Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
BIP stabilizovan, prodaja raste
Beogradska industrija piva (BIP) stabilizovala je poslovanje i u 2013. godini je zabeležila rast prodaje.

Kompanija BIP, najveća srpska pivara u domaćem vlasništvu, u 2013. godini uspela je da stabilizuje poslovanje, standardizuje i unapredi kvalitet proizvoda i da se vrati u red najsnažnijih pivara po prodaji, saopštila je danas ta kompanija.

BIP je u 2013. zabeležio pozitivne rezultate i po obimu prodaje i po broju komitenata koji su proizvode te pivare uvrstili u svoju ponudu. BIP je lane zabeležio rast prodaje od 10,67 odsto na beogradskom tržištu.

Rastu prodaje direktno je doprinelo povećanje broja kupaca u 2013. u odnosu na prethodnu godinu za 18,29 odsto, a trend rasta prodaje i broja kupaca nastavlja se i početkom 2014. godine.

"Naše opredeljenje je jasno - to je da BIP bude zdrav i efikasan sistem sa jasnom perspektivom. Ekonomski pokazatelji jasno potvrđuju da domaćinskim upravljanjem možemo da postignemo dobre rezultate", izjavio je generalni direktor BIP-a, Milivoje Draganić.

"Želimo da BIP nastavi svoj ponovni tržišni proboj, jer je ovo godina velikog jubileja - 175 godina postojanja Beogradske industrije piva. Cilj nam je da godina jubileja bude i godina poslovnog uspeha i godina potpunog povratka BIP na veliku scenu", rekao je on.


Od 1. 6. restrukturiranje Železnica
Generalni direktor Železnica Srbije Dragoljub Simonović izjavio je danas da bi 1. juna trebalo da krene proces restrukturiranja tog preduzeća.

On je novinarima kazao da je rukovodstvo Železnica Srbije ponudilo rešenje Vladi Srbije, što se dešava prvi put, jer je do sada bilo obrnuto, odnosno Vlada Srbije je nametala rešenje za Železnice Srbije.

"Mi smo naše rešenje poslali Vladi Srbiji i ona sada treba da se izjasni da li prihvata model koji mi nudimo kao stručnjaci", naglasio je Simonović.

Prema njegovim rečima, Vladi Srbije je predloženo da se Železnice Srbije podele na dva nezavisna preduzeća, od kojih će jedno biti za pruge i sve oko pruga, a drugo za prevoz robe i putnika. Simonović je objasnio da bi preduzeće koje bi se bavilo prevozom robe i putnika radilo dok se ne ojača kargo i tretni saobraćaj, koji bi se onda odvojio od putnika i išao na tržište, dok bi se putnički saobraćaj najvećim delom obezbeđivao iz budžeta.

"I Unija železnica Evrope kazala je da je zadovoljna ovakvim načinom restrukturiranja i da će dati pozitivno mišljenje. I ova Unija naglašava da bi Vlada Srbije trebalo da finasira infrastrukturu i prevoz putnika koji je za njih interesantan, a da prevoz robe ide na tržište", kazao je on.

Direktor Železnica je dodao da model koji predlaže to preduzeće predviđa da postoje vozovi koje finasira lokalna samouprava i grad, ali i država jer ti vozovi nisu rentabilni, ali zbog državnih interesa treba da voze.

"Imaćemo i vozove koji ni za lokal, ni za grad, ni za državu nisu interesantni, ali za Železnice Srbije jesu i mi ćemo to da to finasiramo", kazao je Simonović.

On je dodao i da bi 10. marta trebalo da počnu prvi radovi na deonici Beograd - Pančevo, koji se finansiraju iz ruskog kredita od 800 miliona dolara za Železnice Srbije. Prema njegovim rečima, radove na ovoj deonici će voditi domaće firme i njihova vrednost je procenjena na 69 miliona evra, od kojih je devet miliona obezbedila država, dok su ostalo sredstva iz ruskog kredita.

Simonović je istakao i da bi do kraja februara Železnice Srbije trebalo da potpišu Aneks dva ugovora o ruskom kreditu za finansranje radova na još šest deonica na železničkom Koridoru 10, a sledeće godine bi trebalo da se rade druge tri deonice na tom koridoru.

On je naveo i da bi već u martu mogli da se nastave radovi na Prokopu u Beogradu jer će 24. februara biti otvorene ponude za tender za nastavak izgradnje Prokopa, kao i da je za oslobađanje savskog amfiteatra, odnosno iseljenje pruge, 200 skretnica, desetina raskrnica biti potrebno 2,55 miliona evra i da bi taj posao mogao trajati tri do šest meseci.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta