Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Arapska "Mubadala" ulaže oko 4 mlrd USD - Pregovori o fabrici čipova počinju 1. avgusta

Kompanija "Mubadala" iz Ujedinjenih Arapskih Emirata zainteresovana je da izgradi fabriku čipova u Srbiji, rekao je danas za Tanjug direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), Božidar Laganin.

- Arapska kompanija se trenutno nalazi u predinvesticionom procesu koji podrazumeva prikupljanje velikog broja informacija, imajući u vidu da je reč o tehnološki izuzetno zahtevnom projektu - rekao je on.

Na pitanje kolika je očekvana vrednost te investicije, Laganin je rekao da bi to moglo biti oko 4 mlrd USD, sudeći na osnovu procene projekata koje je "Mubadala" realizovala u SAD i Nemačkoj.

On nije precizirao koje su lokacije u igri, rekavši da SIEPA ne izlazi u javnost sa tim informacijama pre okončanja dogovora. Naveo je samo da postoje lokacije koje su ponuđene "Mubadali".

Današnji "Blic" piše da pregovori sa ovom kompanijom počinju u četvrtak (1. avgust 2013. godine), kada generalni direktor Kaldun Kalif Al Muberak stiže u Beograd.



Beogradski "Montinvest" otkupio 3,1% sopstvenih akcija

Građevinska kompanija "Montinvest" iz Beograda izvestila je da je ponudom za otkup sopstvenih akcija stekla ukupno 740 akcija, odnosno 3,1% od ukupnog broja akcija.

Ponuda za otkup sopstvenih akcija, po sistemu pro-rata, trajala je od od 5. jula do 22. jula tekuće godine, a cena u ponudi bila je 8.000 dinara.

Osnov po kome su sticane sopstvene akcije je Odluka Skupštine akcionara od 10. juna 2013. godine, kao i Odluka Izvršnog odbora "Montinvesta" od 3. jula 2013. godine, kada je odlučeno da kompanija ove godine može steći do 10% sopstvenih akcija.

Poslednja cena akcija ove kompanije ne Beogradskoj berzi 8.450 dinara i na toj ceni tržišna kapitalizacija je 201,9 miliona dinara (1,77 mil EUR). Od početka godine, akcije "Montinvesta" porasle su 40,8%.



Russians still interested in vineyards in Vlasotince

Vlasotince Mayor Nebojsa Stojanovic announced few days ago that the destiny of the Podrumi company was expected to be determined very soon.

He told a press conference that all obstacles in the Restitution Agency and the Privatization Agency were being removed, after which the company should find a buyer. According to all available information, the buyers from Russia who expressed interest a year ago are still interested in vineyards in Vlasotince.



Rusija uvećava zlatne rezerve

Ruske zlatne rezerve rastu već devet meseci zaredom. Prema junskom izveštaju MMF-a, Moskva je na postojećih 996,4 tona zlatnih rezervi dodala još 0,3 tone.

I centralnoazijski susedi Rusije uvećali su svoje zlatne rezerve tokom prošlog meseca – Kazahstan za 1,4 tone (130,9 tona zlata ukupnih rezervi), Azerbejdžan za dve tone (osam tona ukupnih rezervi), i Kirgistan za 0,1 tona (3,3 tone ukupnih rezervi).

Ukrajina, Grčka, Belorusija i Bugarska takođe su uvećale svoje zlatne rezerve, pokazuje izveštaj MMF-a.

Zlato ima sve veću ulogu u zaštiti valuta od kursnih razlika od početka finansijske krize 2008. fodine, a tržišta u razvoju pokazuju sve veće interesovanje za uvećavanje svojih zlatnih rezervi.

Cena zlata opla je za 11 odsto u junu, što je najveći pad vrednosti ovog plemenitog metala još od 2011. Međutim, već u julu je cena zlata porasla za 9 odsto.

Ruske rezerve zlata i srebra su sedme u svetu, isključujući MMF. Administracija Vladimira Putina nastavlja da svakog meseca troši gotovo pola milijarde dolara na kupovinu zlata. Tako je Rusija, kao jedan od najvećih svetskih izvoznika zlata, i više nego udvostručila svoje rezerve u poslednjih pet godina.

Nemačka, koja je druga na svetu po količini zlatnih rezervi, umanjila je u junu svoje zalihe za 0,8 odsto na ukupno 3.390,6 tona. Svoje zlatne rezerve su umanjili i Meksiko, Češka, Danska, Kostarika, Zimbabve i Gvatemala.

Turska, koja je 11 na svetu po količni zlatnih rezervi, u junu je umanjila svoje zalihe zlata po prvi put ove godine, i to za 3,8 tona, tako da sada u svom posedu drži ukupno 441,5 tona zlata.

Tokom protekle decenije Ruska centralna banka pribavila je 570 tona zlata, čime je postala najveći svetski kupac ovog plemenitog metala. Jačanje zlatnih rezervi deo je napora da se diverzifikuju devizne rezerve, kao i da se ojača rublja.

Rusija poseduje više od 513 milijardi dolara u deviznim i zlatnim rezervama, pokazuje junski izveštaj centralne banke te zemlje. Koliki je tačan udeo zlata u toj sumi ne precizira se u tom izveštaju.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta