. godini karakterisao je značajan rast gubitaka, osetan pad aktivnosti, izraženo ugrožena profitabilnost, velika zaduženost i preosteljivost privrede na udare iz okoline, rast nelikvidnosti i rast rizika poslovanja.

Ovakav zaključak Agencija za privredne registre dobila je nakon analize izveštaja 89.658 preduzeća u kojima radi preko milion ljudi.

Preduzeća koja rade muku muče sa profitom, obavezama koje dospevaju, starim dugovima, likvidnošću. Jedno od rešenja na koja se najlakše odlučuju su novi krediti, što, međutim, ima svoje loše posledice.

Ružica Stamenković, registrator registra finansijskih izveštaja i boniteta Agencije za privredne registre, kaže da „privreda sigurno krupnim koracima ide u velike gubitke“.

Ona kaže da „to nekako treba zaustaviti i to se trenutno rešava time što se uzimaju krediti. Mi smo u 2009. godini dostigli da nam u izvorima finansiranja krediti iznose jednu četvrtinu, što znači da se generalno privreda finansira iz pozajmljenih izvora sredstava. Ako pri tom vidimo da posluje sa gubitkom koja ugrožava profitabilnost iz koje treba da vraćamo i nadoknađujemo cenu tog pozajmljenog kapitala onda to sveukupno čini jednu krajnje negativnu tendenciju“.

Nagomilani gubici doveli su do toga da privreda praktično ugrozi, odnosno pojede sopstveni kapital. Ako se gleda samo poslovanje tokom 2009, na prvom neslavnom mestu po gubicima je NIS, drugom „US Steel“, slede VIP, pančevačka Petrohemija i Zastava automobili. No, za prave podatke o najvećim gubitašima u zemlji potrebno je uzeti obaveze i probleme koji su se godinama nagomilavali.

„Kada je reč o kumuliranim gubicima, Železnice Srbije su godinama na prvom mestu i ’ljubomorno’ ga čuvaju. Na drugom je sada NIS, zatim EPS, TENT iz Obrenovca, Zastava automobili iz Kragujevca je na petom, šesti je VIP... Železnica ima 116 milijardi kumuliranih gubitaka, NIS koji je na drugom mestu ima duplo manje 55 milijardi“, kaže Ružica Stamenković.

Ekonomski analitičari kažu da su očekivali ovakve podatke. Miroslav Zdravković ističe da trenutnih i brzih rešenja nema već da se mora raditi na promeni strukture prezadužene privrede koja bi se fokusirala na izvoz.

„Ono što sada imamo su krediti za likvidnost koje pomaže država koji zapravo služe da banke tim parama smanje spoljne obaveze naših preduzeća. To znači da preduzeća dobiju kredit za likvidnost ali oni tim kreditom ne raspolažu nego umanjuju svoju kreditnu obavezu prema inostranstvu. Rešenje tekuće pozcije jeste baziranje na inostranoj tražnji, na mogućnosti većih deviznih priliva i sa druge strane dolaskom novih preduzeća sa svežim pozitivinim finansijkim bilansima. To su na primer dva izvoznika iz Srbije, Gorenje u Valjevu i ’US Steel’ u Smederevu. Ta dva preduzeća nisu prezadužena i imaju visoke devizne prihode“, objašnjava on.

Iako za velike gubitaše koji su u dobrom delo javna preduzeća ima rešenja država se godinama ne usuđuje da ih restrukturira ili donekle privatizuje.

„To je stvar nesprovedenih strukutrnih reformi od 2000. godine do danas, a koje su inače bile planirane da se završe do 2003-2004. Kako stanovništvo ne bi istrpelo cenovni šok usled poskupljenja struje i vitalnih proizvoda, kroz gubitke elektroenergetskog sistema i većine drugih javnih preduzeća kupuje se socijalni mir u Srbiji što znači da država svesno sama sebe urušava i zarad ostanka na vlasti potpuno se topi kapital većine javnih preduzeća“, naglašava Zdravković.

Ipak, srpska privreda je u 2009. uz pad aktivnosti uspela da zabeleži pozitivan poslovni rezultat jer je iz poslovnih prihoda uspela da pokrije rashode i ostvari dobitak, kažu u APR-u. Taj dobitak su, međutim,pojele kamate na kredite i kursne razlike pa je zato sva ta dobit na kraju pretočena u negativno poslovanje.

Da će u 2010. godini biti bolje ukazuju neki pozitivni makrokonomski pokazatelji ali i pozitivni rezutlati koje beleže mala privredna društva.

„Ona su tokom prošle godine poslovala pozitvno mada je i taj rezultat višestruko smanjen. Pozitivno je poslovalo građevinarstvo, trgovina, saobraćaj i veze, nekretnine. Interesantno je da je najveći pomak načinjen baš u sektoru saobraćaja i veze koji je iz negativnog poslovanja prešao u pozitivni“, ističe Ružica Stamenković.


Stečaj "Fidelinke", nema dogovora sa bankom
Privredni sud u Subotici pokrenuo je stečajni postupak protiv akcionarskog društva "Fidelinka", pošto rukovodstvo nije uspelo u predviđenom roku da postigne dogovor sa poveriocem "AIK bankom".

Za stečajnog upravnika "Fidelinke" određen je Zoran Sojanović iz Subotice, a prvo poverilačko ročište zakazno je za 16. septembar, na kome treba da se odluči o daljem toku stečajnog postupka.

Nakon sprovođenja stečajnog postupka biće doneta odluka o donošenju plana reorganizacije te firme, ili eventualno o proglašenju bankrotstva.


Central banks sells EUR 11mn
BELGRADE -- The National Bank of Serbia sold EUR 11mn at the interbank foreign exchange market on Wednesday to ease excessive daily volatility of the dinar exchange rate.

Since the beginning of 2010, the NBS sold a total of EUR 1.627bn, including yesterday's intervention, to ease excessive daily volatility of the exchange rate and stimulate the foreign exchange market turnover.

The dinar weakened against euro by 0.56 percent on Wednesday, so the official middle exchange rate was RSD 106.1458 per euro, which was a new historic low for the domestic currency.


NIS planira da proda 50% više motornih ulja u 2011.
"Naftna industrija Srbije" (NIS) planira da ove godine proizvede 2.400 tona ulja i maziva u novosadskoj rafineriji i da u 2011. godini poveća prodaju za 50%, najavili su juče (28. jul 2010. godine) u toj kompaniji.

Direktor "NIS Petrol maziva" Dmitru Vukolov kazao je na konferenciji za novinare u Beogradu da se pregovara o izvozu NIS-ovih motornih ulja i maziva u region.

- Motorna ulja "nisotec" će ići u Crnu Goru, Makedoniju i na Kosovo, pregovara se i o plasmanu u Hrvatsku, a u 2011. se planira izvoz i u Rumuniju i Bugarsku - kazao je on.

Proizovdnja ulja i maziva "nisotek" u rafineriji u Novom Sadu počela je u februaru ove godine.

"Naftna industrija Srbije" ugovorila je i distribuciju nove linije ulja "G-Energy" , koja se proizvode u fabrici "Gazpromneft lubrikants" u Italiji.

Vukolov je naglasio da je plan da do kraja godine motorna ulja "nisotec" i "G-Energy" zauzmu osam odsto udela na srpskom tržištu i da se nađu u distribuciji na 70% teritorije Srbije.

Proizvodnja "G-Energy" ulja i maziva počela u aprilu ove godine, u fabrici u Bariju, koju je kupio "Gazrpomneft".


"Zavarivač" najavljuje svetski nivo poslovanja uz smanjenje broja zaposlenih
Za pet godina "Zavarivač" će biti najbolje preduzeće u svojoj grupaciji u Srbiji, sa svetskom cenom proizvoda, svetskom produktivnošću i svetskim platama zaposlenih, kazao je novi vlasnik te kompanije, Radoslav Veselinović, predsednik kompanije "Galeb Group" iz Šapca.

Vranjski "Zavarivač" je, od firme sa više od 4.000 radnika i međunarodnom reputacijom krajem osamdesetih godina prošlog veka, poslednjih godina doživeo agoniju i zamalo stečaj.

Vlasnik velike šabačke kompanije "Galeb Group" najavio je na dodeli ugovora o radu poslednjoj generaciji mladića koji su završili školu zavarivanja da će oni, kada uskoro o trošku firme nauče nemački ili engleski jezik, biti kadrovi koji će stvarati temelje jednog novog "Zavarivača".

- "Zavarivač" koga stvaramo potreban je Vranju, potreban je srpskoj privredi, jer će sadašnju mesečnu poizvodnju od 500 tona gvozdenih i čeličnih konstrukcija, za dve do tri godine povećati pet puta - naglasio je Veselinović.

Novi generalni direktor preduzeća Milan Beslać objasnio je da je "Zavarivač" u kolapsu, jer je na sadašnjih 480 radnika, imao samo deset, umesto 50% zavarivača, jer je izgubio tehnološku utakmicu na tržištu, a raniji menadžment je dozvolio da svakoga dana između 15 i 20% radnika budu na bolovanju.

- Osim ogromnih dugova koje smo zatekli, usledio je štrajk koji je koštao preduzeće oko 2 mil EUR. Dugove smo vratili, zahteve štrajkača u potpunosti izmirujemo prema postignutom dogovoru, ali se uskoro moramo osloboditi stotinak zaposlenih koji su nam tehnološki višak - nagovestio je direktor.


"Tigar" u prvih šest meseci povećao prodaju gumene obuće za 47%
Prodaja gumene obuće, koja je najzastupljenija u izvozu pirotske korporacije "Tigar", u prvih šest meseci ove godine za 47% je veća u poređenju sa istim periodom 2009, i iznosi oko milijardu dinara. Polovina ostvarene prodaje, odnosno 470 miliona dinara, realizovana je u izvozu na tržištima EU i Kanade.

Prema rečima izvršnog direktor za proizvodnju u "Tigru" Miodraga Tančića, dve godine posle početka rada fabrike obuće na novoj lokaciji, "Tigar" je uspeo da svoju zaštitnu, sportsku i modnu obuću plasira na probirljivom svetskom tržištu.

- Najveći kupci "Tigrovih" čizama su na zapadnoevropskom tržištu, gde izvoz u prvom delu godine beleži rast od 70%, kao i u skandinavskim zemljama i Kanadi. Ovakvi poslovni rezultati u proizvodnji i plasmanu gumene obuće, ostvareni su u saradnji sa velikim svetskim distributerima i trgovinskim lancima, gde se pored godinama prisutnih u 2010. pridružuju i novi renomirani brendovi, kao što su italijanski "Martinelo", danski "Ilse Jakobsen", odnosno francuski "Dechatlon", u čijem je sastavu više od 400 prodajnih objekata, kao i osluškivanjem potreba potencijalnih kupaca na evropskom tržištu - kaže Tančić.

Tančić kaže da su u poslednje dve godine prateći zahteve kupaca proizveli 116 različitih modela obuće, od čega je dvadesetak u fazi verifikacije, dok je za pet u toku sertifikacija od strane međunarodnih akreditacionih institucija.

- Jedan od najnovijih razvojnih projekata u "Tigru" je redizajniranje poznatog pirotskog opanka za tržište Japana. Englezi nose veoma popularne "velintonke" izrađene u "Tigru". Lovci u Francuskoj takođe nose čizme koje su dizajnirali naši stručnjaci i tehnolozi. A u našoj fabrici izrađuju se i čizme za švedsku armiju - kaže Tančić.

U "Tigru", pored fabrike obuće rade i fabrike tehničke gume i hemijskih proizvoda. U nove fabrike i tehnologije investirano je oko 2,3 milijarde dinara, a do 2012. godine planirane su investicije u visini od 1,9 milijardi dinara.

Čizme oporne na struju

Pirotska fabrika obuće bila je nedavno domaćin i Mišelu Bisonu, predsedniku kanadske kompanije STC. - Sa "Tigrovim" stručnjacima počinjemo zajedničku proizvodnju sigurnosnih čizama za različite namene. Čizme "minus 100", namenjene su kanadskom tržištu, prvenstveno zaposlenima na naftnim platformama, ali i onima koji rade u izuzetno teškim uslovima u drugim industrijama, koji podrazumevaju ekstremno niske temperature, i do minus 60 Celzijusovih stepeni. Ova obuća je otporna i na rastvarače, ulja, kao i na udar struje, pri naponu od 1800 volti. Proizvod ćemo pred kanadskog plasirati i na južnoameričkom tržištu - izjavio je Mišel Bison.


"Energoprojekt" ugovorio izgradnju rezidencijalnog kompleksa i vinarije u Kazahstanu
Kompanija "Energoprojekt Visokogradnja" zaključila je ugovor o projektovanju i izgradnji rezidencijalnog kompleksa i vinarije u gradu Sarijagašu u Kazahstanu, vredan oko 14 mil EUR.

Kako je saopštio "Energoprojket holding", ugovor između "Energoprojekta" kao izvođača radova i kompanije TOO "Caspian Food" iz Almatija u Kazahstanu kao investitora, podrazumeva izgradnju kompleksa površine 12.807 m2.

Rok za realizaciju projketa je oktobar 2011. godine.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta