Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Triglav" prodao svoju češku kompaniju
"Triglav INT", koji upravlja zavisnim društvima "Zavarovalnice Triglav" u inostranstvu, je sa društvom "VIGO Finance" iz Praga potpisao dogovor u kojem su definisani najbitnije elementi i uslovi za prodaju zavisnog društva "Triglav pojišt'ovna", Brno.

Predviđa se da će prodaja biti završena do maja 2015. Odluka je u saglasnosti sa strategijom "Triglava", koji svoje aktivnosti usmerava u povećanje vrednosti Grupe i efektivno upravljanje društava unutar "Triglav grupe".


Dobre vesti od javnih gubitaša - Dobit od državnih preduzeća procenjena na 7,6 milijarde dinara
Dobit koju bi javna preduzeća mogla da uplate u budžet biće više nego dvostruko veća od prvobitno očekivane i iznosiće 7,6, umesto prvobitno planirane tri milijarde dinara. Ovo je možda jedna od retkih dobrih vesti koju je ministar finansija Dušan Vujović, zajedno sa predlogom rebalansa budžeta, stavio na sto premijera Aleksandra Vučića.

Ostale brojke koje prekrojena državna kasa sa sobom nosi teško da bilo koga mogu da obraduju: prihodi su podbacili, pa plate i penzije moraju biti smanjene. "Železari" nije pronađen strateški partner što će povećati troškove iako će gotovo sve vrste subvencija, uključujući i one za poljoprivredu, biti srezane.

Iako 7,6 milijardi dinara, što je oko 63 mil EUR, iz ugla javnih finansija nisu neke velike pare i predstavljaju oko 0,25% bruto domaćeg proizvoda, odnosno svega što privreda stvori za godinu dana, ta suma nije zanemarljiva. Naročito ako se zna da je za sledeću godinu premijer Vučić pred njih postavio mnogo teži zadatak. U 2015. godini očekuje se da javna preduzeća u budžet uplate oko 150 mil EUR, odnosno oko 18 milijardi dinara dobiti.

Prema oceni Miladina Kovačevića, saradnika biltena "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT) to će biti moguće ako se dogodine izvrši finansijska konsolidacija gubitaša. Takođe, smanjenje plata, koje je predviđeno planom štednje posledično će se odraziti i na profit javnih preduzeća, ali samo delimično jer ima mnogo gubitaša, kaže naš sagovornik.

– Rebalansom je predviđeno da prihodi od javnih preduzeća budu 7,6 milijardi dinara, što je jednim delom i posledica uvođenja "solidarnog poreza" pa su manji troškovi za plate imali direktan efekat na profit pojedinih preduzeća. Ako je dogodine predviđeno smanjenje plata i finansijska konsolidacija gubitaša, pa možda i racionalizacija broja zaposlenih onda je realno očekivati da uplata dobiti u budžet dostigne od 15 do 20 milijardi dinara – objašnjava Kovačević.

Prema njegovim rečima šta finansijska konsolidacija u praksi znači najbolje se vidi na primeru "Srbijagasa". Ako Rusi, koji su iskazali interesovanje za petrohemijski kompleks, zaista preuzmu pripojena preduzeća, kao što su "Petrohemija", "Azotara" i "Metalonsko sirćetni kombinat" (MSK), onda "Srbijagas" može da bude dobitaš, smatra Kovačević. Inače, planom mera štednje predviđeno je da "Srbijagas" dogodine uplati 60 miliona evra u budžet.

"Politika" je u nekoliko navrata pitala direktore preduzeća u državnom vlasništvu koliko sredstava će od svoje dobiti oni dogodine prebaciti u državnu kasu.

U "Telekomu" kažu da oni kao akcionarsko društvo imaju podjednaku odgovornost i obaveze prema svim akcionima. Država je najveći akcionar u ovom preduzeću kome kompanija već godinama uplaćuje dividendu. I po tom osnovu samo prošle godine uplaćeno je gotovo 5,5 milijardi dinara.

– Verujemo da ćemo nadmašiti prošlogodišnji dobar rezultat, samim tim i da se dođe do dodatnih sredstava koja bi se raspodelila u vidu dividendi – kažu u ovoj kompaniji.

Aerodrom "Nikola Tesla" ove godine će u budžet prebaciti najmanje 6 mil EUR, što je sto odsto više nego prošle godine. Plan je da 2015. to bude najmanje 15 mil EUR.

U JP "Elektromreža Srbije" navode da su uspešno i profitabilno preduzeće. Tu tvrdnju potkrepljuju da su u 2014, do današnjeg dana u budžet republike uplatili više od dve milijarde dinara.

U prethodnom periodu su, kako navode, u budžet uplaćivali 50 procenata ostvarene godišnje dobiti, pa je od 2010. do 2012. samo po tom osnovu uplaćeno gotovo 2,5 milijarde dinara.

Iz "Srbijašuma" su na pitanje "Politike" odgovorili da oni i druga javna preduzeća ne dobijaju od premijera "domaće zadatke" i naloge koliko će novca biti uplaćeno u budžet, već se to određuje odlukom vlade na osnovu zakona i preciznih kriterijuma. Nisu naveli koliki im iznos sleduje na osnovu njih, ali kažu da će kao i svake godine nastojati da godišnji plan poslovanja realizuju u celosti i dodatnim merama štednje obezbede veću dobit od planirane.

"Skijališta Srbije" u odgovoru Tanjugu poručuju da zaključak vlade u njihovom slučaju znači da će u budžet morati da uplate 14,7 miliona dinara. "Za sada nije u planu uplata dodatnog iznosa u budžet", kažu u ovom javnom preduzeću.

U "Putevima Srbije" za Tanjug su rekli da imaju konstantan nedostatak finansijskih sredstava, te da neće moći da uplate sredstva u budžet Republike i podsećaju da su prošle godine imali minus od milijardu dinara.

Ceh od milijardu evra

Prema računici Fiskalnog saveta, javna preduzeća godišnje poreske obveznike koštaju 115 milijardi dinara ili milijardu evra. Da je reč o velikim parama govori podatak da to čini čak tri odsto BDP. Njihove zarade, međutim, znatno su veće nego u državnoj upravi. Iako su firme u državnom vlasništvu, po Zakonu o slobodnom pristupu informacija od javnog značaja u obavezi da objave podatke o visini plata u Informatoru o radu, oni to vrlo retko čine.

Od 32 analizirana preduzeća, samo 12 ima Informatore o radu, pokazuje istraživanje "Politike", a svega sedam kompanija je obelodanilo podatke o zaradama. Najpedantniji izveštaj objavile su "Pošte Srbije", u kome je moguće videti koliko ko zarađuje po zanimanjima, pa se tako u ovoj kompaniji zarade kreću od 35.000 dinara, koliko su lična primanja pomoćnog radnika, pa do 219.636 koliko je zarada generalnog direktora.


Dividenda od Aerodroma - 20 para
Građani koji nisu prodali besplatne akcije dobiće u ovoj godini na ime dividendi oko 600 dinara, dok su prethodne godine dobili 350 dinara.

Svi oni će od Aerodroma “Nikola Tesla” uskoro dobiti po dvadeset para, od NIS-a po 340 dinara, dok su od Telekoma Srbije već dobili po 250 dinara.

Beogradski aerodrom je prošlu godinu završio sa profitom od 13,3 miliona dinara, a kompanija je odlučila da malim akcionarima podeli 1,2 miliona. NIS će na ime dividende ukupno podeliti 13,1 milijardu dinara, što je 25 odsto od prošlogodišnje dobiti kompanije.

Na računima građana koji do sada nisu prodavali besplatne akcije sada je mnogo više - njihove deonice na Beogradskoj berzi sada vrede oko 5.280 dinara.

Pet akcija NIS-a vredi 4.425 dinara, a jedna deonica Aerodroma 857 dinara. Na računima građana u Poštanskoj štedionici je i dodatnih 600 dinara koje su kompanije podelile na ime dividende.

Oko 4,8 miliona građana dobilo je po pet akcija NIS početkom 2010, a godinu dana kasnije i po jednu deonicu Aerodroma. Tada je njihova vrednost ukupno iznosila 3.100 dinara, 2.200 dinara manje nego danas. Građanima je podeljena i 31 deonica “Telekoma Srbija”, od kojih će novac (oko 70 evra) dobiti kad država proda ovu kompaniju.

Građani koji su imali pravo na besplatne akcije, ali ih nisu prodali sve informacije o svojim deonicama mogu da dobiju u Poštanskoj štedionici na čijim šalterima se one i prodaju samo uz ličnu kartu.

U ovoj banci potrebno je dati nalog za prodaju, a dan posle novac će biti uplaćen na dinarski račun. Uslov je da tog dana na berzi ima dovoljno kupaca deonica kojih prodajete, i to po ceni koju tražite. Besplatne akcije do sada je prodalo oko 2,3 miliona građana.


Novac umesto besplatnih akcija
Odbor za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku Skupštine Srbije usvojio je Predlog izmena Zakona o Agenciji za privatizaciju u načelu.

Kako je istaknuto, cilj zakonskih izmena je da se postigne veća ekonomska efikasnost, zaštiti vrednost kapitala i podstakne tržište hartija od vrednosti, kroz proširenje nadležnosti Agencije za privatizaciju.

Ona će tako imati pravo da prodaje i pokretnu imovinu u ime pravnih lica, kao i da podnese i predlog za pokretanje stečaja preduzeća u postupku privatizcije.

Agencija će moći da pokreće privatizaciju, imenuje i razrešava likvidacionog upravnika, ali je danas navedeno da ostaje problem sa javnim preduzećima koja još nisu uredila svojinske odnose. Ministar privrede će formirati komisiju za kontrolu izvršenja obaveza kupaca.

Odbor je danas usvojio i predlog izmena Zakona o pravu građna na besplatne akcije i novčanu naknadu, u načelu, a cilj je da se pojednostavi procedura da se građanima isplati novac.

Osnova izmena je da se tim akcijama iz Akcijskog Fonda više neće trgovati na tržištu hartija od vrednosti. Navedeno je da rad Akcijskog fonda još nije usklađen sa Zakonom o privrednim društvima.

Biće ukinuti tender i aukcija, a umesto toga se uvodi prikupljanje ponuda sa javnim nadmetanjem. Zakonske izmene stvoriće, kako je ocenjeno, više mogućnosti da se imovina Akcijskog fonda lakše unovči, u vremenu kad se ivestitori povlače.

Današnjoj sednici odbora i usvajanju ta dva zakonska predloga, privi put je prisustvovao i ministar privrede Željko Sertić, koji je rekao da će se Minstarstvo na čijem je čelu truditi da u skupštinsku proceduru šalje što jasnije i preciznije zakonske predloge.

Na dnevnom redu je i Predlog zakona o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima eksproprijacije i pribavljanja dokumentacije radi realizacije izgradnje sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa "Transbalkanski koridor - prva faza". Ministar energetike Aleksandar Antić istakao je da se taj zakon predlaže jer je u pitanju značajan i obiman projekat koji se ne bi uspešno realizovao sa postojećim zakonskim rešenjima. "Korišćenjem postojećeg zakona trebalo bi nam 10-15 godina da rešimo sva pravno formalna pitanja, što je nedopustivo", ocenio je Antić. On je kazao da projekat "Transbalkanski koridor - prva faza" podrazumeva više novih interkonekcija, među kojima su i one između Srbije i Rumunije i Srbije i Crne Gore, ali i izgradnju dalekovoda između Obrenovca i Bajine Bašte, kao i povećanje kapaciteta trafostanice kod Valjeva.

Ministar privrede Željko Sertić izjavio je danas da se izmene Zakona o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu, koju građani ostvaruju u postupku privatizacije, donose radi pojednostavljivanja dostupnosti Akcionarskog fonda građanima.

Sertić je, obrazlažući u parlamentu izmene Zakona o pravu na besplatne akcije, rekao da se predloženim izmenama ne odustaje od osnovnog cilja, a to je da se građanima koji su stekli status nosioca prava isplati novčana nadonada od prodaje imovine akcionarskog fonda, ali sada u pojednostavljenom postupku.

Naime, radi pojednostavljivanja procedure, predlaže se odustajanje od modela trgovanjem akcijama Akcionarskog fonda na berzi, pa će ubuduće Fond novčanu naknadu isplaćivati direktno nosiocima prava na tekuće račune koje Agencija za privatizaciju ima u svojoj evidenciji.

Predlagač navodi da će isplata novčane naknade direktno na račune gradjana biti komfornija, ali i jeftinija jer ne podrazumeva nikakvo angažovanje sa njihove strane.

S tim u vezi, predloženo je brisanje ili izmene svih odredbi zakona koje se odnose na uključivanje akcija Fonda na tržište hartija od vrednosti.

Osim o ovim izmenana, poslanici danas raspravljaju i o izmenama Zakona o Agenciji za privatizaciju, kao i izmenama Zakona o investicionim fondovima.

Izmene Zakona o Agenciji za privatizaciji vrše se radi uskladjivanja ovog akta sa novim Zakonom o privatizaciji koji je Skupština usvojila u avgustu, rekao je Sertić i podsetio da je krajnji cilj da se privatizacija sprovede u kratkom roku.

Izmene Zakona o investicionim fondovima imaju za cilj da olakšaju i pojeftine poslovanje društava za upravljanje investicionim fondovima u uslovima finansijske krize i sistematskog smanjenja vrednosti imovine pod upravljanjem.

Ideja je i da se dodatno preciziraju uslovi osnivanja, poslovanja i izveštavanja društava za upravljanje investicionim fondovima.


Nemci žele da učestvuju u privatizaciji srpskih preduzeća
Nemački privrednici su zainteresovani da učestvuju u procesu privatizaciji srpskih preduzeća, ako ponude budu dobre i odgovarajuće, izjavio je danas direktor Odbora nemačke privrede za istok Rajner Linder.

Očekujemo konkretne ponude i tendere i nemačke kompanije će definitivno biti deo tih tendera, rekao je je Linder, novinarima u PKS-u, gde je održan sastanak nemačkih privrednika sa predstavnicima resornih ministarstva.

- Potrebni su nam dobri projekti i namačke kompanije žele da pomognu Srbiji da u tim preduzdćima ostvare evropski standard kvaliteta - istakao je on i naglasio da je Srbija ključna zemlja na zapadnom Balkanu na čijem tržištu su nemački privrednici zainteresovani da budu još aktivniji.

On je istakao da je delagacija nemačkih privrednika ranije danas imala interesantan sastanak sa premijerom Aleksandrom Vučićem na kome je razgovarano o novim projektima, zakonu o radu i fiskalnoj konsolidaciji u Srbiji.

Linder je ocenio da postoji dosta mogućnosti za saradnju između Srbije i Nemačke u oblasti unapređenja železničkog saobraćaja, ubrzanja dopreme svežih prehrambenih proizvoda do potrošača, kao i u oblasti maloprodaje, s obzirom na to da je namački trgovinski lanac Metro već prisutan na srpskom tržištu.

Postoji i veliki potencijal za unapređenje spoljnotrgovinske razmene između Srbije i Nemačke, kao i u oblasti unapređenja energetske efikasnosti, IT sektora i poboljšanja zaštite zadravlja građana, naveo je Linder.

Radi se o nizu mogućih zajedničkih projekata, među kojima su i oni koji se tiču boljih sistema za kontrolu na graničcnim prelazima, jer očekujemo da će to biti potrebno u okviru procesa pridruženja Srbije EU, a razgovarali smo i o formiranju mobilnih bolnica kako bi se poboljšao kvalitet zdravstvenih usluga, kazao je Linder. On je ukazao da nemački privrednici mogu da doprinesu unapređenu imidža Srbije u inostranstvu, kada je reč o Srbiji kao zemlji za investiranje i da podrže Srbiju u procesu pridruženja Evropskoj uniji.

U delegaciji nemačkih privrednika su predstavnici kompanija iz oblasti infrastrukture, energetike, poljoprivrede, automobilske i IT industrije, a dogovoreno je da se slični sastanci predstavnika srpskih ministarstava sa članovima Odbora nemačke privrede za istok održavaju dva puta godišnje.

Potpredsednik Privrede komore Srbije Marko Čadeš rekao je novinarima da je poseta delegacije nemačkih privrednika važna ne samo zbog privlačenja stranih direktnih investicija, već i zato što bi srpske firme mogle postati dobavljači za nemačke kompanije.

- Za početak bi naša preduzeća mogla da budu dobavljači, dok ne dobiju nova znanja i tehnologije, nakon čega će postati spremna da funkcionišu na velikom evropskom tržištu - rekao je Čadeš.

Čadeš je istakao i da trenutno srpska srednja preduzeća koja zadovoljavaju evropske standarde, mogu da ponude saradnju onim kompanijama kojima je potreban partner.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta