Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zajmiće i Vlada- Kratkoročne komercijalne pozajmice za manjak u državnoj kasi
Minus u državnoj kasi po svoj prilici moraće da se pokrije i kratkoročnim komercijalnim pozajmicama, odnosno bankarskim kreditima. Jer, nešto slabija tražnja za dinarskim trezorskim zapisima, kao i moguće odlaganje korišćenja nekih kredita iz inostranstva koje smo ugovorili, verovatno će imati uticaja i na finansiranje projektovanog deficita za ovu godinu u vrednosti od 148 milijardi dinara - potvrđeno je "Novostima" u Vladi Srbije.

- Trezor će, u ostatku godine, uglavnom emitovati zapise sa kraćim rokovima za naplatu, od tri do najviše šest meseci - kažu u Vladi Srbije, i podsećaju da su aukcije koje su prethodnih meseci organizovane, a na kojima je nuđena prodaja državnih hartija od vrednosti sa rokom naplate od 12 i, čak, 18 meseci, uglavnom završavane sa samo 20 do 30% prodatih obveznica. - Kako je plan bio da se dobar deo deficita finansira od priliva dobijenih upravo od ovih obveznica, jasno je da moramo da pronađemo banke koje su spremne da nam odobre kratkoročne, komercijalne pozajmice.

Vlada Srbije je i prošle godine raspisala tender za domaće, komercijalne banke koje su spremne da joj odobre što povoljnije, kratkoročno kreditiranje. Državi je tada trebalo oko 250 mil EUR, ali su se javile svega tri, grčke komercijalne banke koje rade u Srbiji, i to sa ponudom za kreditiranje od 90 mil EUR. Pri tom, kamate na ove kratkoročne pozajmice bile su četiri-pet odsto više nego što bi država plaćala da joj je kredit odobrila EU, Svetska banka ili neka druga država.

Bolji, ali skuplji

Državni krediti, naravno, jesu bolji od komercijalnih, pre svega zbog nižih kamata, ali pregovori o njihovom odobravanju obično dugo traju, ukazuju u Vladi Srbije. Takođe, postoji mogućnost povlačenja manjeg dela relativno visokih depozita države, dok će se za pokriće preostalog dela finansijskog jaza koristiti bankarski komercijalni krediti u evrima.


EBRD: Računajte na dodatna ulaganja
Beograd -- Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) od 2001. do danas u Srbiju je uložila 2,2 milijarde evra, kaže Hildegard Gacek, direktorka EBRD u Srbiji.
Od toga, 1,9 milijardi evra investirano je kroz kredite, a 375 miliona evra u kapital kompanija i banaka. Nameravamo da nastavimo i dalje da investiramo ovde.

Gacek ističe da će se najviše ulagati u infrastrukturu, a naročito u železnicu, energetiku i energetsku efikasnost, poljoprivredu, petrohemiju i auto-industriju.

Direktorka EBRD u Srbiji ističe da tu banku intersuju podjednako i projekti i u privatnom i u državnom sektoru.

"Naš glavni fokus kao tranzicione banke jeste razvoj privatnog sektora. Očekujemo da se naš udeo u ukupnim investicijama u projektima privatnog sektora poveća narednih godina, ali nastavićemo da ulažemo i u odabrane infrastrukturne projekte, gde vidimo značajan uticaj na tranziciju", napominje Gacek. 
Prema njenim rečima finansijska kriza usporila je i ulaganje EBRD u Srbiji prevashodno u privatni sektor.

"Uočili smo usporavanje investicija u privatni sektor, pošto su kompanije uvidele da mogu bolje da iskoriste svoja postojeća sredstva. Što se tiče ulaganja u državne projekte, imamo značajno povećanje, posebno u infrastrukturi, izgradnji puteva, kao, na primer, prošle godine na Koridoru 10", napominje Gacekova.
Ona nappiminje i da je iskustvo ulaganja u Srbiju u proteklih 10 godina bilo dosta pozitivno i da su generalno gledano strani ulagači bili uspešni u investicijama i da su mnogi ostvarili visoke profite.

"Čak i za vreme svetske krize, većina preduzeća i banaka koja je ulagala u Srbiju poslednjih godina nastavila je da to čini i dalje i ostala usredsređena na svoje projekte. Srbija je deo regiona jugoistočne Evrope koji pokušava da se priključi bogatijim susedima na zapadu, i strani ulagači bi trebalo da iskoriste tu priliku koja im se pruža. Ipak, trebalo bi da budu dobro pripremljeni, Srbiju još očekuju značajne reforme. Tako, na primer, istraživanje Svetske banke o poslovnoj klimi u Srbiji pokazuje da je ona nešto ispod standarda OECD", objašnjava Gacekova.

Gacekova ističe i da je misija Evropske banke za obnovu i razvoj je u tome da promoviše tranziciju na tržišnoj ekonomiji.

"Jasno je da je put u članstvo u EU važan za širenje tržišta i konkurencije, popravljanje kvaliteta rukovođenja, zakona i institucija, kao i privlačenje svežeg kapitala i znanja iz inostranstva. Ostaćemo aktivni u Srbiji duže vreme, čak i ako, ili kada, vaša zemlja postane kandidat za članstvo u EU, jer još ima značajnih reformi na kojima treba da se radi. Mi smo i dalje prisutni u zemljama koje su postale članice Evropske unije 2004. i 2007. godine, osim u Češkoj. Povećali smo ulaganje u ovim zemljama kao odgovor na ekonomsku krizu", navodi Gacekova.


Zastupnici ubrzavaju prodaju firmi
Beograd -- Agencija za privatizaciju objavila je oglas za izbor privremenih zastupnika kapitala u preduzećima gde je poništena privatizacija.
Direktor te Agencije Vladislav Cvetković navodi da Agencija time želi da izborom stručnih ljudi ubrza njihovu ponovnu prodaju.

Cvetković je podsetio da je u protekle dve godine dosta ugovora o prodaji preduzeća raskinuto i dodao da se država našla u situaciji da u svom vlasništvu ima veliki broj preduzeća.

"U protekle dve godine raskinuto je dosta ugovora, među kojima su neka veoma značajna preduzeća poput Magnohroma, Azotare Pančevo, BIP-a, Ikarbusa, ’Prvog maja’ iz Pirota, rudnika Kovin, Javora iz Ivanjice, Budimke iz Požege, kao i značajan broj velikih poljoprivrednih preduzeća", rekao je Cvetković. 
"Krajnji cilj jeste ponovna prodaja tih preduzeća, ali je potrebno stručno upravljati kako bi se sačuvala imovina i nastavila proizvodnja. Zato tražimo dobre menadžere, spremne da prihvate veliki izazov, ali i preuzmu odgovornost za svoje postupke", dodao je on.

On je naglasio i da će "Agencija svakom zastupniku kapitala pružiti punu podršku, ali će istovremeno tražiti izveštaje o radu i vršiti redovne kontrole poslovanja preduzeća".

"Osnovna namera Agencije za privatizaciju je da celom postupku upravljanja kapitalom, tj gazdovanja preduzećima u kojima je raskinut ugovor o privatizaciji, pristupimo maksimalno ozbiljno i profesionalno", precizirao je Cvetković.

Privremeni zastupnik kapitala imenuje se u preduzeću nakon raskida ugovora o privatizaciji i njegov zadatak je da upravlja kapitalom firme, do momenta nove prodaje, raspisavanja tendera ili aukcije ili prodaje na tržištu kapitala. To su najčešće stručnjaci iz ekonomske i pravne struke.

Od početka privatizacije raskinuti su ugovori za oko petinu prodatih firmi, pa zbog toga postoji potreba za ovim zanimanjem.


"Simpo line" planira veći prihod - Preduzeće iz Vranja mesečno može da opremi 2.000 hotelskih soba
"Simpo line", koji posluje u sastavu "Simpa", ove godine je opremanjem enterijera u Srbiji ostvario prihod od 3,5 mil EUR dok je prihod iz inostranstva dostigao 2,5 miliona.


To preduzeće, koje po sistemu "ključ u ruke" može mesečno da opremi 2.000 soba, planira da u narednoj godini ostvari prihod veći od 8 mil EUR.


U poslednjih pet godina "Simpo line" je opremio 50 hotela u 15 zemalja sveta.


Početkom meseca "Simpo line" je na godišnjoj konvenciji Međunarodna zvezda za kvalitet u Ženevi dobio nagradu "Međunarodna zvezda kvaliteta" u konkurenciji 136 kompanija.


- To prestižno priznanje pripalo je "Simpo line" zbog kvaliteta i posebnosti u opremanju sedam svetski priznatih lanaca hotela- rekao je za Betu generalni direktor kompanije Milorad Andrejević.


On je kazao i da "Simpo line" snažnu podršku u opremanju enterijera hotela, poslovnih i rezidencijalnih objekata, kancelarijskog prostora, zdravstvenih ustanova i školskih objekata pružaju "Simpove" fabrike nameštaja, dušeka, stolica, štofova i drugih proizvoda.


Investment of 50 million euros in Serbian Glass Factory
- Total of 50 million euros will be invested in modernization of Serbian Glass Factory in Paracin - the company's management announced yesterday.

Srbijagas CEO Dusan Bajatovic said at the press conference that was held one year ago, after Srbijagas had taken over the majority share in the Paracin-based glassworks, that there would be no dismissal of workers in that factory.

- The primary goal is realization of the investment plan within next two years, the first phase of which is worth 17.5 million euros - said Bajatovic.

He added that that money would not be invested by Srbijagas, but that the glass factory would take out the loan for that purpose.

Bajatovic also said that it was expected that the sale of at least half of about 12 million euros worth of stocks of products be sold and that 7 million euros worth of receivables be collected.

- That would enable payment of contributions for medical insurance for about 1,800 workers of the glass factory - said Bajatovic.


Nebojsa Bogdanovic, the Director General of Serbian Glass Factory, said that the plan was that the furnace for production of crystal glass be put in operation again after one-year break and that the production of transparent glass products for households and catering business had commenced.
Bogdanovic said that the plans were being made with the partners from Italy for further renewal of production.


Serbia and Montenegro signed letter of intent for Bucharest-Bari corridor
- Montenegrin Minister of Transport Andrija Lompar and Serbian Minister of Infrastructure Milutin Mrkonjic have signed the letter of intent regarding the construction of 4B road, from Bucharest, via Belgrade and Bar, to Bari - the Montenegrin Ministry of Transport announced yesterday.

Lompar and Mrkonjic have agreed at the meeting in Vrsac that that letter should be forwarded to the European Union by the end of September to acknowledge the route of aforementioned road.

"This corridor has all the attributes of one of the most important routes in the region because it represents the shortest link between central, northeast and east Europe", it is written in the statement given by the Montenegrin Ministry of Transport and Maritime Affairs.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta