Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
NIS započeo izvoz biodizela u skladu sa EU zahtevima
Naftna industrija Srbije (NIS) počela je izvoz evrodizela pomešanog sa biodizelom, proizvedenog u Rafineriji nafte Pančevo, a prvih 500 tona novog goriva evrodizel B-7, koje je u skladu sa standardima Evropske unije (EU), spremljeno je za prve kupce u Bugarskoj, saopšteno je danas iz NIS-a.

Ovaj derivat je evrodizel sa određenim procentom biokomponente (biodizel) u skladu sa EU standardom.

NIS je za manje od četiri meseca osposobio kapacitete za proizvodnju evrodizela pomešanog sa biokomponentom u Rafineriji nafte Pančevo i tako ispunio zahteve EU za obaveznim udelom goriva iz obnovljivih izvora energije, čime je omogućen izvoz ovog derivata na tržište Unije.
"Završetkom ovog projekta NIS ide u susret direktivi EU za minimalne udele biodizela i ostalih obnovljivih goriva na sopstvenom tržištu, u skladu sa zahtevima prvog Nacionalnog akcionog plana za obnovljive izvore energije", izjavila je direktor Sektora za analizu i istraživanje tržišta NIS-a, Stanka Leskovac.

Ona je podsetila da taj "dokument predviđa da namešavanje biodizela sa evrodizelom u Srbiji započne u 2015. godini, kada će se ovakav derivat naći na domaćim benzinskim stanicama".

Ukupna vrednost investicije je 580 miliona dinara, i obuhvatiće izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih instalacija za namešavanje, rekonstrukciju tri rezervoara, kao i kupovinu potisnih pumpi i laboratorijske opreme.

Proizvodnja goriva sa biogorivom ima ekološki aspekt, s obzirom na to da dodatno utiče na zaštitu životne sredine, navodi se u saopštenju.


Naftna industrija Srbije (NIS) počela je izvoz evrodizela pomešanog sa biodizelom, proizvedenog u Ra
Od januara 2014. godine pelet iz Srbije izvoziće se u zemlje EU, ali krajnji cilj je da se stvori domaće tržište za potrošnju biopeleta, rekla je pokrajinska sekretarka za energetiku i mineralne sirovine, Nataša Pavićević-Bajić prilikom posete slovačkih kompanija "Biopel" u opštini Bački Petrovac i "Ati-terming" u Kuli.

Kompanija "Biopel" je specijalizovana za proizvodnju peleta od agrarne biomase, dok se kompanija "Ati-terming" bavi proizvodnjom kotlova na čvrsta goriva i biomasu.

Kompanija "Biopel" je slovačka investicija, vredna milion evra, a prema rečima investitora Romana Janiga, razlog da se u Bačkom Petrovcu pokrene proizvodnja peleta od slame je taj što je Vojvodina poljoprivredno područje, a biomasa je dominantni resurs.

Pokrajinska sekretarka je dodala da je neophodno da najpre budžetske ustanove u Vojvodini kotlove na gas preorjentišu na korišćenje peleta. Tokom naredne godine škole, opštine, bolnice i sve ostale ustanove socijalne zaštite biće obuhvaćene programom zamene kotlova sa gasa na biomasu.


Značajan porast prihoda i profitabilnosti Henkela Srbija
Kompanija Henkel Srbija u trećem kvartalu ove godine povećala je prihod i profit , pa je prihod od prodaje iznosio je 15,5 odsto, u odnosu na 13,6 odsto u istom periodu prošle godine, a neto prihod je porastao 16,7 odsto, sa 402 miliona evra na 469 miliona evra.

“Uprkos sve izazovnijem okruženju na tržištu, Henkel nastavlja da ostvaruje snažan učinak i u trećem kvartalu 2013. godine, uvećavajući organski rast iz kvartala u kvartal. Istovremeno smo značajno uvećali prihod i profitabilnost, sa korigovanom EBIT maržom koja po prvi put premašuje 16 odsto“, izjavio je izvršni direktor Henkela, Kasper Rorsted.

„Ostvarili smo solidnu organsku prodaju u svim poslovnim sektorima i regionima, dok su rastuća tržišta još jednom pokazala posebno dinamičan razvoj. Ipak, efekti strane razmene su imali negativan uticaj na zabeleženu prodaju.“

Snažan učinak u trećem kvartalu ilustruje organski rast prodaje od 4,2 odsto, korigovani operativni profit uvećan 6,5 odsto, na 672 miliona evra, korigovana EBIT marža povećana 1,4 procentnih poena, na 16,1 odsto. Korigovani prinos po prioritetnoj akciji (EPS) ponovo je zabeležio dvocifreni rast od 11,1 odsto, prodaja uslovljena efektima kursnih razlika bila je manja 2,6 odsto, ali je zabeležen veoma snažan organski rast prodaje na rastućm tržištima, saopštila je agencija Komunis.


Južni tok: Uručena lokacijska dozvola, radovi dve godine
Izvršnom direktoru Južnog toka kroz Srbiju Dušanu Bajatoviću uručena je danas lokacijska dozvola za izgradnju. Bajatović kaže da je sve spremno za početak radova na gasovodu i da će trajati oko dve godine. Vrednost projekta je, prema najnovijim procenama, milijardu i 925 miliona evra.

Lokacijska dozvola za izgradnju tog velikog infrastrukturnog projekta uručena je Bajatoviću u prisustvu ministra prirodnih resusra, rudarstva i prostornog planiranja, Milana Bačevića, i ministra regionalnog razvoja i lokalne samouprave, Igora Mirovića.

Sve je spremno za početak izgradnje Južnog toka u Srbiji 24. novembra, potvrdili su ministri i Bajatović za Tanjug. Ilić je rekao da će građevinska dozvola biti izdata sutra i to za prvu fazu izvođačkih radova, za prvi lot, kao i da radovi na Južnom toku mogu odmah da počnu.

On je poručio da će Ministarstvo građevine pratiti radove i u skladu sa tom dinamikom izdavati građevinske dozvole za ostale faze izgradanje gasovoda.

Bajatović je najavio da će 24. novembra biti potpisana tri važna sporazuma za Južni tok, kao i da će "Gasprom eksport" zakupiti 100 odsto kapaciteta ovog gasovoda na 25 godina, što je potpuna garancija da Srbija nema nikakvog rizika u tom projektu. Prema njegovim rečima, biće potpisani ugovori o transportu, finansiranju i proglašnju tog gasovoda za projekat od nacionalnog interesa.

Ministar Bačević je istakao da je izdavanjem lokacijske dozvole objavljen zvaničan početak realizacije tog važnog projekta, koji je poslednjih 10 godina bio predmet različitih političkih rasprava. Ova vlada je pokazala da za relativno kratko vreme može da pripremi potrebnu dokumentarciju za projekte, poručio je Bačević.

Ministarstvo regionalnog razvoja i lokalne samouprave će, kako je kazao resorni ministar Mirović, sa predstavnicima opština pružiti svu pomoć izgradnji Južnog toka, a posebno kod eksproprijacije zemljišta.

Bajatović je ranije danas izjavio da je sve spremno za početak radova na tom gasovodu, koji će se graditi oko dve godine i da je vrednost tog projekta, prema najnovijim procenama, milijardu i 925 miliona evra. On je rekao da je preostalo da se raspiše tender i da bude izabran izvođač, za šta su ostale samo dve ili tri sedmice vremena.

Bajatović je najavio da će konkurs za izvođača radova biti raspisan čim bude gotov tender, "što pre to bolje", odnosno do polovine decembra.
"Završen je idejni projekat, sutra ili prekosutra biće završena revizija glavnog projekta", rekao je Bajatović koji očekuje da će danas biti dobijena lokacijska dozvola, a verovatno u petak i građevinska dozvola za početak radova.

On je istakao da je tehnički deo tendera završen i da će uskoro biti gotov i opšti deo tendera, a da će se nastojati da budu angažovane srpske i ruske firme. Bajatović je najavio angažovanje domaćih firmi na gradnji pristupnih puteva, energetskog snabdevanja, krakova prema Hrvatskoj i BiH, da će po jednom gradilištu biti angažovano oko 4.000 ljudi, kao i učešće ruskih i zapadnih banaka u finansiranju.

Južni tok je jedna je od najvrednijih investicija u Srbiji u poslednjih nekoliko decenija i, kako je ranije danas najavio Bajatović, izgradnja gasovoda će trajati oko dve godine, a vrednost tog projekta, prema najnovijim procenama, je 1,925 milijardi evra. Preostalo je još da se raspiše tender i da bude izabran izvođač, za šta su ostale samo dve ili tri sedmice.

Svečani početak radova na Južnom toku u Srbiji najavljen je kod sela Kovilja u Vojvodini, a u februaru bi trebalo da krenu i ostali radovi na terenu.

Deonica Južnog toka kroz Srbiju, duga je 421 kilometara i na njegovoj izgradnji biće direktno angažovano oko 25.000 ljudi, a posredno oko 100.000 hiljada radnika iz srpskih građevinskih kompanija, proizvođača opreme i preduzeća iz uslužnih delatnosti.

Zahvaljujući tom projektu, Srbija će postati regionalno energetsko čvorište, biće energetski bezbedna, imaće mogućnost da gradi elektrane na gas, a očekuje se i godišnji prihod od nekoliko stotina miliona evra od tranzitnih taksi, jer je reč o magistralnom gasovodu kroz našu zemlju. Ulaz Južnog toka iz Bugarske u Srbiju biće kod Zaječara, a izlaz kod Subotice, uz dva planirana odvojka ka Hrvatskoj i Republici Srpskoj, a razmatra se i mogućnost da jedan krak gasovoda ide ka Makedoniji i Kosovu i Metohiji.

Izgradnju Južnog toka kroz Srbiju će realizovati zajedničko preduzeće "Južni tok Srbija", u kojem Srbijagas ima 49 odsto, a ruski Gasprom 51 odsto vlasništva. Za taj gasovod pripremljen je i prostorni plan područja posebne namene, a Srbija je usvojila i poseban zakon o Južnom toku, koji će doprineti ubrzanju eksproprijacije zemljišta na trasi gasovoda kroz Srbiju.

Najavljeno je da će za Južni tok kroz Srbiju u 2014. godini biti na raspolaganju 500 miliona evra. Puštanje u rad gasovoda, za koji se izjasnilo 73 odsto građana Srbije, planirano je do kraja 2015. godine.


Međunarodna konferencija Beogradske berze 19. novembra 2013.
Dvanaesta Međunarodna konferencija Beogradske berze "Upgrade in Belgrade 2013", koja će biti održana 19. novembra u hotelu "Hyatt Regency Beograd", okupiće i ove godine najvažnije učesnike na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu kapitala, predstavnike regulatornih organa i investitora koji će uz tradicionalno snažno prisustvo medija ovom događaju pokušati da daju svoj pogled na aktuelne teme: makroekonomsko okruženje – izazovi i ograničenja, integracija i konsolidacija tržišta kapitala u regionu – da li je došlo vreme, novi proizvodi i investicione alternative, perspektive penzijske reforme u Srbiji.

Beogradska berza, već 12 godina za redom, ulaže značajne napore za održavanje Srbije na investicionoj mapi, okupljajući u Beogradu renomirane predstavnike finansijske industrije, a što je do sada u našu zemlju dovelo više hiljada učesnika na prethodnih 11 "Upgrade in Belgrade" konferencija iz više od 30 država, navedeno je u saopštenju Beogradske berze.

Iako panel konferencija tradicionalno budi najveće interesovanje, za ekonomiju Srbije i regiona mnogo bitniji događaj paralelno će se odvijati u susednim salama, rezervisanim za 3. "Upgrade in Belgrade" investitorsku konferenciju, takođe u organizaciji Beogradske berze. Na tom događaju će vodeći menadžeri najboljih kompanija iz Srbije, Hrvatske, BiH, Makedonije, Slovenije, Rumunije i Bugarske imati priliku da se sastanu sa ključnim investitorima iz regiona i sveta. Ovogodišnja investitorska konferencija je organizovana u saradnji sa kompanijom "Wood&Company", koja kao jedno od vodećih investicionih društava u Centralnoj Evropi ima bogato iskustvo u organizaciji sličnih događaja.

Kako je saopštila Beogradska berza, na ovom do sada jedinstvenom događaju na prostorima Zapadnog Balkana učešće su potvrdili predstavnici 27 investicionih fondova i banaka koji upravljaju aktivom čiji zbir se meri sa više od fantastičnih 100 mlrd EUR. Investitori koji predstavljaju kompanije kao što su "HSBC Global Asset Management", "Credit Suisse Asset Management", "Franklin Templeton Investments", "Auerbach Grayson&Company", "Danske Capital", "Charlemagne Capital" i još 21 drugih, pokušaće da pronađu adekvatne prilike za investiranje u domaće i regionalne kompanij, dodaje se u saopštenju.


Merkator pozitivno posluje u Srbiji
U prva tri kvartala 2013. Merkator-S, deo Merkator Grupe, je pozitivno poslovao i ostvario rast prihoda od 2,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Kako je saopštio taj trgovinski lanac, ostvaren ukupni prihod u posmatranom periodu iznosi 412,96 miliona evra, a dobit 3,69 miliona evra.

Uspešno i stabilno poslovanje rezultat je efikasnog upravljanja resursima, povećane produktivnosti, kao i konstantnih napora da se obezbede najbolji uslovi kupovine u skladu sa navikama i potrebama kupaca, navodi se u saopštenju.

Hrvatski Agrokor kupio je ove godine 53 odsto slovenačkog trgovinskog lanca Merkator i do kraja godine trebalo bi da postane vlasnik celokupne kompanije što će se osetiti i u Srbiji.

Merkator osim u Srbiji posluje i u Hrvatskoj, BIH, Crnoj Gori, Sloveniji, Albaniji i Bugarskoj.


Bambi na dobrom putu da postigne rekordne rezultate u 2013. godini
Ukupna prodaja kompanije "Bambi" povećana je u prvih devet meseci 2013. godine za 12 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U isto vreme, prodaja na regionalnim tržištima skočila je za oko 20 odsto.

- Ponosni smo što smo i tokom ove godine zabeležili rast prodaje i povećanje izvoza, a posebno mi je drago što je Bambi vratio sedište kompanije u Požarevac, odakle je i ponikao - kaže Miroslav Miletić, generalni direktor kompanije Bambi.

Bambi za sledeću godinu najavljuje investicije u nove tehnologije, proizvodne linije i modernizaciju fabrike vredne više od deset miliona evra.

- U godini koja je još malo za nama, a koja je obeležena brojnim tržišnim nestabilnostima, ostvarili smo izuzetan rast i uspeh i lansirali smo nove proizvode. Naše nove investicije, vredne oko deset miliona evra dovešće do povećanja efikasnosti i proizvodnih kapaciteta i učvrstiti poziciju Bambija kao regionalnog tržišnog lidera u konditorskoj industriji - kaže Daniel M. Boehi, izvršni direktor ove kompanije.


Otvorena fabrika za trafostanice
Kompanija Elnos BL Beograd otvorila je danas u Batajnici fabriku montažnih zgrada od betona za trafostanice.

Vrednost investicije je 800.000 evra, a fabrika zapošljava 60 ljudi. Fabrika će proizvoditi 150 zgrada godišnje, a već se planira proširenje kapaciteta i zapošljavanje još 50 radnika.

Direktor firme Elnos Branimir Mijailović je rekao novinarima da se radi po licenci francuske kompanije Snajder elektrik čiji je direktor Dragoljub Damljanović dodao da u Srbiji ta kompanija ima 1.000 zaposlenih, a posredno angažuje nekoliko hiljada.

Elnos BL je deo grupe koja posluje i u Crnoj Gori, Makedniji, BIH, Švedskoj, Austriji i Nemačkoj.


Svetska banka - 250 miliona dolara za reforme u Srbiji
Svetska banka odobriće Srbiji kredit od 500 miliona dolara za podršku budžetu i pomoć vladi za sprovođenje reformi, a već u februaru ili martu 2014. mogla bi da odobri prvi kreditni paket od 250 miliona dolara za prvu fazu reformi, najavila je direktorka Svestke banke za Zapadni Balkan Elena Goldstin

"Kako bismo osigurali da se reforme nastave, planirali smo i dodatna sredstva u narednim fazama ali pošto se uverimo u ispravnost poteza i ozbiljnost reformi u prvoj fazi", objasnila je Goldstin, u izjavi televiziji B92.

Ona je precizirala da podrška koja će ići u srpski budžet podrazumeva da će biti novca za otpremnine, za nezaposlene i finasiranje različitih programa koji će onima koji ostanu bez posla omogućiti da nađu druge poslove ili da se prekvalifikuju za druga zanimanja.

Goldstin očekuje da će Svetska banka sredinom januara naredne godine moći da proceni da li je Srbija preduzela sve što treba kako bi sredstva bila odobrena.
"Potrebno je da vidimo sasvim jasan pravni okvir koji će omogućiti restrukturiranje preduzeća. Vlada najpre mora da pošalje predlog izmena zakona o privatizaciji i stečaju na glasanje u Skupštinu. To je ključna stvar", predočila je Goldstin.

"Takođe je važno da Vlada nastavi utvrđivanje planova za svako pojedinačno preduzeće u restrukturiranju i to tako što će krenuti od većih i važnijih. Pošto u Vladi već rade na tome, mi očekujemo da ćemo u januaru ili do februara moći da procenimo da li su na dobrom putu. Za sada sve ukazuje da jesu. Mislim da ćemo onda, u februaru ili martu moći da odobrimo ta sredstva", objasnila je direktorka Svetske banke za Zapadni Balkan.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta