Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Od telekomunikacija 1,5 mlrd. evra
Beograd -- Ukupan prihod od telekomunikacionih usluga u Srbiji prošle godine iznosio je oko 1,51 milijardi evra.
Time je ovaj sektor učestvovao u 4,76 odsto bruto društvenog proizvoda zemlje.

PTT Srbija je u 2009. imao prihode od prodaje od 1,30 milijarde evra i neto profit od 313,8 miliona evra, pokazuje rang lista TOP500 značajnijih kompanija srednje i istočne Evrope. PTT je na toj listi zauzeo 101. mesto.

Godišnja stopa rasta sektora telekomunikacija u periodu od 2005. do 2009. u Srbiji bila je 13 odsto sa trendom stagnacije na tržištu mobilnih telekomunikacija, ili čak opadanja u fiksnoj telefoniji u budućnosti, naglasili su u Diloitu.

Među 10 najznačajnijih kompanija u sektoru telekomunikacija u srednjoj i istočnoj Evropi našle su se mađarska Nokia Komarom, fabrika za proizvodnju mobilnih telefona, sa prihodom od prodaje u 2009. od 3,97 milijardi evra i poljski telekom TPSA sa nešto manjim

prihodom.

Mađar Telekom je na četvrtom mestu liste Top10 sa prihodom od prodaje od 2,29 milijardi evra, dok je domaće preduzeće PTT Srbija na desetom mestu.
Analitičari Erste Grupe procenjuju da je sektor telekomunikacija srednje i istočne Evrope pred novim ulaganjima i predviđaju spori oporavak, tako da će vodeće kompanije iz te branše u srednjoj i istočnoj Evropi nastaviti intenzivniji rast, ali tokom 2011. ili 2012. godine.

Usled oštre konkurencije, analitičari austrijske Erste Grupe očekuju pad fiksne telefonije, dok će mobilna telefonija i fiksne širokopojasne usluge usporiti rast, uz veliki pad cena.

Prema njihovoj oceni, telekomunikacione kompanije će ubrzati uvođenje optičkih mreža do domova korisnika i to je samo pitanje vremena, a 4G standard mobilne telefonije, kao konkurenciju širokopojasnim informatičkim tehnologijama, ne treba očekivati u masovnoj upotrebi pre 2012. godine.

Od operatera u regionu, prema analizi Erste Grupe, trenutno je najbolje ulagati u Turk Telekom, dok će cene akcija Mađar telekoma opadati ili stagnirati.

Predviđa se, osim toga, da će akcije Telekom Slovenije neznatno poskupeti, a potom će imati stagnirajuću cenu.

Dividende na deonice kompanija Češka telefonica O2 CR, zatim Telekom Austria, T-Hrvatskog telekoma i turskog Turkcella su i dalje u stanju stagnacije.


Dinkić: Fijat vozi Srbiju u Evropu
Beograd -- Investicija Fijata je vredna čak 944 miliona evra, kaže Mlađan Dinkić, potpredsednik Vlade i dodaje da će Srbija konačno prodavati proizvode visoke vrednosti.
On objašnjava da Italijani planiraju da investicija za Fijat Srbija već u naredne dve godine dostigne 888 miliona evra, a do sada je uloženo oko 100 miliona evra.

Naredne godine biće uloženo čak 573 miliona evra, a 2012. ostatak od preko 200 miliona evra, kaže Dinkić i dodaje da će ukupna investicija biće veća za oko 100 miliona evra od prvobitnog plana

Dinkić navodi da se to sve odnosi na direktne investicije u novu opremu, dok je ta kompanija i država Srbija "zajednički ulagati i u kompletnu rekonstrukciju i modernizaciju fabrike, kako bi naši radnici imali svetske uslove za rad, kao i u izgradnju novih energetskih postrojenja. Za to će biti izdvojeno još oko 100 miliona evra".
On priznaje da je činjenica da je zbog svetske ekonomske krize čitav projekat malo kasnio, ali dodaje da je sada potpuno jasno da će Fijat u Kragujevcu na kraju uraditi i mnogo više nego što je u startu bilo planirano.

"Veoma sam zadovoljan, Italijani će investirati više nego što su planirali, a Srbija će biti ponosna što se u njoj proizvode najmoderniji novi tipovi automobila, koji će biti skuplji nego što je ranije razmišljano, što će doneti i veće prihode od izvoza. Konačno će i Srbija dočekati da proizvodi novi automobil za čitav svet", navodi Dinkić.

"Kapacitet kragujevačke fabrike biće 200.000 automobila godišnje, ali uz mogućnost da se poveća i na 300.000 vozila ako to tržište bude tražilo", kaže ministar i navodi da Italijani, prema usvojenom biznis planu, računaju da će već prve godine proizvodnje, odnosno 2012, od izvoza automobila iz Kragujevca biti ostvaren prihod od oko 500 miliona evra, dok će se u 2013. godini on povećati na čak 1,3 milijarde evra.

"To je, da podsetim, petina prošlogodišnjeg ukupnog izvoza Srbije", kaže ministar ekonomije i naglašava da će Srbija konačno početi da svetu prodaje gotove proizvode visoke vrednosti, a ne samo jeftine sirovine i poluproizvode.
"Samo kragujevačka fabrika doprinosiće ukupnom srpskom izvozu sa preko milijardu evra godišnje, što je fantastično. To više nije teorija, to će biti realizacija novog modela privrednog rasta Srbije u praksi", zaključuje on.

Dinkić kaže da je plan da se, uz postojećih hiljadu radnika, u narednoj godini dodatno uposli još 400 ljudi, a početkom 2012. godine preko 1.000 novih radnika, pa bi u Fijatu Srbija u momentu otpočinjanja masovne proizvodnje trebalo da radi 2.433 radnika.

"Šansu će svakako dobiti i puno mladih koji do sada nikada nisu radili u Zastavi, uključujući i pripravnike. Ali, ne treba zaboraviti da Italijani planiraju i otvaranje industrijskog parka za dobavljače, koji će biti lociran u blizini fabrike, na Korman polju. Tu će biti smešteni njihovi ključni dobavljači, poput 'Mareti Manjelija', dok će ostali biti locirani u drugim opštinama u Srbiji", dodaje Dinkić


Štedionica ide slovačkom tajkunu?
Beograd -- Četvrtina akcija Banke Poštanska štedionice će se po svemu sudeći naći u rukama slovačkog investitora i bankara Maria Hofmana.
Blic je iz više različitih izvora dobio potvrdu priče o Hofmanu kao strateškom partneru Poštanske štedionice, jedne od sedam najvećih državnih firmi čija se privatizacija čeka, ali i vodeće banke za rad sa stanovništvom koja se smatra i bankom od nacionalnog značaja.
Iako u Ministarstvu finansija navode da se ne zna ko će u dokapitalizaciji kupiti 25 odsto akcija Poštanske štedionice i tako postati strateški partner, te da će sve biti poznato početkom sledeće godine, kako saznajemo, posao sa Hofmanom je već dogovoren.

"Hofman je već obavio nezvanične razgovore s najvišim predstavnicima države Srbije o partnerstvu u Poštanskoj štedionici. On je u jako dobrim odnosima s doskorašnjim slovačkim premijerom Robertom Ficom, pa je kao partner, navodno, poželjan zbog slovačkog stava oko nezavisnosti Kosova, međutim, u poslu oko Poštanske štedionice i te kako ima interesa koji s Kosovom nemaju nikakve veze", navodi izvor Blica dobro upućen u državne bankarske poslove.

Izvor dodaje i da Hofman ni po kojem osnovu ne može biti izabran za strateškog partnera, i da je dovoljno pogledati slovačku Poštansku štedionicu koju je Hofman privatizovao, a koja posluje lošije od naše.

S druge strane, realizacija ovog partnerstva građane bi mogla debelo da košta. U spajanju Poštanske štedionice i Privredne banke Pančevo, vrednost Poštanske štedionice procenjena je na samo 70 miliona evra, iako na tržištu vredi tri puta više. Izvori Blica navode da je na taj način gotovo za tri puta zacementirana i niska cena novonastale Poštanske štedionice, jer je Privredna banka procenjena na 25 miliona, ali ona posluje s gubitkom i sa sobom nosi samo troškove.

Upravo će po tako niskoj ceni Hofman kao strateški partner moći da kupi četvrtinu akcija novonastale banke. Da sve bude još gore, iako na razgovorima u Beogradu ta mogućnost nije pominjana, Hofman bi, kako naši sagovornici navode, do akcija mogao da dođe bez ijednog evra, odnosno samo na osnovu procenjene vrednosti njegovih menadžerskih sposobnosti.
Međutim, kada se Poštanska štedionica bude prodavala (još ranije su postojale najave iz Ministarstva finansija da nakon dokapitalizacije sledi prodaja) cena akcije će biti tržišna. Tada će i vrednost Hofmanovih akcije, koje će dobiti ili po izuzetno niskoj ceni ili čak besplatno, vredeti desetine miliona evra, a novac će, umesto u budžetu, završiti u njegovim i džepovima njegovih političko-poslovnih partnera.

Međutim, ni tu nije kraj. Veliki procenat novca će završiti i na računu budućeg konsultanta. "Konsultant će imati ugovor sličan Citadelovom u poslu sa Zastavom. Naime, i dalje će se tvrditi da je realna cena tri puta manja od tržišne, a konsultantu će biti ponuđena provizija za svaki evro koji pređe, navodnu, realnu cenu. Tako, kada banka bude prodata, nekoliko miliona evra će završiti i u džepovima konsultanata iza kojih, opet, stoje pojedini političari", navodi izvor Blica.

Pada u oči i da je država od svih devet banaka u kojima ima vlasnički udeo spojila samo ove dve banke, iako je mnogo više predviđeno „Strategijom o upravljanju akcijama banaka u vlasništvu Republike Srbije za period 2009–2012. godina“.

Interesantno je i da je u poslu pripajanja kao konsultant bio angažovan Dilojt, firma poznata po dobrim vezama s državnim funkcionerima. Po rečima naših sagovornika, u čitavom poslu je ključna upravo njihova procena po kojoj 2,7 akcija Privredne banke u Pančevu vredi koliko jedna akcija Poštanske štedionice.
Samim tim ukupna vrednost Poštanske štedionice procenjena je na oko 70 miliona evra, što iznosi svega četiri godišnje neto dobiti banke. Koliko je procena dobra, možda najbolje ilustruju primeri Komercijalne i Čačanske banke koje na berzi vrede 15, odnosno 12 neto godišnjih dobiti.

Na Skupštini Poštanske štedionice, čiji audio zapis Blic poseduje, osim malih akcionara koji su Dilojtovu procenu nazvali pljačkom, primedbe je imao i spoljašnji revizor – KPMG, koji je vršio kontrolu Dilojtovog izveštaja.

Predstavnik KPMG-a je naveo da u izveštaju nedostaje argumentacija koja bi objasnila kako je Dilojt procenio Poštansku štedionicu, ali je odbio da se izjasni o pravoj vrednosti ove banke, iako je po međunarodnim standardima u obavezi da to učini. O svemu tome se ne izjašnjava ni Ministarstvo finansija. Do zaključenja broja Blic nije dobio odgovor na pitanje da li je procena Dilojta realna, odnosno da li Poštanska štedionica vredi koliko i njene četiri godišnje neto dobiti.

Buni i što su na Skupštini Poštanske štedionice za usvajanje Dilojtovog izveštaja, pored ostalih predstavnika države, glasali i predstavnici PIO fonda i PTT-a. Istina, PIO fond je i bez ovog poznat po lošem gazdovanju sopstvenom imovinom. Međutim, PTT dobar deo prihoda ostvaruje preko Poštanske štedionice koja plaća usluge na šalterima, pa nije jasno zašto je njihov predstavnik svojim glasom podržao ne tako svetlu budućnost preduzeća koje mu donosi profit.

Čime se bavi Mario Hofman?


Hofman, važi za prvog slovačkog tajkuna. Kako se navodi na sajtu britanskog parlamenta, novac je zaradio kroz sistem „privatizacijskih vaučera“ koje je Vlada izdavala svim građanima, a kojima su mogle da se kupe akcije svih društvenih preduzeća. Hofman je vaučere kupovao direktno od građana – ne birajući sredstva.

Prošle godine se našao i pod istragom britanske vlade i to zbog korupcionaškog skandala na Turksu i Kajkosu, britanskoj koloniji na Karibima. Istraga je pokazala da je Hofman za 238,72 dolara godišnje zakupio na 99 godina čak 96 hektara zemlje, čija se vrednost procenjuje na osam miliona dolara.

Britanci su zbog skandala smenili kompletnu vladu na ova dva ostrva. Komitet Britanskog ministarstva spoljnih poslova koji je istragu vodio Hofmanovu najpoznatiju kompaniju Istrokapital opisao je kao firmu s jakim vezama u podzemlju, poznatu i po tome što često angažuje bivše oficire Slovačke obaveštajne službe. Kompanija je opisana i kao paravan za pranje ruskog novca.


"Energoprojekt Visokogradnja" gradi stambeni kompleks u Rusiji vredan 5 mil EUR
"Energoprojekt Visokogradnja" kao izvođač i OAO "Komižilstroj" iz Siktivkara u Rusiji kao investitor, zaključili su ugovor o izvođenju dela građevinskih radova na izgradnji stambenog kompleksa u gradu Siktivkaru u Rusiji, ukupne površine 27.000 m2.

Vrednost ugovorenih radova iznosi oko 5 mil EUR. Rok za realizaciju projekta je 18 meseci.


Energoprojekt Visokogradnja builds EUR 5m worth of residential complex in Russia
Energoprojekt Visokogradnja, as the contractor, and OAO Komizhilstroy from Syktyvkar in Russia, as the investor, have signed an agreement on construction of a residential complex in the city of Syktyvkar in Russia, at total surface of 27,000 square meters.

The value of the contracted works is about 5 million euros. The deadline for realization of the project is 18 months.


U Srbiji u avgustu inflacija 1,4%
Inflacija u Srbiji u avgustu je bila 1,4%, mereno metodologijom Evropske unije, objavio je danas Republički zavod za statistiku Srbije (RZS).

Kako je saopštio taj zavod, u prvih osam meseci 2010. godine potrošačke cene su porasle za 5,9%, a godišnja inflacija u avgustu bila je 6,6%.

Prema metodologiji EU, inflacija se meri na osnovu proseccne promene maloprodajnih cena robe i usluga za ličnu potrošnju, a uključuje i cenu iznajmljivanja stana, finansijske usluge, usluge obrazovanja i ugostiteljske usluge.

U avgustu su najviše poskupeli alkoholna pića i duvan - 3,2%, dok su cene hrane i bezalkoholnih pića povećane za 2,6%.

Navodi se da su usluge rekreacije i kultura poskupele za 1,7%, nameštaj, pokućstvo i tekuće održavanje za 0,7%. Cene stanovanja, vode, struje, gasa i drugih goriva, kao i ugostiteljskih usluga su u avgustu povećane u proseku za po 0,6%.

Cene ostalih proizvoda i usluga nisu se bitnije menjale, navodi se u saopštenju RZS-a.

Prema standardnoj metodologiji Republičkog zavoda za statistiku kojim se meri kretanje cena na malo, inflacija u Srbiji u avgustu bila je 1%. U prvih osam meseci 2010. iznosila je 6,7%, dok je godišnja inflacija bila 7,9%.


EU partners through SCC - Cooperation with Enterprise Europe Network
- Through Enterprise Europe Network (EEN) and the Serbia-based Consortium, of which member the Serbian Chamber of Commerce (SCC) is going to become next year, it will be much easier for entrepreneurs to find business partners, as well as funds to finance projects - it is stated on the website of SCC.

Ana Zegarac from the Serbian Enterprise Development Agency, which has established a close cooperation with the Enterprise Europe Network, explained at the meeting of SCC that the Network should help our entrepreneurs get money from European funds faster for the projects they offer, have all information concerning their operations and work improvement, as well as find business partners in the EU much quicker.

Next year, the Serbian Chamber of Commerce becomes a full-right member of EEN Consortium. Kristina Djuric, the Secretary of the EU Cooperation Bureau in SCC, explained that SCC would have all the information necessary for local entrepreneurs to appear and operate in the EU market, and all services would be free of charge.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta