Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijentiLinkovi
Arhiva vesti
Dobit "Kolubare" 1,5 milijardi dinara u prvoj polovini 2013.

Rudarski basen "Kolubara" saopštio je u petak (20. septembra 2013. godine) da je u prvoj polovini godine ostvarena dobit od 1,5 milijardi dinara.

Kako je navedeno na sajtu "Kolubare", ukupan rezultat za prvih šest meseci 2013. je znatno bolji nego u istom periodu prošle godine. Ukupni prihodi iznose oko 21,9 milijardi dinara, što je za oko 9,7% više od plana, dok proknjiženi rashodi iznose oko 20,4 milijarde, što je za 8,8% manje nego što je bilo predviđeno.

U Izveštaju o poslovanju je navedeno i da je na Površinskim kopovima, zaključno sa 30. junom, ove godine ukupno proizvedeno više od 14 miliona tona uglja, što je za oko 4,2% više od plana. Od toga, oko 6,5 tona proizvedeno je na "Tamnava-Zapadnom polju" - skoro 18% više nego što je predviđeno za ovaj period. Dobri proizvodni rezultati zabeleženi su i na Polju "D", na kome je plan premašen za oko 24%.

Na sednici Skupštine "Kolubare" održanoj u petak, pored Izveštaja o poslovanju usvojene su i Odluka o dodeli parcela na lokaciji "Rasadnik" ranijim sopstvenicima eksproprisanih nepokretnosti iz Zeoka, kao i Odluka o isplati naknade za nestandardne nadzemne objekte na starom groblju u Baroševcu.



Kolubara turns 1.5 million dinar profit in H1 2013

On Friday (20 September 2013), Kolubara Mining Basin announced that it had generated a profit of RSD 1.5 million in the first half of the year.

As it was published on the Kolubara website, the overall result during the first six months of 2013 is significantly better compared to the same period last year. The profit totals about RSD 21, 9 billion, which is some 9.7% more than planned, while book-kept losses total around RSD 20.4 billion, which is about 8.8% less than planned.

The Business report says that until June 30th, Open pit mines produced a total of more than 14 million tons of coal which is 4.2% more than planned. Out of that, Tamnava West field produced almost 18% more than planned for this period. Field D also recorded good results exceeding plan for some 24%.

At the meeting of Kolubara held on Friday, apart from the Business Report, Decision on allocation of lots Rasadnik to previous owners of expropriated real estate from Zeok as well as the Decision on payment of compensation for non-standardizes ground facilities at the old cemetery in Barosevac were adopted.



Potpisan ugovor o remontu turbine i generatora u termoelektrani "Kostolac B"

Privredno društvo Termoelektrane i kopovi (TE-KO) "Kostolac" sklopilo je ugovor sa poljskom kompanijom "Alstom" o kapitalnom remontu turbine i generatora bloka "B1", vredan 21,9 mil USD, objavljeno je na sajtu preduzeća.

Ugovor o kapitalnom remontu turbine i generatora bloka "B1" u termoelektrani "Kostolac B", sa poljskom kompanijom "Alstom" koja će izvoditi ove radove kao što je to bio slučaj i na bloku "B2", potpisan je 18. septembra u Kostolcu.

Ugovor su potpisali Dragan Jovanović, direktor TE-KO "Kostolac" i predstavnici poljske kompanije Robert Butzke i Darius Gladyszewski, navedeno je na sajtu kostolačkog preduzeća.

Blok "B1" u Termoelektrani "Kostolac B" zbog kapitalnog remonta turbine biće zaustavljen 1. marta, a radovi će trajati do 1. decembra 2014. godine.

U tom periodu obaviće se, između ostalog, rekonstrukcija kontrolnog sistema turbine i bajpasa turbine visokog pritiska. Radiće se takođe i kapitalni remont generatora sa fabričkim remontom rotora. Tri generatorske stanice zameniće se novim, modernizovanim stanicama. Zagrejači visokog i niskog pritiska će biti zamenjeni, a uradiće se i kapitalni remont kondenzatora turbine i fabrički remont cirkulacionih pumpi rashladne vode.

Cilj ovih radova je da se dostigne nominalna snaga bloka "B1" od 350 MW, zatim da se poveća efikasnost, raspoloživost postrojenja i da se produži radni vek turbinske opreme, saopšteno je iz TE-KO "Kostolac".



Odluka Feda i Srbiji donosi korist?

Zbog odluke Feda kreditori su se bacili u potragu za obveznicama država u koje bi mogli uliti milijarde dolara jeftinog novca, a među njima spominje se i Srbija


Foto: Beta, APNa globalnom tržištu duga samo je u četvrtak prodajom obveznica namaknuto 16,6 milijardi dolara, četiri puta više nego u sredu.

Po podacima Reutersa, više od 20 država i kompanija – od italijanske Intese od saudijskog konglomerata Sabic - najavilo je izdanje obveznica, piše Poslovni dnevnik.

Analitičari kažu da je to samo početak uzleta na tržištu dugova, nakon što je u sredu Fed odlučio da će produži primenu svog podsticajnog programa otkupa obveznica, mesečno vrednog 85 milijardi dolara. Zadržavši krajnje labavu monetarnu politiku nepromenjenu, Fed je prijatno iznenadio ulagače koji su očekivali smanjenje tog programa za 10 milijardi dolara mesečno.

Time je američka centralna banka ustvari omogućila nastavak ere jeftinog novca u svetu, pa su investitori zaključili da bi uzlet potražnje na tržištu obveznica mogao potrajati bar do kraja godine.

"Da biste izdali obveznice, u idealnim uslovima trebaće vam atraktivan prinos i dobro okruženje, što podrazumeva da nema neizvesnosti i rizika. Od srede se čini da tržište ima ispunjene te uslove“, tvrdi Xavier Baraton, iz HSBC Global Asset Managementa.

Tržišta zemalja u razvoju verovatno će imati najviše koristi od odluke Feda da nastavi s ulivanjem jeftinog novca u finansijski sistem kako bi ojačao američki privredni oporavak.

"Ovo je najbolji trenutak za države poput Hrvatske, Srbije, Slovenije, Mađarske, Ukrajine, pa čak i Turske da povećaju svoje zalihe čvrste valute po razumnoj ceni“, kažu u Commerzbanku.

Turska, koja je do sada realizovala tek dve trećine svog ovogodišnjeg plana zaduživanja na inostranom tržištu, vrednog 6,5 milijardi dolara, u četvrtak je odabrala banku koja će provesti prodaju islamske obveznice. Mađarska je, pak, sve pripremila za podizanje 5 milijardi dolara putem obveznica, verovatno sa namerom da unapred prikupi novac za finansiranje u 2014. godini.

I zemljama evrozone kojima hronično nedostaje novca u budžetu, poput Španije i Italije, to je prilika da jeftino nabave novac – dosad su te države ostvarile tri četvrtine svojih ukupnih ovogodišnjih planova zaduživanja na inostranim tržištima.

"Da sam zadužen za finansiranje u bilo kojoj od tih država, iskoristio bih ovu situaciju. Smatram da je mudro pokušati prikupiti što je god moguće više novca za finansiranje u idućoj godini“, kaže Philip Tyson, strate u londonskom ICAP-u, prenosi Poslovni dnevnik.



KŠ: Prinos kukuruza - solidan

Berba kukuruza na području Rasinskog okruga je u punom jeku, obrana je polovina površina koje su bile pod tom kulturom, a prinos je zadovoljavajući.

"Beru se kasni hibridi, a lepo vreme pogoduje poljoprivrednicima koji ovaj posao treba da završe, kako bi potom pripremili zemljište za sejanje strnih žita", kazala je Radojka Nikolić iz kruševačke Poljoprivredno savetodavne i stručne službe.

Prinosi su, kako je istakla, mnogo boljid od prošlogodišnjih, ali nisu rekordni, odnosno zadovoljavajući su, pogotovu tamo gde su poljoprivrednici primenili sve agrotehničke mere.

Prosečan prinos sa do sada obranih površina je oko četiri tone, dok je višegodišnji prosek na području Rasinskog okruga između četiri i pet tona, a izuzetnim se smatra prinos iznad pet tona.

"Tokom letnjih meseci temperatura je bila visoka, a vremenski uslovi tokom cele godine nisu pogodovali kukuruzu, pa se može oceniti da je ovaj prinos solidan", kazala je Nikolićeva.

Kukuruzom je pošle godine u Rasinskom okrugu zasejano 45.000 hektara oranica.



KOSTIĆ: Mogu da pomognem "Železnicama Srbije"

Vlasnik "MK grupe" Miodrag Kostić rekao je u intervjuu za današnji "Blic" da kao savetnik može da pomogne "Železnicama Srbije" i da je siguran u uspeh.

- Dajte mi "Železnice Srbije" i za tri godine neće im trebati ni dinar subvencija, samo da me niko od političara ne zove - rekao je Kostić za "Blic".

On je istakao da od firmi ne treba praviti socijalne ustanove.

- Ja ću vam napraviti profit od treće do pete godine. Danas preko budžeta za subvencije neuspešnih odlazi 125 mil EUR naših para - navodi biznismen.

On takođe smatra da Zakon o radu treba prekopirati iz Južne Koreje, Kine i SAD.

- Ne možete vi da prekopirate sistem iz Švedske. To što neki hoće socijalni i penzioni sistem iz Norveške jeste lepo, ali trenutno neostvarivo. Kopirajte sistem koji ima smisla, zemlju koja ima sličan društveno-ekonomski sistem kao što je naš, recimo Kina - kaže Kostić i dodaje da će promena Zakona o radu omogućiti više investicija.

Upitan može li poreska reforma da utiče na povećanje zaposlenosti, on kaže da "nama nisu problem tajkuni, već siva ekonomija, koja raste" i da "nisu problem inspektori, već sistemska rešenja i zakoni".

- Problem je uvek implementacija rešenja, posebno kod poreza koje ljudi ne bi smeli da doživljavaju kao kaznu", smatra Kostić.

Vlasnik "MK grupe" ima i rešenje za smederevsku "Železaru".

- Zatvorio bih je. "Železara" je proizvod električne energije i gasa, koksa i gvozdene rude i to čini 90-92% troška. A imamo li mi nešto od te tri stavke? Ne. Železne rude nemamo, a gas plaćamo najskuplje u Evropi. Koliko god je nepopularno, stoji da to donosi boljitak. Međutim, niko očito nema hrabrosti u Srbiji da zatvori tu železaru i reši status gubitaša "Železnica" - kaže Kostić.



Vibac" počinje izgradnju fabrike u Jagodini u novembru - Italijani najavili ulaganja veća od 60 mil

Italijanska kompanija "Vibac" početkom novembra započeće gradnju fabrike u Jagodini, u koju će biti uloženo više od 60 mil EUR, najavio je danas predsednik Skupštine grada Jagodina Dragan Marković.

U fabrici "Vibac"-a u Jagodini, koja će proizvoditi lepljive trake namenjene izvozu, biće zaposleno više od 200 radnika iz Jagodine, rekao je Marković na konferenciji za medije u Press centru Tanjuga, gde je najavio posetu privredno-političke delegacije Bariju.

On je kazao da su predstavnici kompanije "Vibac" svake nedelje prisutni u Jagodini povodom realizacije tog velikog projekta i da je gradske vlasti Jagodine privode kraju obezbeđivanje tehničkih uslova oko angažovanja izvođača radova.

Predstavnici "Vibac"-a su u maju ove godine potpisali u Beogradu ugovor o gradnji fabrike sa vladom i gradom Jagodinom. Postrojenje će, kako je tada najavljeno, imati 40.000 kvadratnih metara i biće jedno od najvećih industrijskih postrojenja koje će se graditi u Srbiji ove godine.



Američka kompanija EMC planira nova ulaganja u Srbiji

Američka kompanija EMC, koja se bavi informacionim tehnologijama, zainterosovana je za nova ulaganja u Srbiji, potvrdili su danas predstavnici te kompanije u razgovoru s premijerom Srbije Ivicom Dačićem.

EMC je jedna od najvećih IT kompanija u svetu, a u Srbiji posluje šest godina.

Zainteresovana je, kako je istaknuto u saopštenju Dačićevog kabineta, za nova ulaganja u proizvodnju, razvoj, kao i u oblasti skladištenja, zaštite podataka i upravljanja elektronskom dokumentacijom.

Dačić je rekao da Vlada Srbije podržava razvoj IT sektora i da u Srbiji postoje stručni kadrovi i dobri uslovi za ulaganja stranih kompanija u tom sektoru.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta