Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijentiLinkovi
Arhiva vesti
Rusija i SAD hoće hrvatsku naftu
Za prve naftne bušotine u Hrvatskoj zainteresovane vodeće svetske kompanije, pišu Novosti.

Skeptici smatraju da će investitori uništiti Jadran, a da će ekološki problemi biti veći od koristi.

Rusi i Amerikanci samo čekaju da Hrvatska donese novi zakon koji će da omogući vađenje nafte i gasa iz Jadrana, a prve bušotine mogle bi biti postavljene već sledeće godine. Zakon je krenuo u proceduru i veoma brzo bi mogao da bude usvojen, a za naftna polja u Jadranu zainteresovane su mnoge vodeće svetske naftne kompanije.

Interes je već pokazala američka kompanija "Ekson", koju bi investirala u terminal za gas na Krku, a kako Hrvatska vapi za investicijama po mnogima je to i spas za BDP koji nezaustavljivo tone. I Rusi žele istraživati u Jadranu, a sve je više interesovanja i iz italijanskih, francuskih i engleskih kompanija. Problem kao i uvek su skeptici, a njih je mnogo i oni smatraju da će inostrani investitori u završnici da unište Jadran, a da će ekološki problemi biti veći od koristi.

Dok je na italijanskoj strani Jadrana 118 bušotina, na hrvatskoj je svega 15 i sve su u vlasništvu "Ine". Hrvatska naftna kompanija, dok nije prešla u ruke Mađara, imala je monopol, a veliki deo potrebe za gasom i naftom Hrvatska obezbeđuje baš na Jadranu.

"Procenjuje se da je na Jadranu zaliha od oko 700 miliona tona nafte i posve je jasno da postoji interes inostranih investitora", kaže poznati hrvatski stručnjak za eksploataciju nafte Mirko Zorić.

Dok Hrvatska otvara inostranim investitorima mogućnost istraživanja u Jadranu, postoji i strah da će ruske i američke kompanije "izbušiti" sve što se može, a krajnji efekt neće za državu biti povoljan. I do sada je na Jadranu vredelo da se od deset bušotina u jednoj, ali možda, nađe nafta. Ipak, biznis se pokazao ipak uspešnim.

"Ina Naftaplin je u pedesetak godina zaradila 20 milijardi dolara i to je uvek bio deo naftne kompanije koji je donosio najveći prihod. Sada više hrvatska država nema novaca za velika istraživanja i stranci su jedini koji to mogu", smatra Jasminko Umičević, konsultant koji dobro poznaje prilike u hrvatsko-mađarskoj naftnoj kompaniji.

Procenjuje se da platforma i sve oko nje košta i 250 miliona dolara, što je mnogo para i za velike kompanije, pa se najčešće udružuju i stvaraju konzorcijume. Tako će biti i na Jadranu, a država očekuje godišnju zaradu od 500 miliona dolara. U budućnosti će biznis sa naftom i gasom u Jadranu da donese i desetke milijardi dolara, ali treba biti strpljiv i pričekati prvo rezultate istraživanja. Optimističke prognoze govore da bi biznis u Jadranu Hrvatskoj doneo povećanje BDP-a za čak tri odsto.


Srbija se u aprilu 2013. razdužila za 309 mil EUR
Javni dug Srbije smanjen je u aprilu za 309 mil EUR, na 19,08 milijardi, i kao rezultat razduživanja države, učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu palo je na 56,1%, saopštilo je danas Ministarstvo finansija i privrede.
Srbija se u aprilu razdužila prvenstveno zahvaljujući prevremenoj otplati polovine duga prema Londonskom klubu poverilaca, čime je izvršena jedna od najboljih operacija restruktuiranja državnog duga još od 2006. godine, kada je, takođe, na inicijativu ministra Mlađana Dinkića, prevremeno otplaćen veliki deo duga prema Svetskoj banci.

Značajno razduživanje u aprilu izvršeno je i na domaćem finansijskom tržištu, gde je otplaćeno 39 milijardi dinara duga po osnovu ranije emitovanih hartija od vrednosti. Razduživanje Srbije doprinelo je daljem padu kamatnih stopa i rastu poverenja u državne obveznice, kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu kapitala.

I u narednom periodu Ministarstvo finansija će koristiti jeftinije kredite da bi otplatilo skuplje zajmove iz prošlosti, navedeno je u saopštenju.

Vlada će preduzimati i druge aktivnosti na smanjivanju učešća javnog duga u BDP-u, pri čemu će najznačajnije biti mere na jačanju domaće privrede i izvoza, kao i svođenje budžetskog deficita u održive okvire, kroz eliminisanje neproduktivnog trošenja države na svim nivoima i reformu javnog sektora.


Ponude za "Mercator" dali samo "Agrokor" i "Mid Europa Partners"
Obvezujuće ponude za kupovinu 53% deonica "Mercator"-a predali su samo koncern "Agrokor" i finansijski fond "Mid Europa Partners", objavili su u ponedeljak slovenački mediji koji se pozivaju na nezvanične informacije.

Rok za predaju obvezujućih ponuda istekao je u petak (10. maja), a ponude nisu dali fondovi "CVC Capital" i "Bain Capital" koji su predali neobvezujuće ponude i učestvovali u pregledu poslovanja najvećeg slovenačkog trgovačkog lanca, navode "Delo", "Dnevnik" i poslovni list "Finance". Službenih informacija nema, a nadzorni odbor "Mercator"-a u utorak će se upoznati sa prispelim ponudama, koje su ispod očekivanja vlasnika.

Prema nezvaničnim informacijama koje prenosi "Delo", "Agrokor" je svoju ponudu bazirao na tržišnoj kotaciji akcije "Mercator"-a na Ljubljanskoj berzi i ona iznosi oko 110 EUR, dok se "Mid Europa Partners" odlučio za drugi pristup, te nije naveo cenu, nego ponudio samo dokapitalizaciju "Mercator"-a.

Ponuda finansijskog fonda više odgovara "Mercator"-u, a "Agrokorova" vlasnicima trgovačkog lanca, među kojima je uz Novu ljubljansku banku (NLB) i "Pivovarna Laško" (PL), koja se mora razdužiti. "Delo" dodaje da su na potezu vlasnici 53% ponuđenih deonica, koji će morati da odluče jesu li dve ponude dovoljno privlačne za nastavak pregovora s jednim ili oba potencijalna kupca.

Ljubljanski "Dnevnik" navodi da su prispele ponude ispod očekivanja, te da je "Agrokorova" "ponižavajuća", "neozbiljna" i s nejasnom finansijskom konstrukcijom jer je predata bez bankarskih garancija, uz neobvezujuće pismo potpore fondova "Blackstone" i "One Equity Partners".

Prema nezvaničnim informacijama na koje se poziva ovaj list, i ponuda "Agrokora" i ponuda "Mid Europa" "bitno odstupaju" od očekivanja konzorcijuma vlasnika.

Zato se "ne može isključiti da će oni zaustaviti postupak prodaje", navodi ljubljanski "Dnevnik".


EPS signs contract of EUR 14,38 EUR with Sweedish Sandvik
On May 10, the Electric Power Industry of Serbia (EPS) and the Mine Basin Kolubara signed with the Swedish Sandvik, a contract worth EUR 14.38 mil, within the Improvement of the Environment in Kolubara project.

The contract, the third within the project implies procurement of the stacker for the dredge-transporter - spreader on the surface mine Field Kolubara.

The total value of the environmental protection improvement projects totals EUR 181 mil.

Aleksandar Obradovic, EPS acting director at the managing director position reminded that the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) provided funding via its loan of EUR 80 mil, as well as the German Development Bank which (KfW) provided EUR 65 mill. A total of EUR 9 mil the Government of Germany grant while EPS provides EUR 27 miil.

The project includes implementation of quality management system coal and homogenization in western MB Kolubara, modernization of equipment by purchasing new -transporter - spreader system and energy supply systems for open pit Field C as well as purchase of stacker for interlayer barren soil at open pit mine Tamnava – Zapadno polje.


The director of Kolubara, Milorad Grecic, said that production in the basin, energy efficiency of thermal power plants (TPP Nikola Tesla and TPP Morava), stability of the entire EPS and environment will be developed.


Cumulative annual savings have been estimated at EUR 26 million while forecasted savings totals a million tons of coal annually.

Emissions of SO2, SO2, NO2 in power plants using coal from MB Kolubara will be reduced by about 3% per year compared to present, as well as the amount of ash and slag to 885,000 tons per year.


The implementation should last three and a half years. The fact that the Improvement of the Environment in Kolubara Mine Basin is Serbia’s candidate within the international RIO + 20 initiatives shows that the project is recognized worldwide.

Contracts, totaling EUR 60 million for the supply of dredge and conveyor belt have been signed with Krupp and Kopex.


Contract with the Chinese Shandong Hi-speed Group Co. on Corridor 11 highway construction signed
On Friday (May 10, 2013), the Minister of Construction and Urban Planning in the Government of Serbia, Velimir Ilic and the manager of the public company Corridors of Serbia, Dimitar Djurovic, signed the contract with the Chinese Shandong Hi-speed Group Co. on the construction of the Corridor 11 highway, totaling 334 mil.

Deputy Director, Wei Zhu, representing Chinese Shandong Hi-speed Group Co signed the contract. The contract refers to the Ljig - Preljina section of 50 kilometers.

After the signing ceremony in the Government of Serbia, Minister Ilic said that this contract was developing since the new government was proclaimed, and almost all the ministries were engaged.

Ilic announced release of a tender for the concession for the construction of the Belgrade - Obrenovac and the construction of the Ljig - Preljina on Corridor 11. Works were estimated at about 600 mill. The route length is about 50 kilometers.

Ilic said that currently about 4,000 workers have been hired expected and it is expected that up to 10,000 workers are hired.

He also announced that in a month, a draft on concessions for building the Belgrade – Obrenovac section will be finalized.

Wei, with Chinese traditional attitude towards government officials said he hoped continued cooperation with Serbia, and that the company is particularly interested in the construction of section at the Belgrade-Obrenovac on Corridor 11.


Shandong is currently building 2,000 kilometer road in the world has offices and offices in more than 30 countries, Wei saif.


The signing was attended by the Ambassador of the People's Republic of China to Serbia. Zhang Wanxue, another deputy of the Managing Director of the company Shandong Hi-speed Group Co., Sun Lei, economic and commercial counselor of the Embassy of China in Serbia, Zhu Lianqui and the investment and development manager at Shandong Hi-speed Group Co., Lin Xin.


Potpisan ugovor sa kineskom kompanijom "Shandong hispeed group" o izgradnji autoputa Koridor 11
Ministar građevinarstva i urbanizma u Vladi Srbije Velimir Ilić i direktor Javnog preduzeća "Koridori Srbije" Dmitar Đurović potpisali su u petak (10. maja 2013. godine) ugovor sa kineskom kompanijom "Shandong hispeed group" o izgradnji autoputa Koridor 11, u vrednosti od 334 mil USD.

Ispred kineske kompanije "Shandong hispeed group" ugovor je potpisao zamenik generalnog direktora Cu Vei (Zhu Wei), a ugovor se odnosi na deonicu Ljig - Preljina u dužini od 50 kilometara.

Posle ceremonije potpisivanja u Vladi Srbije, ministar Ilić je rekao da je na tom ugovoru rađeno od kako je proglašena nova vlada, i da su bila angažovana skoro sva ministarstva.

Ilić je najavio i uskoro raspisivanje tendera za izdavanje koncesije za izgradnju deonice Beograd - Obrenovac i izgradnju deonice Ljig - Preljina na Koridoru 11, a vrednost radova procenjena je na oko 600 mil EUR. Dužina trase je oko 50 kilometara.

Ilić je naveo da je trenutno angažovano oko 4.000 radnika i očekuje se da će biti angažovano i do 10.000 radnika na Koridoru 11.

On je najavio i da će za mesec dana biti spreman predlog koncesije za izgardnju deonice Beograd - Obrenovac.

Vei je, uz tradicionalni kineski naklon prema državnim zvaničnicima, u znak zahvalnosti, rekao da se nada nastavku saradnje sa Srbijom, i da je kompanija posebno zainteresovana za izgradnju deonice Beograd- Obrenovac na Koridoru 11.

"Shandong" trenutno gradi oko 2.000 kiliometara puteva u svetu, i ima svoja predstavništva i kancelarije u više od 30 zemalja, rekao je Vei.

Potpisivanju ugovora prisustvovao je ambasador NR Kine u Srbiji Zhang Wanxue, drugi zamenik generalnog direktora kompanije "Shandong hispeed group" Sun Lei, ekonomsko-trgovinski savetnik ambasade NR Kine u Srbiji Zhu Lianqui i direktor investicija i razvoja kompanije "Shandong hispeed group" Lin Xin.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta