Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Najavljena prodaja pančevačke "Azotare" za 67 mil EUR
Generalni direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović najavio je da će ponovo biti pokrenuta proizvodnja u pančevačkoj Azotari i Metalsko-sirćetnom kompleksu (MSK) iz Kikinde jer su pronađeni strateški partneri za ta preduzeća.

Bajatović je u izjavi novinarima istakao da će među strateških partnera najverovatnije biti ruski "Gazprom", švajcarska i jedna bugarska kompanija, koje će davati gas "Azotari" i MSK, a Srbija će im plaćati isporukom robe, što će finansijski rasteretiti "Srbijagas", kao većinskog vlasnika te dve firme.

"Azotara" će, prema preliminarnom dogovoru, biti prodata bugarskom partneru za oko 67 mil EUR, rekao je on i naveo da će za kapital biti plaćeno 35 mil EUR, obavezujuće investicije iznosiće oko 22 mil EUR, 10 mil EUR će biti izdvojeno za otplatu potraživanja banaka i Fonda za razvoj, a za socijalni program biće izdvojeno 300 EUR po godini radnog staža.

Što se tiče pančevačke "Petrohemije", koja trenutno "Srbijagasu" duguje oko 80 mil EUR, Bajatović je rekao da taj problem mora da se reši u saradnji sa Vladom Srbije.

On je rekao i da je trenutno kod Narodne banke Srbije zahtev za izdavanje licence "Sogaz osiguranju" i očekuje se da u roku od 40 dana bude izdata dozvola za rad tom zajedničkom osiguravajućem društvu ruskog "Sogaza" i "Srbijagasa".

Govoreći o najavljenom dolasku "Gazprom banke" na srpsko tržište, Bajatović je rekao da postoji preliminarni dogovor da to bude "grinfild investicija", ali nije precizirao kada bi ta ruska banka trebalo da počne da radi u Srbiji.

On je najavio da će za oko 15 dana u Srbiji biti osnovana zajednička kompanija "Južni tok - Srbija", čija će centrala i dalje ostati u Švajcarskoj.


Grčki "Eko Hellas" namerava da izgradi fabriku suncokretovog ulja kod Ćuprije
Grčka kompanija "Eko Hellas", koja na međunarodnom autoputu Beograd- Niš kod Ćuprije ima benzinsku pumpu sa ostalim sadržajima, namerava da u tom gradu gradi fabriku suncokretovog ulja, izjavila je danas Tanjugu predsednica Skupštine opštine Ćuprija Ksenija Milošević.

Fabrika koju bi "Eko Hellas" gradio, bila bi kapaciteta 1,2 tone ulja na sat, gradila bi se u Industrijskoj zoni, delu grada gde je bila Fabrika šećera, prerađivala bi oko 30 tona suncokreta dnevno i zapošljavala 50 radnika.

- Skupština opštine, na osnovu odluke odbornika, je izradila elaborat o opravdanosti izgradnje ove fabrike, jedine na području Šumadije i Pomoravlja, i uputila ga na odobrenje Vladi - objasnila je Milošević.

Ona je izrazila nadu da će Vlada, "posle završenih godišnjih odmora", odlučiti povoljno o elaboratu jer se radi o projektu od "velikog ekonomskog značaja za opštinu i ovaj deo Srbije".

- Za rad ove fabrike trebalo bi uzgajati suncokret na oko 4.500 hektara, što znači da bi kooperantske odnose sa fabrikom moglo sklopiti preko 50 poljoprivrednika Ćuprije i Pomoravlja - ocenila je Milošević, koja je po struci inženjer poljoprivrede.


Počela eksploatacija zlata u rudniku "Čoka Marin"
Eksploatacija rude u rudniku "Čoka Marin" kod Majdanapeka, najbogatijem rudniku zlata u Evropi, počela je danas, posle obavljenih tehnoloških proba.

U tom rudniku se, prema rečima generalnog direktora RTB-a Bor u čijem sastavu je rudnik, Blagoja Spaskovskog, nalazi prosečno deset grama zlata po toni rude.

- Svaki rudnik u kome ima izad dva grama zlata po toni rude smatra se rudnikom zlata. U "Čoka Marinu" ima iznad deset grama zlata, a bilo je i deonica gde se nalazilo 64 grama zlata po toni rude - rekao je Spaskovski novinarima koji su obišli potkop tog rudnika "Sveti Sava".

On je naglasio da će dobit od eksploatacije zlata u rudniku "Čoka Marin" biti 50 mil USD u roku od tri godine, što će znatno pomoći razvoju RTB-a.

- U rudi se nalazi i 4% bakra, ali će se zbog štetnosti koncentrata ta sirovina topiti, najverovatnije u Kazahstanu, gde postoji topionica u kojoj se uništavaju štetni elementi iz te rude-kadmium, živa i arsen - rekao je Spaskovski.

Ruda iz rudnika "Čoka Marin" će, kako je objasnio, biti prerađivana u Majdanpeku, a potom će koncentrat biti slat u Kazahstan na topljenje.

Bivši menadžment RTB-a je 2003. godine, kako je rekao Spaskovski, odlučio u saradnji s Institutom za rudarstvo i metalurgiju da koncentrat topi u topionici u Boru i tada je od 8.920 tona koncentrata na taj grad palo oko 200 tona štetnih materija.

- Za menadžment na čijem sam čelu ekologija će biti iznad ekonomije - istakao je Spaskovski.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta