Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbiji od izvoza 9,5 mlrd. dolara
Beograd -- Ukoliko bi se nastavio trend rasta, Srbija bi do kraja godine od izvoza robe mogla da dobije blizu 9,5 milijardi dolara.
 
Adute za prodaju u svetu imamo, a osim tekstila, voća, to su i čelični limovi, bakarne katode, aluminijum, gume, pa i nameštaj.

Ono što zabrinjava je to što uprkos većoj prodaji u inostranstvu, umesto gotovih proizvoda koji imaju i veću cenu, i dalje u srpskom izvozu sa dve trećine dominiraju proizvodi za reprodukciju.

Kada se posmatra struktura izvoza, najveći deo, 65,7 odsto, odnosi se na sirovine i proizvode niže faze obrade, 25,7 odsto je roba široke potrošnje, a 8,6 odsto se odnosi na sredstva za rad. Da može da bude bolje, može.
Imajući u vidu ukupan rast izvoza poslednjih deset godina pozitivno je što se ne pogoršava robna struktura, koja inače nije povoljna. Naime, rast izvoza koji poslednju deceniju prosečno iznosi oko 16-17 odsto, ukazuje na to da raste apsolutni nivo iznosa proizvoda više faze prerade, mada bi on trebalo da bude još veći", ističe ekonomista Goran Nikolić iz Centra za novu politiku.

On dodaje da bi, "u slučaju kada bi naš izvoz sačinjavao veći procenat robe za široku potrošnju ili sredstva za rad, to doprinelo da se inkasira i više deviza".

Statistika pokazuje da je spoljnotrgovinska razmena tokom prve polovine ove godine dostigla 12,2 milijarde dolara, a što je rast od 8,2 odsto u odnosu na isti period 2009. Ohrabruje to što i izvoz ima trend rasta.

Svetu smo prodali robe u vrednosti od 4,4 milijarde dolara, a što je više za 18 odsto, dok je uvoz dostigao 7,8 milijardi dolara, i to je povećanje za 3,2 odsto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Pokrivenost izvoza, što je vrlo važan podatak, iznosi 57,2 odsto i ona je takođe veća u odnosu na isti period 2009. kada je iznosila 50 odsto. 

Najdinamičniji rast izvoza ostvaren je kod koksa i derivata nafte, reciklaže, osnovnih metala, hemijskih proizvoda i električne energije. Nasuprot tome, najveći podbačaj imale su tehnološki najintenzivnije oblasti kao što je proizvodnja kancelarijskih i računarskih mašina, radio, TV i komunikacione opreme i preciznih i optičkih instrumenata", kaže Ivan Jakšić, direktor sektora za informisanje Privredne komore Srbije.

Koliko je izvoz blagotvoran i na rast bruto domaćeg proizvoda svedoči i činjenica da prema procenama Narodne banke Srbije u drugom tromesečju ove godine ostvaren je međugodišnji rast BDP od 1,8 odsto, a koji je u najvećoj meri posledica povećanja industrijske proizvodnje.

"Najveći doprinos rastu BDP u drugom tromesečju dali su neto izvoz, zatim privatne investicije i lična potrošnja, dok su javne investicije i državna potrošnja imale znatan pad. Izvoz je u drugom tromesečju ostvario znatno veći rast od uvoza, pri čemu je struktura uvoza poboljšana - uvoz repromaterijala beleži stalni porast, na osnovu čega se u narednom periodu može očekivati rast proizvodnje", kaže Bojan Marković, viceguverner NBS.

Na prvom mestu izvoza su toplo valjani proizvodi, gvožđe i nelegirani čelik u koturovima, na drugom mestu je kukuruz, dok treće mesto zauzima izvoz struje. Posebno mesto u spoljnotrgovinskoj razmeni sigurno da pripada poljoprivredi i prehrambenoj industriji, a procene su da bi u ovoj godini od izvoza moglo da se dobije oko dve milijarde dolara, što je na nivou ostvarenom i u prethodne tri godine. 

Izvoznici u svojoj nameri da osvoje strana tržišta nisu sami. Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza - SIEPA, koja promoviše srpski izvoz u svetu i pomaže između ostalog domaćim kompanijama da se probiju u inostranstvo, od početka godine organizovala je pet sajmova.

U planu je još šest - prehrambeni SIJAL u Parizu, "Vorld fud Moskov" u Moskvi, Sajam građevine i prehrambene industrije u Minsku, automehanike u Frankfurtu, kao i za dobavljače u automobilskom sektoru u Parizu.

"Do sada je od početka godine 70 preduzeća bilo na sajmovima, a zahvaljujući tome ostvarili su izvoz od 10 miliona evra. Širok je spektar zainteresovanih od prehrambene industrije, građevine, tekstila, drvne industrije i nameštaja, informacionih tehnologija. U toku je deveti krug za prijavljivanje za bespovratna finansijska sredstva za izvozni marketing, a rok za podnošenje zahteva je 6. septembar", kaže Miloš Ćuričin iz SIEPA.

Najveći srpski izvoz je u Italiju (509 miliona dolara), a većinu čini tekstil, što bi, prema rečima našeg sagovornika, mogao da bude izvozni adut. Sledi BiH (498 miliona dolara), gde su najzastupljeniji prehrambeni proizvodi, toplovaljani koturovi, pivo, kukuruz... Na trećem mestu je Nemačka (482 miliona dolara), na čijem su tržištu mesto našle maline, delovi za mašine, toplovaljani proizvodi u koturovima, gume za automobile, pšenica. 

Struktura kupaca
EU 58 procenata
Ostale evropske zemlje 37,8 odsto
Azija 2 procenta
Amerika 1odsto
Afrika 1,1procenat


Hrvati žele čitavu srpsku prehranu?
Beograd -- Kompanije iz Hrvatske pokušaće uz pomoć te države i Evropske banke za obnovu i razvoj pokušaće da kupe što veći broj naših firmi koje proizvode hranu, piše Pres
 
Naime, kako navodi taj list, procena Hrvatske je da bi u vreme ekonomske krize u Srbiji. za ne tako veliki novac. moglo da se kupi još nekoliko prehrambenih firmi i da se tako u u potpunosti preuzme ta oblast.

Prema saznanjima Presa, nosioci ovog plana u Hrvatskoj su kompanije Agrokor Ivice Todorića, Atlantis grupa Emila Tedeskog i Kraš, koji vodi Nadan Vidošević, a cilj je da kupe i Jafu iz Crkvenke, Karneks iz Vrbasa, požarevački Bambi i beogradski Imlek.
Prvi korak ka ostvarivanju tog plana već je napravljen kad je Atlantis grupa 1. jula kupila Drogu Kolinsku za 382 miliona evra, u okviru koje su Soko Štark sa „krem bananicom" i „smokijem", Grand kafa i Palanački kiseljak.

Slučajno ili ne, odmah posle kupovine Droge, 8,53 odsto akcija Atlantis grupe kupio je EBRD za ukupno 57,5 miliona evra. Još zamiljiviji je podatak da je magazin Forbs procenio bogatstvo vlasnika te firme, Emila Tadeskog, na 120 miliona evra, tri puta manje od investicije za kupovinu Droge. I na kraju, prema nezvaničnim informacijama, Atlantis grupa je u januaru imala minus od 110 miliona evra, ali šest meseci kasnije ipak kupila Drogu.

Prema istim navodima, fabriku mesa i pašteta Karneks, čiji je vlasnik investicioni fond Ašmor, planira da kupi jedna od firmi hrvatskog biznismena Ivice Todorića. Takođe, Agrokor je u nezvaničnim pregovorima sa investicionim fondom Salford oko kupovine Fabrike Bambi i Mlekare Imlek.

U Srbiji trenutno radi 200 hrvatskih firmi, dok samo nekoliko naših firmi posluje na hrvatskom tržištu. Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin kaže da je jako nezadovoljan što srpske firme nisu bolje pozicionirane u Hrvatskoj, bar za trećinu koliko su njihove kod nas.

"Naša privreda nije ni delimično pozicionirana kako su Hrvati ovde, jer Hrvatska je naišla u Srbiji na dobar prijem i potpuno otvorena vrata", kaže Bugarin i dodaje i da bi više voleo da su „bananica" i „smoki" u vlasništvu neke domaće firme.

"Ne bih želeo da budem pogrešno shvaćen, ali mislim da bi veliki nacionalni brendovi kao što su Soko Štark i Grand kafa trebalo da budu unutar naših kuća. Voleo bih da su 'smoki' i 'krem bananica' i dalje u srpskom vlasništvu. Ali, tržište određuje uslove", kaže Bugarin.

Sekretar odbora za agrar u PKS Milan Prostran kaže da u konditorskoj industriji još dominiraju domaći vlasnici. "Ostali su nam Medela, Banini, Crvenka, Pionir, Svislajon i Dunja, bivša Simka. Samo Svislajon koji pravi čuveni 'eurokrem' zauzima skoro 40 odsto proizvodnje", tvrdi Prostran, koji smatra da će prelazak Soko Štarka u ruke Atlantik grupe omogućiti našim proizvodima nova tržišta.
Nema pregovora Jafe i Kraša?

Pres navodi i da je zagrebački Kraš već nekoliko puta zvanično tražio od vlasnika Jafe iz Crvenke Nebojše Šaranovića da im proda firmu.
 
"Na jednom od poslednjih sastanaka sa Šaranovićem, predstavnici Kraša ponovo su pokrenuli pitanje kupovine Jafe. Rekli su mu da za tu kupovinu već imaju obezbeđen novac, ali im je Šaranović odgovorio da u narednih 10 godina nema nameru da prodaje fabriku. Hrvati su na to još jednom pitali Šaranovića 'da li ste sigurni da nećete da nam prodate Jafu', a kada su dobili jasan odgovor da od prodaje nema ništa, prešlo se na drugu temu", otkriva sagovornik Presa, inače blizak saradnik srpskog biznismena.

U Jafi i u Krašu zvanično negiraju da je hrvatska firma pokazala interesovanje za kupovinu fabrike iz Crvenke. Predstavnica Kraša Marica Vidaković kaže da su oni ranije sarađivali sa Jafom, ali i dodaje da sarađuju sa vlasnikom Nebojšom Šaranovićem koji proizvodi i kartonsku ambalažu.

"Ukoliko bude pregovora o kupovini, mi smo, kao javno društvo koje mora da poštuje zakonsku regulativu, u obavezi da o tome obavestimo javnost. O Jafi možemo da kažemo sve najbolje. Jesmo konkurencija, ali mislimo da su oni odlični", kaže Vidaković.

PR kompanije Jafa Milica Ličina kaže da Jafa nije na prodaju i da nikakvu zvaničnu ponudu od Kraša nisu dobili. "O prodaji ne razmišljamo, već smo u Crvenki sagradili novi proizvodni pogon Jafe i već proizvodimo nove proizvode. Mi hoćemo da se širimo, a ne da se prodamo", kaže Ličina.
- Predsednik uprave Kraša je Nadan Vidošević, koji je od 1993. do 1995. bio ministar privrede u vladi Hrvatske
- Dobit Kraša u 2009. godini je 5,5 miliona evra
- Dobit Jafe u 2009. godine bila je oko milion evra
- Atlantis grupa 2007. kupila Multivitu od Hemofarma za šest miliona evra
- Srbija u Hrvatsku prošle godine izvezla 286,6 miliona evra
- Srbija iz Hrvatske uvezla robu u vrednosti od 402,4 miliona evra
- Hrvatske firme u Srbiju do sada uložile oko 500 miliona evra, srpske u Hrvatsku 20 miliona evra


Za 15 dana trgovanje akcijama NIS-a
Beograd -- Za sedam dana trebalo bi da se precizira datum prvog trgovanja akcijama Naftne industrije. Paket od pet akcija te kompanije nominalno vredi 2.500 dinara
 
Datumi početka trgovanja sa kojima se spekuliše u brokerskim krugovima su 30. avgust ili 1. septembar, ali konačan dan "D" doneće komisija za listing Beogradske berze.

Uskoro će 4,8 miliona građana Srbije imati mogućnost da proda neku od svojih pet akcija. Zimus su građani dobili potvrde da su vlasnici pet akcija NIS, a svaka ima nominalnu cenu od 500 dinara.

NIS bi danas trebalo da preda zahtev za prijem na "A" listing berze, a ako je dokumentacija potpuna, rešenje stiže do kraja ove nedelje. U rešenju Berze biće određen listing na kojem će se akcije kotirati, zatim datum prvog trgovanja i indikativna cena.


Certain income from raw materials only
Should the current trend continue, Serbia might get almost 9.5 billion Dollars from export until the end of the year. Apart from textile and fruit, we also sell steel tin, copper cathodes, aluminum, tires and furniture. The reason for concern is the fact that in spite of the increased export, instead of finished products, Serbian export is still dominated (two thirds) by raw materials.
In Focus Our export increased by 18 percent until July
Certain income from raw materials only
D. Nišavić | 16. 08. 2010. - 00:02h | Foto: N. Pavlović | Komentara: 0

Should the current trend continue, Serbia might get almost 9.5 billion Dollars from export until the end of the year. Apart from textile and fruit, we also sell steel tin, copper cathodes, aluminum, tires and furniture. The reason for concern is the fact that in spite of the increased export, instead of finished products, Serbian export is still dominated (two thirds) by raw materials.

Thus 65.7 percent of our export belongs to raw materials and goods of lower finished phase, 25.7 percent to consumables and 8.6 percent tools.
‘The good thing is that in recent ten years the structure of exported goods which is not good, is not changing to the worse either’, economist Goran Nikolic of the Center for new politics says.


Statistics show that the foreign trade exchange in the first half of the year reached 12.2 billion Dollars what represents a growth of 8.2 percent in relation to the same period of 2009. The encouraging thing is that the export has a growing trend. We sold our goods abroad in value of 4.4 billion Dollars what represents increase by 3.2 percent in relation to the first half of the last year. The export coverage is 57.2 percent and it is also larger in regard to the same period of 2009 when it was 50 percent.



‘The most dramatic rise in export recorded coke and naphtha derivatives, recycling, basic metals, chemical industry and electric energy. On the other side export of computer machines, radio and TV communication equipment and precise and optic instruments was not as good as it could be’, Ivan Jaksic, Director of the information sector of the Serbian Chamber of Commerce says.
Thanks to increased export the GDP growth according to assessments by the National Bank of Serbia in the second quarter of this year was 1.8 percent mainly due to increased industrial production. ‘Contribution to the GDP growth was also given by private investments and personal consumption, while public investments and state consumption recorded significant drop’, Bojan Markovic, the NBS Vice-governor says.


Exporters are not alone in their attempt to conquer foreign markets. Agency for foreign investments and export promotion, the SIEPA which is promoting Serbian export abroad, is also helping domestic companies find their place in the world market. Since the beginning of the year it has organized five fairs.


‘From the beginning of the year until today 70 of our companies were at those fairs what helped them export their goods worth EUR 10 millions’, Milan Curicin of the SIEPA says.


The largest percentage of Serbian export goes to Italy (509 million Dollars). Then follow Bosnia/Herzegovina (498 million Dollars) and Germany (482 millions).


“Sirmium steel“ kreće u septembru
Sremska Mitrovica -- Trenutno najveća grinfild investicija u Sremskoj Mitrovici, topionica „Sirmium steel“, počeće da radi 15. septembra a u toku je prijem radnika.
 
„Sirmium steel“ će u početku imati 250 radnika, ali je u planu proširenje proizvodnih kapaciteta i povećanje broja zaposlenih.

Kako je rekao gradonačelnik Sremske Mitrovice Branislav Nedimović, u topionicu je uloženo 35 miliona evra, a reč je o italijanskom kapitalu.

Topionica ce prerađivati gvožđe kao sekundarnu sirovinu, dok će osnovni proizvodni program biti izrada čeličnih greda koje se koriste u građevinarstvu. Proizvodnja je prvenstveno namenjena inostranom tržištu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta