Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Friport" i "Rio Tinto" žele da investiraju u srpske rudnike
Ambasador SAD u Srbiji Majkl Kirbi izjavio je juče u Boru da srpske vlasti naporno rade na Zakonu o rudarstvu koji će, s jedne strane, omogućiti zemlji sigurnost u ubiranju poreza od rudarstva a, s druge, velikim firmama da investiraju u Srbiji, navodeći da se za ulaganja u srpske rudnike interesuju jedna američka i jedna multinacionalna kompanija - "Firport Mekmoran" i "Rio Tinto".

Ambasador Kirbi je juče sa saradnicima, čelnim ljudima kompanije "Friport Mekmoran", predstavnicima firme "Rakita Exploration" i ministrom rudarstva i energetike Aleksandrom Antićem posetio Opštinu Bor, RTB "Bor" i američku kompaniju "Friport Mekmoran", koja u okolini Bora istražuje nova rudna ležišta.

Tokom obilaska najvećeg gradilišta na Balkanu, nove topionice i Fabrike sumporne kiseline u krugu RTB-a "Bor", Kirbi je rekao da mu je veliko zadovoljstvo što može uživo da vidi izgradnju ovih objekta i rudarske pogone.

Navodeći da je posetio i kompaniju "Friport Mekmoran", koja je ovde prisutna trinaest godina i radi na istraživanju rudnih nalazišta, Kirbi je napomenuo da "Friport" procenjuje mogućnosti za otvaranje još jednog rudnika bakra u Boru.

- Ulaganja u rudarstvo znače mnogo i za Vladu Republike Srbije, jer svi znamo u kakvoj je finansijskoj situaciji ona sada, a upravo rudarstvo može značajno pomoći razvoju i boljem ekonomskom položaju - naglasio je i dodao da postoji još jedna multinacionalna kompanija koja je zainteresovana za ulaganje u rudarstvo u Srbiji - Rio Tinto.

Da Bor i okolina imaju ogroman rudarski potencijal pokazuju rezultati istraživanja koja je uradila kompanija "Friport Mekmoran" u okolini Bora, gde je pronađeno izuzetno bogato ležište rude bakra.

- Novi, moderan Zakon o geologiji i rudarstvu koji je u pripremi značajno će pomoći u privlačenju novih investicija - ocenio je Kirbi.

Na pitanje da li je upoznat sa glasinama o tome da je u rudi koja je pronađena u okolini Bora velika količina arsena, ambasador je odgovorio da često u vezi svega što se nalazi u zemlji u ovom delu Srbije kruže razne glasine.

- Ono što morate da uradite je da prvo pogledate o kojoj i kakvoj kompaniji se radi, a Vlada Srbije mora da donese jasne zakone koji će građane zaštititi od bilo kakvog ekološkog zagađenja. Američke kompanije su navikle da sarađuju sa predstavnicima civilnog društva, omogućavaju da se tačno vidi čime i na koji način se bave, i da u saradnji sa njima (civilnim organizacijama) omoguće građanima kvalitetan život - rekao je Kirbi.

Generalni direktor RTB-a "Bor" Blagoje Spaskovski istakao je da je investicija u novu topinicu ogromna, ali da je još veći značaj za građane Bora i okoline, koji je, s jedne strane ekološki, jer će dobiti čist vazduh, a sa druge strane ekonomski, jer obezbeđuje bolji standard radnika i veći privredni rast cele Srbije.


Da nas znaju, Turci bi više ulagali
U Srbiji trenutno posluje svega oko 40 turskih privrednika, a razlog tome je nepoznavanje srpskog tržišta, kaže generalni sekretar SITA Nedžad Kačapor.

Jedan od načina da se ta saradnja poboljša i privuku investitori iz Turske, jesu poslovni susreti kompanija dve zemlje, kako bi se privrednici upoznali sa uslovima poslovanja, kazao je Kačapor agenciji Beta.

Zbog toga, prema njegovim rečima, SITA u saradnji sa Privrednom komorom Beograda i Ministarstvom spoljne i unutrašnje trgovine Srbije šesti put organizuje srpsko - turski poslovni forum, koji će se održati u utorak, 28. oktobra u Beogradu.

U PKS-u naglašavaju da se Turska ne može svrstati u značajne investitore u Srbiji i dodaju da su prema podacima Narodne banke Srbije investicioni tokovi sa Turskom uglavnom beleže visok negativni saldo. Podseća se i da je najznačajnija turska investicija u Srbiji investicija turske kompanije "Jeanci" iz Istanbula koja izrađuje odeću od džinsa za poznate svetske brendove. U PKS dodaju da se procenjuje da u Srbiji ima 50 turskih firmi uglavnom lociranih u Beogradu, Novom Sadu i Novom Pazaru.

Forum će okupiti 30 turskih i od 250 do 350 srpskih kompanija iz sektora građevine, hemijske industrije, automobilske, tekstilne, prehrambene i kožne industrije, naveo je Kačapor.

"Cilj ovakvih foruma je da se približe privrednici dve zemlje jedni drugima, pospeši srpski izvoz na tursko tržište, privuku turski investitori, jer je medjusobna trgovina između dve zemlje na minimalnom nivou", rekao je on.

Srbija i Turska kako je podsetio, imaju potpisane sporazume o slobodnoj trgovini i o bezviznom režimu, ali povoljnost za turske privrednike je i sporazum o slobodnoj trgovini izmedju Srbije i Rusije.

"Svaki proizvod koji se proizvode u Srbiji, može da ide na rusko tržište bez carine, a Rusija je posle EU najveće tržište za turske privrednike", istakao Kačapor.

On je dodao da je turskim privrednicima, za investiranje u Srbiji, najprivlačniji građevinski sektor, ali i tekstilna, kožna, prehrambena i automobilska industrija.

"U Turskoj celokupna proizvodnja autoindustrije, preko 35 odsto, koncentrisana je samo u jednom gradu, a autoindustrija je jedan od pokretača turske ekonomije što može da bude podsticaj za srpski fijat", naveo je generalni sektretar SITA-e.

Prema njegovim podacima, spoljno-trgovinska razmena Srbije i Turske je oko 500 miliona dolara godišnje, od čega 350 miliona dolara čini turski izvoz na srpsko tržište. Srbija iz Turske najviše uvozi tekstil, voće, povrće i građevinski materijal.

"Ako se ima u vidu da Turska uvozi 160 milijardi evra, a izvozi 130 milijardi evra u toku godine, može se videti koliko je spoljno-trgovinska razmena Srbije i Turske simbolična", naveo je Kačapor.

SITA (Serbia International Trade Ašociation) je osnovana 2009. godine, u cilju okupljanja privrednika, razvijanja i negovanja prijateljskih odnosa između Srbije i Turske u oblastima kulture i ekonomije.

U prvih šest meseci ove godine robna razmena Srbije i Turske bila je 292,5 milona evra od čega je uvoz bio 205,3 miliona, a izvoz 87,82 miliona evra, podaci su Privredne komore Srbije (PKS).

Agenciji Beta su u PKS-u kazali da ukupna robna razmena Srbije i Turske u 2013. bila 584,7 miliona evra i veća je za 98,5 miliona evra nego u 2012.

Srbija je u Tursku u 2013. izvezla robu vrednu 165,3 miliona evra, a najzastupljenija roba u izvozu bili su otpaci od gvožđa i čelika, polietilen, poluproizvodi valjane gume za putničke automobile, hartija i karton, automobili, beli lim ostali, kao i sirove jagnjeće kože sa vunom.

Prošlogodišnji uvoz iz Turske iznosio je 399,3 miliona evra, a najviše se uvozilo delova karoserije, materijali pleteni od pamuka bojeni, delovi za aparate, kord tkanine od poliestera, sveži limun, kao i lešnici sveži i suvi.

Prema podacima PKS-a najveći izvoznici u Tursku u 2013. bili su HIP Petrohemija Pančevo, Ce-Za-R d.o.o, Metalsorb, Sirmium Steel iz Sremske Mitrovice, Tigar Gume iz Pirota, Fijat, Želežara Smederevo, Umka iz Umke, Hipol i Cooper Tire & Rubber Company iz Kruševca. dok su najveći uvoznici iz Turske bili Fijat, RTB Bor, Tigar gume, Philip Morris, Renault Nišan Srbija, kao i S&S Elektronika.


Poljska želi saradnju sa Srbijom u oblasti energetike, transporta i hrane
Privrede Poljske i Srbije, radi unapređenja buduće saradnje, treba da sarađuju više sektorski, po delatnostima, uz aktivnu podršku privrednih komora, rekao je Milivoje Miletić, v.d. predsednika Privredne komore Srbije (PKS) na Forumu Poljska – Srbija koji je održan juče u Beogradu.

Miletić je podsetio da Srbija ulazi u drugu godinu primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji predstavlja pravni okvir za odnose Srbije i Evropske unije do stupanja naše zemlje u članstvo EU. Interes da se saradnja sa Poljskom intenzivira je nedvosmislen i Srbija teži da, u prvom planu, predstavi nove podsticaje za privlačenje investicija, razvoj novih tehnologija, inovativnost i kreativnost mladih stručnjaka, rekao je Miletić.

On je istakao da je potrebno da privrede dveju zemalja ubuduće sarađuju više sektorski, po delatnostima, a u tome značajnu ulogu treba da ima saradnja privrednih komora, čiji potencijal ni približno nije iskorišćen.

Prema rečima Stevana Nikčevića, državnog sekretara u Ministarstvu trgovine, koji je kopredsedavajući Mešovitog komiteta sa srpske strane, ekonomski odnosi Srbije i Poljske razvijaju se povoljno u poslednjih 10 godina, a robna razmena povećana je sa 115 mil EUR u 2003. godini na 937 mil EUR u 2013. Nikčević je naveo da je Poljska osmi spoljnotrgovinski partner Srbije, a peti među zemljama EU. Neophodno je balansiranje razmene, pre svega povećavanjem srpskog izvoza koji znatno zaostaje za uvozom. Tako je spoljnotrgovinski deficit Srbije u razmeni sa tom zemljom, prošle godine iznosio 527 mil EUR, a pokrivenost uvoza izvozom bila je samo 28%.

Ove godine srpski izvoz je povećan 15,6% i iznosi 112 mil EUR, ali je uvoz povećan 18,7% i dostigao je 397 mil EUR, rekao je Nikčević. Ukupne poljske investicije u Srbiji iznose 40 mil EUR i na našem tržištu prisutno je 11 poljskih firmi, u oblasti autoindustrije, građevinarstva, energetike, hemije i IT sektora.

Poljski ambasador u Beogradu Aleksandar Hećko je rekao da je Poljska spremna da Srbiji prenese svoja iskustva u korišćenju fonodva EU, u čemu je bila mnogo uspešnija od Italije i Austrije. On je dodao da su poljski poljoprivrednici 100 odsto iskoristili sredstva iz evropskih fondova, što je jedinstven slučaj.

Predsednik Balkansko - poljske komore Andrej Zarajčik je rekao da postoji veliko interesovanje poljskih firmi za saradnju u oblasti energetike, transporta, proizvodnje hrane, dodajući da je ta zemlja veliki investitor i da sada razmatra mogućnost ulaganja u Srbiji.

Srpski konzul u Katovicama Ranko Tomović koji je aktivno učestvovao u pripremi i realizaciji drugog poslovnog foruma Srbija - Poljska, rekao je da se skupovi svake godine održavaju naizmenično, kao i da je saradnja koncentrisana na rudarstvo, energetiku i transport. Narednih godina planirane su posebne privredne misije po pojedinim delatnostima.

Savetnik za strana ulaganja SIEPA Filip Kuntić predstavio je prednosti ulaganja u Srbiji, poreske i finansijske podsticaje i mere za poboljšanje poslovnog ambijenta.

Ekonomski i politički odnosi Srbije i Poljske izuzetno su dobri, ali ima još dosta neiskorišćenog prostora za unapređenje privredne saradnje, rekla je Aleksandra Stanarević, direktorka Sektora za ekonomske odnose sa inostranstvom PKS. Poslovni forum privrednika održava se uoči zasedanja Međuvladine komisije za ekonomsku saradnju Srbije i Poljske, koja će u toku dana raspravljati na ekspertskom nivou, a sutra će biti održan plenarni sastanak, navela je Stanarević.

Nakon plenarnog dela poslovnog foruma, poljski i srpski privrednici imali su niz bilateralnih sastanaka, navedeno je na sajtu PKS-a.


World Bank: Economic reforms encouraging
The economic reforms that the Serbian government is introducing are "encouraging and the only way to establish a balance in Serbia's economy."

This is what Ellen Goldstein, the World Bank country director for south-eastern Europe, said on Friday.

Even before the floods, the level of the fiscal deficit was worrying and unsustainable, and the situation worsened by one percent in the wake of the floods, she said.

Things are even more difficult now and there is no time to wait - the reforms must be implemented, and some of them were several decades overdue, Goldstein told reporters at the Kolubara mining basin.

Many believe that painful measures are ahead for Serbia, but that is the only way to establish a balance in the system and the economy, which is now based on the public sector, she said.

The private sector must be developed additionally to provide jobs to young people, Goldstein noted.

She said that she expects Serbia to sign an agreement with the IMF soon and added that the World Bank will back the move through various reform activities and a reform of state-owned enterprises and public utility companies.


EBRD approves EUR 200mn loan
The European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) will provide a EUR 200 million stand-by loan to Serbia's Deposit Insurance Agency.

The loan was approved in order to reinforce the stability of the country's banking sector.

The EBRD's support to this independent public institution that protects insured deposit owners and manages the Deposit Insurance Fund will provide efficient and credible protection of insured deposits.

It will also support the reform of the legal framework for deposit insurance and help Serbia overcome the remaining challenges in the banking sector, the EBRD office in Serbia has stated.

The Deposit Insurance Fund capital increase is meant also to attract new investments to the financial sector.

Additional grants for institutional capacity improvement and technical assistance to the Deposit Insurance Agency will be provided by the government of Luxembourg and a special shareholders fund with the EBRD.

The deposit insurance project is a particularly important investment for the EBRD because it supports the development of the infrastructure of the Serbian banking market, according to a statement delivered to TAnjug.

The EBRD supports the Serbian government efforts to boost the stability of the financial sector, so this transaction is a clear proof of the EBRD's commitment, head of the EBRD office in Serbia Matteo Patrone stated.

According to Finance Minister Dušan Vujović, this EBRD contract reaffirms the important partnership related to improving the deposit insurance system and the Deposit Insurance Agency's institutional capabilities.

The contract is a significant incentive to the country's financial sector and the financial support will help raise deposit owners' confidence and protect potential investors.

Since its arrival in Serbia, the EBRD has invested over EUR 3.8 billion in more than 180 projects. The bank invests in the financial sector, industry, trade, agribusiness, energy and infrastructure.


Svetska banka: Ekonomske reforme u Srbiji ohrabrujuće
Ekonomske rerforme koje započinje vlada Srbije su ohrabrujuće i to je jedini način da se uspostavi ravnoteža u privredi Srbije, izjavila je danas direktorka Svetske banke za Jugoistočnu Evropu Elen Goldstin.

Ona je ukazala da je fiskalni deficit i pre poplava bio na zabrinjavajućem i na neodrživom nivou, a da se situacija nakon poplava pogoršala za jedan procenat.

"Sada je još teže i nema čekanja, reforme moraju da budu sprovedene a sa nekim od njih se čekalo nekoliko decenija, rekla je Goldstin novinarima u Kolubari. Mnogi misle da su pred Srbijom bolne mere, ali je to jedini način da se uspostavi ravnoteža u sistemu i privredi koja je sada zasnovana na javnom sektoru", rekla je ona.

Goldstin je naglasila da privatni sektor mora da bude dodatno razvijen da bi mladi mogli da se zaposle.

Ona je izrazila očekivanje da će uskoro biti potpisan ugovor Srbije sa MMF-om što će Svetska banka podržati kroz različite reformske aktivnosti, reformu državnih preduzeća i javno komunalnih preduzeća.

Srbiji uskoro na raspolaganju 300 miliona dolara

Srbiji će uskoro biti na raspolaganju novac iz kredita Svetske banke u iznosu od 300 miliona dolara, za saniranje posledica poplava, najavila je Goldstin.

Taj hitni zajam Srbiji zbog poplava odobrio je Odbor direktora Svetske banke 3. oktobra, a dve nedelje kasnije je potpisan i sporazum u Vašingtonu, kazala je Goldstin.

Ona je navela da je novac iz tog kredita namenjen za ispumpavanje vode sa kopa u "Kolubari", za popravku opreme u elektroenergetskom sistemu Srbije, kao i za podršku uvozu struje da bi domaćinstva i industrija imali dovoljno električne energije tokom zime.

Tim sredstvima će, u saradnji sa ministarstvom poljoprivrede, biti pružena i podrška poljoprivrednim domaćinstvima koja su pogođena poplavama, a deo novca će biti upotrebljen i za dugoročnu zaštitu Srbije od poplava, dodala je direktorka SB za jugoistočnu Evropu.

Veliki deo ovog zajma će biti opredeljen i za retroaktivno finansiranje, jer su neka sredstva već potrošena u hitnom saniranju posledica poplava u Srbiji, a Svetska banka će retroaktivno pokriti neke od tih troškova, istakla je Goldstin.

Ona je pohvalila EPS, istakavši da je ta kompanija napravila odličan napredak u ispumpavanju vode sa kopa "Tamnava", sa koga je već ispumpano 67,2 miliona kubika vode, a nivo vode je spušten za više od 10 metara.

To je odličan napredak i 11 pumpi svakodnevno ispumpava vodu sa tog poplavljenog kopa, kazala je Goldstin i konstatovala da se sada u Kolubari dnevno proizvodi 65 hiljada tona uglja, što je oko dve trecine uobičajene proizvodnje.

Delegacija Svetske banke je došla u "Kolubaru" da se uveri u stanje na terenu, kao i u to da se sredsta koja ta banka odobrava Srbiji za hitnu sanaciju posledica poplava, koriste za ono što je prioritet, dodala je ona.
"Mislim da je ovo dobar primer i ohrabrila bih sve donatore i diplomatsku zajednicu da ostanu fokusirani na ono što je prioritet kad je reč o pomoći Srbiji u saniranju posledica poplava", rekla je Goldstin.

Prema njenim rečima, EPS je preduzeo sve socijalne i mere zaštite životne sredine i svaki dan proverava kvalitet vode koja se ispumpava sa poplavljenog kopa.

Ta voda je čak čistija od one koja teče rekom Kolubarom, i 15 različitih vrsta ribe je pronađeno u veštačkom jezeru nastalom posle poplava na tom kolubarskom kopu, a vodi se računa da se te ribe bezbedno vrate u reku Kolubaru, istakla je Goldstin.

Direktor EPS-a Aleksandar Obradović rekao je da to preduzeće planira da dobije finansijsku podršku Svetske banke, ne samo za ispumpavanje vode sa poplavljenog kopa, već i za ostale aktivnosti u popravljanju situacije u elektroenergetskom sistemu nastaloj posle poplava.

On je naglasio da je poseta delegacije Svetske banke poplavljenom kopu u "Kolubari" veoma bitna za EPS, jer su mogli da se uvere u napredak koji je postignut u ispumpavanju vode sa tog kopa.

Obradović je ponovio da ostaju nepromenjeni svi rokovi vezani za ispumpavanje vode sa tog kopa, s tim što se do kraja ove godine očekuje još veći napredak a početkom sledeće godine i potpuni povratak u normalne aktivnosti na kopovima.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta