U građevinskoj industriji Srbije postoji trend rasta zaposlenosti i fizičkog obima proizvodnje koji će, zahvaljujući pomoći države, nastaviti da raste do kraja ove i najverovatnije sledeće godine, izjavio je sekretar Odbora za građevinarstvo PKS, Goran Rodić.

Zakon o podsticanju građevinske industrije u uslovima ekonomske krize je, prema rečima Rodića, dao prve rezultate - pokrenuta je proizvodnja građevinskog materijala i angažovana su domaća preduzeća. On je kazao da se najveći pomak može videti kod izvođača radova angažovanih na infrastrukturnim objektima, navodeći kao primer "Mostogradnju" koja je u prvom polugođu ove godine zaposlila dodatnih 600 ljudi.

Rodić je istakao da je visokogradnja motor građevinske industrije i da je pomak u toj delatnosti napravljen zbog kapitalnih investicija koje je pokrenula država, na primer izgradnju stanova na mestu bivše beogradske kasarne "Stepa Stepanović" na Voždovcu. U pripremi je izgradnja stanova, takođe, u okviru državnog programa masovne stanogradnje i u Novom Sadu, Kragujevcu i drugim većim gradovima u Srbiji.

Goran Rodić je rekao da su državni projekti pokrenuti u saradnji sa lokalnim samoupravama i da će zahvaljujući njima biti zaposleni kapaciteti, koji su do sada bili više nego prepolovljeni.

- Nadamo se da će država održati taj tempo, ali i obezbediti instrumente koji neće uticati na smanjenje proizvodnje, posebno kad je reč o korišćenju kredita za stanove - istakao je Rodić.

On očekuje da će građevinska preduzeća i država naći rešenje da se taj trend održi i poveća zaposlenost i fizički obim proizvodnje u toj industriji.

- Tražimo izlaz i u izvozu i imamo velike ponude - ukazao je Rodić i dodao da će već u toku sledeće sedmice predstavnici PKS imati sastanak sa ruskim i nemačkim investitorima, koji su zainteresovani za saradnju.

Srbija je u prvih pet meseci ove godine ostvarila suficit u razmeni sa zemljama članicama Sporazuma o zoni slobodne trgovine u Centralnoj Evropi (CEFTA) od 536,4 mil USD, što je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Kako su pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku, objavljeni u časopisu "Konjunkturni trendovi" Privredne komore Srbije, naša ekonomija je u zemlje CEFTA od januara do maja najviše izvozila žitarice, proizvode od njih, razne vrste pića, gvožđe i čelik, a najviše je uvozila struju, gvožđe i čelik, kameni ugalj i obojene metale, kao i povrće i voće.

Izvoz Srbije, za posmatrani period, iznosio je 1,21 mlrd USD, a uvoz je bio 671,9 mil USD, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 179,8%.

Srbija je u 2010. ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa zemljama CEFTA od 1,36 mlrd USD, što je, takođe, uglavnom bio rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Region CEFTA je jedno od retkih tržišta sa kojima Srbija ima kontinuirani suficit u razmeni, odnosno na koje više izvozi nego što uvozi.

Prema učešću u ukupnom izvozu Srbije, tržište CEFTA je drugo po značaju, posle onog Evropske unije (EU).

Potpisnice CEFTA su Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Albanija, Moldavija i Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu i Metohiji u ime privremenih institucija samouprave u pokrajini.

Mining Smelter Basin (RTB) Bor is going to take out a loan to reopen the copper and gold mine Cerovo, in which the production was halted in 2002, Novosti daily reports.

About 120 million euros are required for the activation of that mine, but significantly less money will be invested for start. According to Novosti, the aim is to begin the exploitation and to use the profits made to later expand the mine in stages.

There are about 14 million tonnes of ore in Cerovo and, according to previous researches, additional 320 million tonnes are hidden in its surroundings. The processing of these reserves within next two decades could produce about 350,000 tonnes of copper, 18 tonnes of gold, and nearly 120 tonnes of silver.

Activation of this mine is necessary in order to feed the necessary quantity of raw materials for smelting to the new copper smelter by 2014 when it is planned to be put in operation.

The British-American company Harsco&Clarendon is interested in investing EUR 20 million, for start, in the exploitation of barren lands within RTB Bor.

Revenues

RTB Bor Director General Blagoje Spaskovski stated that he expected the company to register twice as big revenues in 2011 as in 2010, that is, about USD 60 million. Spaskovski added that the analyses showed that the company's revenues in 2024 would amount to USD 2.5 billion if the current price of copper in the global market remained unchanged.

Državni sekretar za energetiku Srbije Dušan Mrakić izjavio je da je "Naftna industrija Srbije" (NIS) zainteresovana za učešće u projektu modernizacije i proširenja Termoelektrane-toplane (TE-TO) "Novi Sad".

- U toku su razgovori sa poslovodstvom Elektroprivrede Srbije (EPS), kako bi se pronašao način da se NIS uključi u konzorcijum, čiji su sada članovi Grad Novi Sad i EPS - kazao je Mrakić u intervjuu za julski broj časopisa "Kilovat sat" (kWh).

Prema njegovim rečima, u realizaciju projekta bi bio uključen i strateški partner, koji se bira na tenderu za koji su se kvalifikovale četiri kompanije.

- Sve će biti izvesnije kada se sagledaju sve mogućnosti oko ulaska NIS-a u posao i kada se ti elementi dogovore sa potencijalnim strateškim parterom - kazao je Mrakić i dodao da očekuje da će do kraja ove godine biti definisani svi uslovi.

Mrakić je istakao da je novina i da se sa NIS-om razmatra mogićnost gasifikacije mazuta, po najrigoroznijim ekološkikm standardima. To bi bilo novo, dodatno postrojenje, rekao je on.

Rok za dostavljanje ponudna na tender za strateškog partnera u gradnji TE-TO "Novi Sad" ističe 30. septembra. Prema ranijim procenama vrednost tog projekta je oko 200 mil EUR.

Mrakić je kazao i da se razmatra ideja da se ne raspisuje novi tender za gradnju trećeg bloka u Termoelektrani "Nikola Tesla B" (TENT B) u Obrenovcu, snage 700 megavata.

- Postoji mogućnost da sa kineskim partnerima dogovorimo saradnju preko postojećeg međudržavnog sporazuma, a slična je mogućnost i za saradnju sa Rusima - kazao je on.

Mrakić je istakao da se "dosta odmaklo" u početnim pregovorima sa najvećom kineskom kompanijom o gradnji TENT B3, a razmatraju se varijante kreditiranja i konzoricijum dve ili tri kineske kompanije.

Kako je precizirao, razmatraju se dva modela kreditiranja. U prvoj verziji, istakao je, EPS bi bio većinski vlasnik, a u drugoj konzoricijum dve ili tri kineske kompanije bi imalo većinsko vlasništvo TENT B3, kroz strateško partnerstvo.

Mrakić je kazao i da bi tokom posete visoke kineske državne delegacije 11. i 12. jula trebalo da bude usaglašeno da li će kredit za revitalizaciju blokova B1 i B2 i gradnju novog bloka u Termoelektrani "Kostolac" biti preferencijalni ili komercijalni.

- Jedna od mogućnost je da prvi deo projekta dobijemo pod povoljnijim uslovima, a deo koji se tiče gradnje novog bloka po korigovanim uslovima - kazao je Mrakić za EPS-ov kompanijski časopis "Kilovat sat".