Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijentiLinkovi
Arhiva vesti
EBRD dokapitalizuje MK grupu
Beograd -- Ceremonija potpisivanja ugovora o dokapitalizaciji između Evropske banke za obnovu i razvoj i MK grupe, koja je u sastavu kompanije Agrijurop održaće se u petak


U sastavu kompanije Agrijurop su i kompanije Karneks (Carnex), Sunoko, MK komers (Commerce) i Agroinvest Ukrajina.

Na ceremoniji potpisivanja u Fabrici šećera "Donji Srem", u Pećincima, učestvovaće predsednik MK grupe Miodrag Kostić, kao i predstavnici EBRD, Žil Metetal i Mateo Patrone.

Saradnja između MK grupe i EBRD traje od 2007. godine, kada je ta banka uložila 10 milliona evra za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje kompanije Agroinvest u Ukrajini.

Zajam EBRD pomogao je kompaniji da izgradi najmoderniji silos u Ukrajini, ali i da proširi poljoprivrednu proizvodnju i podrži lokalne proizvođače i time doprinese poboljšanju životne sredine.

Četiri godine kasnije, 2011. godine, MK grupa je od te banke dobila kredit od 80 miliona evra za unapređenje poljoprivrednih aktivnosti u okviru sistema grupacije.

Deo sredstava uložen je u modernizaciju opreme u kompaniji za proizvodnju šećera Sunoko u cilju povećanja proizvodnih kapaciteta, kao i za primenu novih tehnologija za očuvanje životne sredine.


Switzerland and Serbia's OSCE priority is Western Balkans
VIENNA -- A priority of the successive presidencies of Switzerland and Serbia over the European Organization for Cooperation and Security will be the Western Balkans.

This was announced by Switzerland's Foreign Minister Didier Burkhalter, who spoke in in Vienna.

Addressing a special meeting of the OSCE Permanent Council, where he and Serbia's Foreign Minister Ivan Mrkić presented a joint plan of cooperation for the next two years, and stated that "the Brussels agreement provided great possibilities because it opened up space for better cooperation between Belgrade and Priština, reconciliation and political normalization in northern Kosovo."

Switzerland would welcome it if the OSCE could expand its precious contribution in Kosovo, one that goes outside elections as well, he pointed out.

The OSCE has to play a significant role in the Western Balkans, Burkhalter remarked, adding that they intended to support the initiatives related to that, including effective horizontal cooperation between six OSCE missions in the region.

Switzerland and Serbia filed in late 2011 a request for successive OSCE presidencies, which was accepted in February 2012 since no country opposed it.

Switzerland will hold the OSCE presidency in 2014 and Serbia in 2015.

Successive presidencies by two countries represent a new model for the OSCE, which will be presided for the first time by a country of the former Yugoslavia.

The OSCE Permanent Council is an executive body with 57 member countries. It meets every week to discuss current events in its field and make appropriate decisions.

Mrkić talks with Zannier
Serbian Foreign Minister Ivan Mrkić met with Secretary-General of the Organization for Security and Cooperation in Europe (OSCE) Lamberto Zannier in Vienna on Tuesday, with whom he discussed the forthcoming local elections in Kosovo and Metohija.

The topic was mentioned during today's debate of the OSCE Permanent Council, at which Switzerland and Serbia presented a joint work plan for their successive presidencies of that organization, but the topic was not the central one, the Serbian minister told Tanjug.

Mrkić said that he talked with Zannier about the role that the OSCE would play and concrete actions that the organization would conduct during the local elections in Kosovo and Metohija, primarily in the north.

“Since we know that the OSCE had a really good role in the past, I think that we will organize ourselves in the way that would ensure that the largest possible number of the Serbs in Kosovo and Metohija go to the polls on that day,” Mrkić said, voicing confidence that an agreement on the elections will be achieved in the coming days.

Mrkić noted that he could say with pride that in the last year Serbia managed to contribute to putting in order the circumstances in the region and fostering good neighborly relations, and one could say that the country had not previously had that quality and content of relations with its neighbors.

“Such an approach of Serbia contributed to a better atmosphere and concrete cooperation that is being developed in the region on a daily basis,” Mrkić said.

Speaking about the meeting of the OSCE Permanent Council, the Serbian foreign minister said that he together with his Swiss counterpart Didier Burkhalter presented the plan covering the next two years, adding that one could already say, judging by initial reactions during the debate, that the proposal was met with approval.

The proposal relating to the successive presidencies was not backed just in principle, but in detail too, he said.

"Serbia is now taking on the responsibility of putting in order the circumstances in the region, but also dealing with the problems in a wider area of Europe and Euro-Asia, since the OSCE is present from Vladivostok to Vancouver," Mrkić underscored.


S&P sada "udario" na banke
Njujork -- Međunarodna bonitetna agencija Standard end Purs snizila je kreditni rejting banki Barkliz, Kredi Svis i Dojče banke na A sa A plus, zbog rizika koji ima prete.

Agencija je zadržala kreditni rejting A švajcarske banke UBS, a prognoze rejtinga za sve banke ostale su stabilne, prenosi agencija Frans pres.

"Vidimo rast rizika koji prete nekima od najvećih evropskih kreditora u oblasti investicionog bankarstva, budući da regulatori i neizvesni tržišni uslovi otežavaju poslovanje u datoj industriji", naveo je S&P.

Pored toga, akcionari tih banaka izloženi su višim kreditnim rizicima zbog pooštravanja propisa, slabosti globalnog tržišta, stagnacije evropskih privreda i sudskih procesa protiv banaka povezanih sa finansijskom krizom.

Agencija navodi da su "Barkliz", Kredi Svis, Dojče banka i UBS među evropskim bankama najizloženijim rizima povezanim sa promenom globalnih bankarskih propisa


Kako poverioci iz Srbije mogu da prijave potraživanja od "Alpine" sudu u Beču?
Firme koje u Srbiji ima austrijska građevinska kompanija "Alpine", koja je pre desetak dana objavila bankrot, nisu obuhvaćene glavnim postupkom koji kao stečajni upravnik vodi bečki advokat Štefan Ril. Kako je "Danasu" odgovoreno iz kancelarije stečajnog upravnika, pitanje tih firmi rešavaće se u sekundarnom postupku.

U Austriji, kako je "Danas" već pisao, traje ubrzani postupak prodaje "Alpininih" austrijskih gradilišta i to kao radnih celina, kako bi se sprečio beg dobavljača i podizvođača, a zaštitilo 4.905 radnika čija su radna mesta ugrožena. Austrija je, inače, u izbornoj godini.

Ipak, poverioci iz Srbije, rečeno je "Danasu", pozivaju se da svoja potraživanja od "Alpine" prijave nadležnom sudu u Beču u rokovima koji su regulisani austrijskim zakonima i bez obzira da li su im potraživanja obezbeđena na bilo koji način, založnim pravom, hipotekom i slično. Za poverioce iz zemalja van Evropske unije prijava se mora podneti isključivo na nemačkom jeziku, u dva primerka, i to popunjavanjem formulara koji se može naći na sajtu www.justiz.gv.at. Taksa koja se plaća na prijavu iznosi 21 EUR i uplaćuje se na račun objavljen na istom sajtu. Poverioci se o toku postupka koji se u Austriji sprovodi nad "Alpinom" mogu detaljno upoznati na sajtu www.edikte.justiz.gv.at. Radnici "Alpine", koji eventualno od nje imaju nenaplaćena a prispela potraživanja, imaju rok od šest meseci da ih prijave, a ostali do 16. avgusta. Poverioci koji potraživanje prijave posle isticanja ovih rokova, a najdalje do zaključenja računa, sami će snositi troškove provere osnovanosti njihovih zahteva.

Sem što je ogranak "Alpine Bau GmbH" u Beogradu u blokadi za iznos od oko 6,4 miliona dinara, nema u vezi sa tom firmom nikakvih promena u beogradskim registrima. Nigde nije zabeleženo da se sa njenom maticom u Austriji bilo šta događa, a srbijanski građevinari nerado javno govore o eventualnim nenaplaćenim potraživanjima koja od te firme imaju. Država Srbija sa Alpinom ima veoma komplikovane poslovne odnose, uzajamna potraživanja i sudske postupke, pa se, navodno, još vaga da li će i kada će biti pokrenut postupak za raskid ugovora sa tom firmom, iako su formalni uslovi za raskid ispunjeni. "Alipine Bau" u Srbiji ima tri velika posla od kojih su dva na Koridoru 10. Radovi na tim gradilištima su obustavljeni.

Rodić: Ovo su samo marifetluci

Goran Rodić iz Građevinsko industrijske komore u osnivanju smatra da građevinari iz Srbije, koji imaju potraživanja od "Alpine Bau GmbH", ni po koju cenu ne bi trebalo da se obraćaju Beču jer "upućivanje na tu adresu je čisti marifetluk".

- Naši građevinari treba odmah svoja potraživanja da prijave onome ko je "Alpinu" uveo u posao ovde, a to je naše nadležno ministarstvo. Ako država Srbija, kako tvrdi, ima obaveza prema "Alpini", recimo tih 10 mil EUR po osnovu izgubljenog spora oko koncesije Južni Jadran, kud ćeš bolje: neka iz tih sredstava isplati naše firme u kojima ljudi mesecima ne primaju platu jer im poslovi nisu plaćeni.

Rodić sumnja da su svi domaći građevinari koji su radili za "Alpinu", u stanju da se nose sa propisima i sudovima u Austriji, te kategorično podvlači da ne treba da dozvole da tako budu prevareni. Rodić tvrdi da su firme poput "Alpine" na ovdašnjim tenderima učestvovale sa referencama svoje firme - matice, a da u stvari kao ovdašnja društva sa ograničenom odgovornošću garantuju ovdašnjim kapitalom i imovinom koje nema.





ZGOP: Mi idemo u Beč

Novosadska firma ZGOP u restrukturiranju potražuje od "Alpine Bau GmbH" oko 11 miliona dinara plus kamate i svoje će potraživanje prijaviti nadležnom sudu u Beču.

- Nema nam druge - kaže za "Danas" direktor te firme Zoran Stanojević.

Dug "Alpine" prema ZGOP-u nastao je za radove izmeštanja tramvajske pruge kod Careve ćuprije, kaže direktor ZGOP-a.

- To potraživanje smo mi dali kao zalogu za kredit kod AIK banke i "Alpine" je jedno vreme uredno plaćala svoj dug, tako da smo otplatili dve trećine kredita, a onda je odjednom sa ispunjavanjem svoje obaveze prestala - kaže Stanojević.

ZGOP i AIK banka su preko zajedničkog advokata podneli tužbu sudu. AIK banka se u sporu legitimisala kao umešač. Održano je, kaže Stanojević, više ročišta, a između njih je proticalo po šest meseci vremena, dok najzad prvostepeni sud nije doneo presudu da je potraživanje nesporno, ali da tužilac ZGOP nema aktivnu pravnu legitimaciju nego je tužbu trebalo da podnese AIK banka. Na tu odluku suda ZGOP se žalio Apelacionom sudu pre godinu dana. Do dana današnjeg ta žalba nije rešena iako predstavnici ZGOP-a pažljivo prate situaciju u Austriji i znaju da se već godinu dana najavljuje bankrot "Alpine".

- Na ta saznanja smo upozoravali sud, bez rezultata - kaže Stanojević za "Danas".

Inače, ZGOP je bio privatizovan 2007. godine. Ugovor o toj privatizaciji je raskinut tokom poznate afere sa Nibens grupom i njenim vlasnikom Milom Đuraškovićem, koji se sada nalazi u pritvoru. 
(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Danas" od 03.07.2013.)


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta