Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Đurašković ojadio FAM, preti kolaps
Kruševac -- Posle hapšenja kompletnog rukovodstva firme koju je oštetilo za čak 32 miliona evra, u Kruševcu se svi pitaju kakva će biti sudbina FAM-a.
Hipoteka od oko 32 miliona evra zateže „omču“ oko do nedavno najuspešnije kruševačke fabrike, svi računi su u blokadi, a sirovina ima za još oko mesec dana proizvodnje, upozorio je Odbor Samostalnog sindikata.

Sindikat traži od države da hitno preduzme spasonosni korak, raskine ugovor sa većinskom vlasnikom PZP Beograd uhapšenog Mila Žuraškovića, te otpočne proces restrukturiranja.
Fabrika je za kratko vreme od uspešnog preduzeća postala firma u kojoj 200 zaposlenih strepi za svoju sudbinu, a kakva će joj biti sudbina je pitanje koje Kruševljani nestrpljivo očekuju, ali zasad pouzdanog odgovora nema.

Nakon hapšenja menadžmenta oformljen je sedmočlani tim, koji čine pet izvršnih direktora i dva predstavnika sindikata, sa zadatkom da kontakira sa Agencijom za privatizaciju i Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja da bi se zaštitili kapital fabrike i zaposleni.

Fabrika maziva proživljava najteže trenutke od osnivanja, 1972. godine. Nevesela situacija kulminirala je hapšenjem većinskog vlasnika, Mila Đuraškovića, generalnog direktora Ljiljane Kostić, predsednika UO FAM Bore Jelića i još tri člana, pa je firma ostala obezglavljena.

"Sindikat je, još prošle godine, Agenciji za privatizaciju dostavio podatke o kršenju zakona i neispunjavanju kupoprodajnog ugovora, što je bio osnov za automatski raskid ugovora. Umesto toga, Đuraškoviću je dva puta produžavan rok za ispunjenje kupoprodajnog ugovora, iako je svima bilo jasno da na taj način ‘Nibens grupa’, zapravo, samo ‘kupuje’ vreme“, navode u sindikatu.

„S obzirom na to da je drugi rok isticao 23. maja ove godine, pet dana pre toga, u Agenciji smo održali sastanak sa direktorom Vladimirom Cvetkovićem. Dogovor o raskidu ugovora, koji je tada sa njim postignut, nije ispoštovan, a imamo saznanja da su se u rešavanje sudbine FAM uključile i banke, koje su svojim aktivnostima dobrim delom i dovele do prekomernog zaduživanja Fabrike maziva, od oko 32 miliona evra, koliko je do sada utvrđeno“, dodaju sindikalci.

Osnovni zahtevi sindikata su raskid kupoprodajnog ugovora, deblokada računa i normalno funkcionisanje FAM, sa izabranim organima upravljanja.
„Fabrika maziva trenutno posluje bez organa odlučivanja. Račun je blokiran na sumu od 1,083 milijarde dinara. Sada nismo mogli da konkurišemo za tender koji je raspisala Vojska Srbije i tako smo ostali bez potencijalnih 100 miliona dinara. U ovom trenutku ne možemo ni da sagledamo svu dubinu problema“, rekao je Vladica Petrović, predsednik sindikata i član pregovaračkog tima.

Jedan od zaposlenih koji je želeo da ostane anoniman kaže da su radnici, iako su znali da je već mesecima FAM imao poteškoće u poslovanju i blokiran račun, najmanje očekivali ovakav rasplet. On je istakao da se ovo može nazvati pljačkom kakva se ne pamti u Kruševcu.

„Ne znam šta će dalje biti“, kaže on.

Radnicima su do sada plate redovno isplaćivane.

Uprkos katastrofi koja im je pred vratima, Kruševačka Fabrika za proizvodnju motornih ulja i maziva još je, u svojoj branši, nesumnjivi lider u regionu. U petak, 27. maja, proizvodnja u kolektivu sa oko 200 zaposlenih bila je na rekordnom nivou za prethodnih deset godina...

FAM je prodat na tenderu 2007. godine nakon što je izdvojen iz sistema NIS-a. U konkurenciji 10 ponuđača fabriku je za 25 miliona evra kupio konzorcijum Preduzeće za puteve Beograd i kompanije „Petrobard", čiji je vlasnik Milo Đurašković. To je bila najviša cena koju je jedno kruševačko preduzeće dobilo u postupku privatizacije.

U poslovne teškoće FAM je zapao u oktobru prošle godine, kada mu je zbog dugova putarskih firmi i „Nibens grupe" za gorivo NIS blokirao račun.


Industrijska proizvodnja veća 0,7%
Beograd -- Industrijska proizvodnja u Srbiji u aprilu je za 0,7 odsto veća nego u istom mesecu prošle godine, a u odnosu na prošlogodišnji prosek manja je za 2,7 odsto.
Od januara od aprila industrijska proizvodnja je za 4,5 odsto veća nego u istom periodu 2010. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Najveći rast, od 7,2 odsto, bio je u sektoru snabdevanja električnom energijom, gasom i parom, i u sektoru rudarstva 6,6 odsto, dok je prerađivačka industrija imala pad od 1,4 odsto.

Najveći uticaj na rast industrijske proizvodnje u aprilu imale su proizvodnja osnovnih metala, snabdevanje električnom energijom, proizvodnja mašina, opreme i električne opreme i proizvodnja papira i proizvoda od papira.

Pad od 11 odsto bio je u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju, zatim u proizvodnji kapitalnih proizvoda za 8,6 odsto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju 4,8 odsto.

Obim industrijske proizvodnje u aprilu je povećan u 16 oblasti, koje u ukupnoj strukturi industrijske proizvodnje imaju udeo od 58 odsto, a pad je zabeležen u 13 oblasti, sa učešćem od 42 odsto.

Kad se isključi uticaj sezone, industrijska proizvodnja je imala pad u aprilu od 1,2 odsto u odnosu na mart, a prerađivačka industrija pad od 1,5 odsto.


Suficit sa CEFTA u prvom kvartalu 2011. godine 400 mil USD
Srbija je u prva četiri meseca 2011. godine ostvarila suficit u razmeni sa zemljama CEFTA od 400,1 mil USD, što je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Srbija je u zemlje CEFTA od januara do aprila najviše izvozila žitarice, proizvode od njih, razne vrste pića, gvožđe i čelik, a najviše je uvozila struju, gvožđe i čelik, kameni ugalj i obojene metale, kao i povrće i voće.

Izvoz Srbije, za posmatrani period, iznosio je 923,3 mil USD, a uvoz 523,2 mil USD, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom bila 176,5%.

U 2010. godini Srbija je ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa zemljama CEFTA sporazuma od 1,36 milijardi dolara, što je, takođe, uglavnom bio rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Region CEFTA je jedno od retkih tržišta sa kojima Srbija ima kontinuirani suficit u razmeni, odnosno na koje više izvozi nego što uvozi, i prema učešću u ukupnom izvozu Srbije, to tržište je drugo po značaju, posle tržišta EU.

CEFTA sporazum je sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Albanije, Moldavije i UNMIK-a, u ime Kosova.


NIS traži naftu u Mačvi - Radovi počinju 10. juna 2011. na teritoriji opštine Bogatić
"Naftna industrija Srbije" i "NIS Naftagas" trebalo bi da počnu geofizička istraživanja ležišta nafte na području opštine Bogatić - saznaju "Novosti". Dogovoreno je da radovi počnu najkasnije do 10. juna, a građani su upozoreni da će ovde biti postavljena vredna oprema. Meštani Bogatića obavešteni su da, svi eventualnu štetu, mogu prijaviti u zgradi Opštine ili u Direkciji za poljoprivredu.


Srbija emituje obveznice na međunarodnom tržištu - Od jeseni naši zapisi u vrednosti od 700 mil EUR
Od jeseni, kako najavljuju iz Uprave za javni dug, Srbija će prvi put u svojoj novijoj istoriji emitovati obveznice na međunarodnom finansijskom tržištu. Na evropskim berzama pojaviće se naši zapisi u vrednosti od 700 mil EUR. Novac prikupljen na ovaj način poslužiće za pokriće minusa, baš u iznosu koji budžetu nedostaje nakon neuspele prodaje akcija "Telekoma Srbija".

Uz emitovanje zapisa u dinarima i indeksiranih u evrima, kako kažu u Upravi za javni dug, biće dovoljno novca za pokrivanje svih potreba državne kase do kraja godine, pa čak i da se prenese u sledeću godinu.

- Interesovanje potencijalnih investitora za "eurobond" obveznice veoma je izraženo - kaže Vuk Đoković, državni sekretar u Ministarstvu finansija.

- Ovo je dobar trenutak da Srbija izađe na međunarodno finansijsko tržište. Procedura izbora savetnika za emisiju evroobveznica je u toku. Obavljaju se razgovori sa bankama, tako da ćemo u septembru imati zatvorenu konstrukciju - dodaje Đoković.

Država se u proteklih pet meseci zadužila za gotovo 1,4 mlrd EUR prodajom zapisa, što u dinarima, što onim vezanim za evro. Za banke, domaće i strane investitore ovo je pravi biznis, jer je zarada na dinarskim obveznicama oko 13%, a na vrednosnim hartijama vezanim za valutu od 4,48% do 5,95%. Budžetska rupa će ove godine najvećim delom biti pokrivena zaduživanjem. Pored deficita moraju se pokriti i potrebe za refinansiranjem glavnice postojećih dugova, jer nema viška prihoda u odnosu na rashode.

Nema uvećanja duga

Dugovi se refinansiraju novim zaduživanjem, ali u ovom slučaju nema povećanja javnog duga, jer se novo zaduživanje koristi za plaćanje postojećih dugova.


Bankers face steep fines under new EU rules
Bankers could face fines above 5 million euros (4 million pounds) for rule-breaking under EU plans that would bring other European countries into line with Britain's tougher regime on regulating banks.

A draft law promises a stricter code of penalties not just for banks, but also for individual bankers, if they hide information from regulators or break rules capping the amount of cash paid in a bonus, Reuters reports.

The new EU code should allow EU countries to fine individual bankers up to 5 million euros or 10 percent of their pay and bonus -- whichever is higher. The document also proposes powers for national authorities to penalize banks by up to 10 percent of turnover.

It would set the bar higher for fines in Europe and add to momentum for increased penalties in countries that were lax in regulating banks before the financial crisis, such as Ireland, as well the region's biggest economic power, Germany.

The rules, if made law, would far outstrip the powers of regulators in Ireland, who cannot impose a fine of more than 500,000 euros on individuals, and even Germany, where the maximum penalty on an institution is 1 million euros.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta