Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
KRAVČENKO: NIS bi trebalo da izađe na neku svetsku berzu

Generalni direktor "Naftne industrije Srbije" (NIS) Kiril Kravčenko izjavio je 6. maja da bi, prema mišljenju uprave tog preduzeća, deo akcija te kompanije trebalo da se nađe na
nekoj od svetskih berzi.

- Sadašnja cena akcija NIS-a na Beogradskoj berzi ne odslikava pravu vrednost kompanije zbog toga što je ta berza mala i nema dovoljno velikih investitora - kazao je on novinarima predstavljajući strategiju poslovanja do 2020. godine.

Kravčenko je naglasio da izlazak NIS-a na neku od međunarodnih berzi zavisi isključivo od akcionara kompanije.

- Ako akcionari odluče da deo akcija NIS-a iznesu na međunarodno tržište, videće se prava vrednost kompanije - istakao je on.

Kravčenko je kao dokaz nerealne cene akcija NIS-a naveo da je bruto dobit te kompanije 2010. bila upola niža od dobiti hrvatske "Ine", a da tržišna vredost NIS-ovih akcija iznosila jednu šestinu vrednosti Ininih.

Zamenik generalnog direktora NIS-a Nikolas Petri je kazao da bi, prema strategiji poslovanja, bruto dobit (EBITDA) NIS-a do 2013. trebalo da se poveća dva puta, na oko 60 milijardi dinara, što znači da bi vrednost akcije trebalo da bude 2.000 dinara.

Do 2020. godine, kako je dodao, EBITDA treba se uveća četiri puta, na oko 130 milijardi dinara, tako da bi vrednost akcije NIS-a bila 5.000 dinara.

Uslovi za to je, kazao je Petri, i realizacija ambicioznog plana investicija od oko milijardu evra.

Petri je precizirao da bi NIS do 2013. trebalo da investira 90 milijardi dinara u razvoj poslovanja od čega 50% u Rafineriju u Pančevu, 30% u proizvodnju i istraživanje nafte i 20% u razvoj maloprodaje i prometa.

Plan investicija do 2020. godine trebalo bi da bude poznat na kraju ove godine pošto se još razmatra kolika ulaganja će biti potrebna u koncesije za istraživanje i vađenje nafte.



Skupština usvojila set zakona iz oblasti finansija - Omogućen lizing nekretnina

Skupština Srbije usvojila je juče nekoliko zakona iz oblasti finansija, među kojima i Zakon o tržištu kapitala, koji bi trebalo da doprinesu boljem uređenju i liberalizaciji finansijskog tržišta i većoj zaštiti investitora.

Usvojene su izmene zakona o platnom prometu, o finansijskom lizingu, o deviznom poslovanju, visini stope zatezne kamate, o dobrovoljnim penzijskim fondovima , kao i izmene Zakona o investicionim fondovima.

Novi Zakon o tržištu kapitala trebalo bi da omogući da više domaćih i stranih investitora učestvuje u trgovini i razvoju srpskog tržišta kapitala, kako bi ono u značajnijoj meri ostalo izvor finansiranja domaće ekonomije.

Zakon o tržištu kapitala, kako je obrazložila Vlada Srbije, trebalo bi da doprinese i suzbijanju zloupotreba u trgovanju hartijama od vrednosti.

Izmenama Zakona o deviznom poslovanju omogućeno je da inostrane finansijske institucije izdaju u Srbiju dugoročne dinarske obveznice, što bi trebalo da poveća ponudu kredita u dinarima i stimuliše ulaganja u Srbiji.

Predviđeno je uvođenje jedinstvenog registra deviznih računa pravnih lica i preduzetnika, što bi trebalo da olakša njihovu kontrolu, kao i dalja liberalizacija kretanja kapitala.

Izmenama će, kako je navedeno u zakonu, biti ukinut niz restrikcija za plaćanje u stranoj valuti na teritoriji Srbije.

Izmenama Zakona o finansijskom lizingu omogućava se lizing nepokretnosti i ukida minimalni rok od dve godine na koji mora da glasi ugovor o lizingu. Te dve promene neophodne su, kako se navodi u zakonu, za sprovođenje sveobuhvatne reforme propisa.

Uvode se i odredbe kojima će biti poboljšana zaštita prava korisnika usluga finansijskog lizinga, posebno fizičkih lica.

Cilj je, naveli su predstavnici vlade, otklanjanje problema u poslovanju finansijskog lizinga, pružanje adekvatnije zaštite, razvoj tržišta lizinga i sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.

Izmenama Zakona o platnom prometu ukida se dnevna uplata pazara, a uvodi obaveza uplate jednom u sedam dana, što će smanjiti troškove poslovanja privrednih subjekata.

Predviđeno je i uvođenje institucije registra menica, čime će sve menice u prometu biti evidentirane, što bi trebalo da poveća pravnu sigurnost onih koji uzimaju menicu kao sredstvo obezbeđenja.

Predloženim izmenama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima biće pojačan nadzor i omogućeno da štednja položena u fond bude iskorišćena kao garancija za kupovinu prvog stana.

Izmene Zakona o investicionim fondovima predviđaju da se društva za upravljanje investicionim fondovima mogu baviti i upravljanjem portfolija i pružanjem investicionih saveta drugim klijentima koji nisu članovi tog investicionog fonda.

U izmenjeni zakon unet je i pojam "custody banka" i definisan delokrug njenih usluga i uslova za dobijanje dozvole za rad. "Custody" banka je banka koja trguje u svoje ime za račun klijenta i na taj način se pojavljuje na berzi.



Do kraja godine 2011. od EBRD-a 200 mil EUR kredita za železnicu

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) trebalo bi da do kraja 2011. godine odobri Srbiji još oko 200 mil EUR kredita za železnički Koridor 10 kroz Srbiju, izjavio je 6. maja direktor sektora za infrastrukturu te banke Tomas Majer.

Taj kredit će biti za potrebe "Železnica Srbije", kako bi bila obnovljena pruga na koridoru 10, rekao je Majer novinarima pre početka sastanka s ministrom za infrastrukturu Srbije Milutinom Mrkonjićem.

- Pregovori o novom kreditu su u toku, nadam se da će do kraja trećeg kvartala ove godine projekat biti predstavljen bordu direktora naše banke, a nakon toga biti spreman za potpisivanje - kazao je Majer.

On je podsetio da je EBRD u poslednje dve godine za infrastrukturne projekte u Srbiji obezbedila 350 mil EUR, od čega je 200 miliona bilo namenjeno za železnicu, za dva projekta od po 100 miliona, a 150 mil EUR za drumski Koridor 10.

Prema rečima Majera, na projektima koji su odobreni za drumski Koridor 10 ostvarene su uštede od oko 50 mil EUR i taj novac će biti iskorišćen za obnovu i izgradnju novih puteva.

Pomoćnik ministra za infrastrukturu Srbije Dejan Lasica kazao je da će novi kredit EBRD-a od 200 mil EUR, peti u poslednjih 10 godina, biti namenjen za tri projekta železničkog saobraćaja.

- Najveći deo te pozajmice od oko 105 mil EUR biće utrošen za rekonstrukciju pruge između Stalaća i Đunisa u dužini od 15 kilometara, kako bi se otklonilo usko grlo na deonici između Beograda i Niša - kazao je Lasica.

Prema njegovim rečima, drugi deo kredita, u iznosu od oko 35 mil EUR, biće namenjen modernizaciji pruge na deonici od Beograda do Resnika u dužini od 15 kilometara, gde su male brzine.

Lasica je dodao da će preostali iznos, nešto manji od 60 mil EUR, biti potrošen na sanaciju najgorih mesta na Koridoru 10 tamo gde vozovi idu 20 i 30 kilometara na sat.

Mrkonjić je rekao da očekuje da 1. septembra počne realizacija prva dva projekta koji će se finasirati ruskim kreditom od 800 mil USD, a to su završetak pruge od Valjeva do Loznice i pruga Beograd-Pančevo.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta