Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Milijarda od Maksija ojačaće dinar
Beograd -- Belgijski Delez koji je postao vlasnik najvećeg trgovinskog lanca u Srbiji - Delta Maksija, isplatiće 932,5 miliona evra u tranšama u narednih mesec dana.
Tako će se, praktično već u septembru u finansijskim tokovima Srbije naći gotovo milijarda evra.

Čitav ovaj paket, stručnjaci tvrde srpska ekonomija osetiće na dva polja - kroz uvoz i kurs.

Osim Delta Maksija koji će, kako je najavljivano, iznos od 600 miliona iskoristiti za planirana ulaganja u agrar i nekretnine, odnosno izgradnju šoping-molova, dugovi dobavljača biće podmireni sa 300 miliona evra.

"Sredstva koja su namenjena dobavljačima povećaće njihovu likvidnost. Oni će deo tog novca pretvoriti u dinare i imaćemo veću ponudu evra na međubankarskom tržištu. Porez će ići u rezerve i neće uticati na kurs", kaže ekonomista Goran Nikolić.

On dodaje da će "ako Delta novac investira dalje i to imati dva uticaja. Pre svega povećaće se uvoz, jer svaka investicija znači nabavku opreme i mašina, prvenstveno iz uvoza. Povećaće se i domaća tražnja i prodaja evra".

"Suštinski verujem da će kurs dinara biti stabilan do izbora, jer devizne rezevre su toliko velike da dinar može da se brani. To je i politička odluka i deo strategije da inflacija bude jednocifrena", kaže Nikolić.

Nesumnjivo je da će ova finansijska injekcija uticati pozitivno na jačanje domaće valute, ali i na oporavak dobavljača koje su u prethodnom periodu robu isporučivali prodavnicama Delta maksi sistema. "Tih 300 miliona evra će biti velika relaksacija za mnoge firme, koje su imale finansijskih teškoća", kaže ekonomista Aleksandar Stevanović.

Stevanović smatra da će "priliv ovog novca kratkoročno, možda i dugoročno stabilizovati kurs. Ako tih 600 miliona evra Delta uloži u agrar imaćemo mirno devizno tržište sve do jeseni, a možda i do početka zime. Smanjiće se pritisci na kurs".


Rast industrijske proizvodnje u junu u Srbiji 3,3%
Industrijska proizvodnja u Srbiji u junu 2011. veća je za 3,3%u odnosu na isti mesec lane, a u odnosu na prosek prethodne godine veća je za 4,4%, saopštio je danas u Beogradu Republički zavod za statistiku (RZS).

U prvoj polovini ove godine u odnosu na isti period 2010, ostvaren je rast industrijske proizvodnje od 4,8%

Posmatrano po sektorima, u junu u odnosu na isti mesec lane, rast je zabeležen u sektorima rudarstva - 17,8%, snabdevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija - 13,3% i prerađivačkoj industriji - 0,5 %.

Podaci o industrijskoj proizvodnji po namenskim grupama, u junu 2011. godine, u odnosu na jun prethodne godine, pokazuju da je došlo do rasta u proizvodnji energije za 11,5 %, netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 3,5% i intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 0,4%.

Pad je zabeležen u proizvodnji kapitalnih proizvoda, za 10,4% i trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 6,7%.

Obim industrijske proizvodnje u junu 2011, u odnosu na jun prethodne godine beleži rast kod 19 oblasti, čije je učešće u strukturi industrijske proizvodnje 79%, dok je pad zabeležen od 10 oblasti, sa učešćem od 21%.

Najveći uticaj na rast industrijske proizvodnje u junu ove godine u odnosu na jun 2010, imali su snabdevanje električnom energijom, proizvodnja električne opreme, vađenje uglja, proizvodnja pića i proizvodnja papira i proizvoda od papira.


Beogradski aerodrom smanjio takse za sletanje za 7%
Beogradski Aerodrom "Nikola Tesla" saopštio je danas da je za 7% smanjio naknade za sletanje koje se naplaćuju avio-kompanijama.

To je drugo pojeftinjenje osnovne usluge Aerodroma u ovoj godini, a odnosi se na sve tipove i kategorije aviona, navodi se u saopštenju.

Novi cenovnik će se primenjivati od 1. septembra ove godine.

- Smanjenje nakande za sletanje aviona doprineće nastavljanju izuzetnog povećanja obima saobraćaja i otvaranju novih linija, a beogradski aerodrom učiniti još atraktivnijim i avio-kompanijama i putnicima - ističe se u saopštenju Aerodroma "Nikola Tesla".

Dodaje se da je u poslednjih 12 meseci procentualni rast putnika na beogradskom aerodromu veći nego na aerodromima u Zagrebu, Ljubljani, Beču, Budimpešti, Temišvaru, Bukureštu i Sofiji.

Aerodrom "Nikola Tesla" uslužio je više od 1,3 miliona putnika u prvoj polovini ove godine, uz prosečni mesečni porast broja putnika od oko 20%.

Ukupnan broj putnika na tom aerodromu u 2010. godini bio je 2,7 miliona.

Tokom letnjeg reda letenja, prema podacima sa kompanijskog sajta, sa beogradskog aerodroma "Nikola Tesla" saobraća 30 aviokompanija.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta