Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Budimka" bere maline usred novembra
Miriše na sneg, u zoru mraz štipa promrzle prste radnika: u "Budimki" beru crvene maline, dozrele pod svodovima plastenika, usred novembra. To je u varoši najmanje čudo, nekadašnji evropski prehrambeni gigant preživeo je apokalipsu, bio je 13 godina mrtav, upropašćen i "očerupan", onda su zaposleni iz kompanije oterali loše gazde, popravili su pogone sami, vratili su milionske dugove i počeli da izvoze, a kupci iz celog sveta danas traže pet puta više voćnih koncentrata, sokova, džemova, marmelada i prerađenog povrća nego što im Požežani mogu isporučiti - nova era uspavanog džina, počela je.

Ispred fabričkog kruga na 27 hektara i 6.000 kvadrata pod krovom, tik uz 10 hektara pod jabukama "delišes", "fudži", "greni smit" i "jonagold", pred hektarom maline "heritidž" i "polka" što dozrevaju pod plastenicima, kupci domaći i strani stoje u redu. Svi se nadaju da će postati novi vlasnici državnog preduzeća koje se - restrukturiralo samo, čistim entuzijazmom menadžmenta i radnika.

Nedavno, "Budimka" je izgledala kao svet posle apokalipse, poput ruševine sa koje je očerupano sve, od mrtvih mašina, preko počupanih instalacija, do razbijenih pločica u pogonima...

- Vrednost kapitala "Budimke" 2010. godine bila je nula dinara. Zatekli smo 10 mil EUR dugova, 15 miliona dinara neplaćenih računa samo za struju, 10 miliona neplaćenog PDV, još toliko neisplaćenih plata, poveroci su potraživali desetine miliona... Sve smo dugove vratili. Danas je vrednost kapitala 7,5 mil EUR, a tržište, strano i domaće, traži pet puta više nego što možemo da proizvedemo - kaže Đorđe Stevanović, direktor "Budimke" i tvorac požeške renesanse.

- Obnovili smo ne samo pogone, već i poljoprivrednu proizvodnju, pravimo samo ono što tržište traži, tako su i maline pod plastenicima podignutim na nekadašnjoj ledini plod čiste računice: za 6 tona "crvenog zlata" cena je 6,5 miliona dinara, odabrali smo sorte koje "daju" skuplji plod i to u dve berbe, letnjoj i zimskoj...

Polovina hrane iz "Budimke" u restrukturiranju danas putuje u Nemačku, Austriju, Italiju, Rusiju, Poljsku, Švedsku. Kažu stranci, laboratorije ne lažu, ovakav kvalitet prerađenog voća i povrća, drugde se ne nalazi. Ostatak "ide" domaćim kupcima, nešto kao originalan požeški "brend", a deo kao robna marka kupaca, poput "Delhaize"-a .
foto: budimka.rs


- Gotovi proizvodi u magacinu stoje samo nekoliko minuta, dok se "papirologija" napravi, jer kupci traže puno više nego što možemo da proizvedemo - dodaje Stevanović.
- Zašto onda ne proizvodimo više? Nemamo dovoljno obrtnih para, kao državna firma, nemamo mogućnost kreditnog zaduživanja, a država nam ne pomaže finansijski, raspolažemo samo "sopstvenim dinarom". Za svaki poslovni potez, nekada mesecima čekamo na paraf u nekom od ministarstava i državnih agencija, ali nas to nije slomilo. Uprkos lošem položaju u odnosu na konkurenciju, ove godine prodaju marmelada povećali smo za 50%, slično je sa sokovima...

Tako se izvestan, siguran povratak "Budimke" na velika vrata, odlaže. Zdrava kao jabuka, čeka pravog kupca. Ozbiljan kupac neophodan je, jer bi samo jedan mesec lošeg poslovanja u složenim tržišnim uslovima, "Budimku" mogao vratiti na nulu. Zna se ipak, budući kupac neće imati puno problema u Požegi: dugovi su vraćeni, a u firmi je ostalo 100 zaposlenih, manje nego što je kompaniji potrebno. I svi su željni novih uspeha, uključujući i poljoprivrednike, njih 2.000 iz cele Srbije kojima "Budimka" jabuke, šljive, paprike, krastavčiće i sve drugo, isplaćuje na vreme.

Bila je "Budimka" dugo privredni mrtvac u začaranom krugu mutne tranzicije. Danas od zarađenog evra pravi dva, a koliko sutra, nekadašnji veliki "eks ju" izvoznik, biće ponovo "žila kucavica" prehrambene industrije, marka za ceo svet, sok života zapadne Srbije.

Snežne maline

- Ovde ništa nije neobično, pa ni berba malina usred zime. Direktor je prvo pet godina nove sorte proučavao u Španiji, isprobavao je viđeno kod kuće, eksperimentisao je sa zasadima u saksijama, u zatvorenom, na bentovima... Kada je dobio najbolji rezultat i čistu računicu, znanje je dao "Budimki". Eto nas sada, maline beremo i u novembru - pričaju Snežana Milivojević, Vesna Kuzović i Olgica Zečević, radnice u plastenicima "crvenog zlata".

Klanica i farma

U 6.000 kvadrata pod krovom još "samo" klanica i farma čekaju povratak radnika. Objekti su očišćeni, "konzervirani" da dalje ne propadaju, jer država kao vlasnik nije zainteresovana da uloži obrtni novac za oživljavanje proizvodnje.

Gužva na kapiji

Za kupovinu "Budimke" zainteresovano je dvadesetak kompanija, domaćih i stranih: među njima su "Nektar", jedna firma Miodraga Kostića, ali su u igri i velike svetske korporacije sa globalne berze. Država je vlasnik 56% mali akcionari 24, a "Jugoexport" (76% državni) 20 procenata "Budimke".


Komercijalna povećava dividende?
Upravni odbor Komercijalne banke iz Beograda sazvao je vanrednu skupštinu akcionara za 19. novembar.

Na dnevnom redu će se naći samo dve tačke i to: Odluka o promeni politike dividendi i Odluka o zameni preferencijalnih konvertibilnih akcija u obične.

Investitori očekuju da dođe do povećanja dividende za obične akcije dok će se odlukom o konverziji preferencijalnih akcija povećati broj običnih akcija za 8.108.646 na 16.817.956 komada.

Podsećanja radi, samo 5 pasivnih akcionara u svom posedu ima preferencijalne konvertibilne akcije a to su: Republika Srbija, EBRD, IFC Capitalization Fund, DEG Fund i SWED Fund.

Akcionari banke koji budu imali najmanje jedan odsto akcija sa pravom glasa na Dan akcionara tj. na dan 9.11.2014. imaće pravo neposrednog učešća i prava glasa na predstojećoj skupštini.

Kako je pre nekoliko dana najavio predsednik Izvršnog odbora Komercijalne banke Ivica Smolić privatizacija ove banke biće završena do kraja 2017. ili u 2018. godini.


Prve privatizacije po novom zakonu početkom 2015. - Javni pozivi za pojedinačna preduzeća krajem dec
Prvi javni pozivi za privatizaciju preduzeća po novom zakonu očekuje se krajem decembra ove godine, a prve prodaje u januaru 2015, izjavila je danas v.d. direktorke Agencije za privatizaciju Marijana Radovanović.

Na okruglom stolu "Privatizacija u Srbiji" ona je ocenila da će to objavljivanje poziva za pojedinačna preduzeća za koje će biti određen model privatizacije biti pravi test novog zakonskog okvira.

Prema njenom mišljenju, ključni problemi predstojećih privatizacija, kao i dosadašnjih, biće višak radne snage, nerešena imovinsko-pravna pitanja, prezaduženost preduzeća i donekle nedovoljna uključenost lokalne samouprave.

Radovanović je podsetila da je na javni poziv za ukupno 502 preduzeća stiglo više od 1.700 pisama o zainteresovanosti, među kojima, kako je istakla, ima i dosta kvalitetnih.

Na okruglom stolu o privatizaciju predstavljena je studija Nacionalne alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) o uspešnim i neuspešnim slučajevima privatizacija, za koju je Radovanović ocenila da je identifikovala ključne probleme privatizacionog procesa.

U toj studiji se ističe da bi rešavanje viška zaposlenih i vlasništva nad zemljištem trebalo da budu prioritetni zadaci Vlade Srbije ukoliko želi da uspešno okonča proces privatizacije.

Predsednik Upravnog odbora NALED-a Vladan Atanasijević je ocenio da više od 570 preduzeća koja su u različitim fazama privatizacije, prestavljaju zarobljen kapital, stalni trošak za republički budžet i gubitak za budžete gradova i opština.

NALED je preporučio da se počne od što hitnijeg donošenja odluke o sudbini konverzije prava korišćenja u pravo svojine nad zemljištem preduzeća, kao i da se obezbede veća sredstva u fondovima za rešavanje pitanja zaposlenih u preduzećima u restrukturiranju i stečaju.

Šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Toni Verheijen istakao da ta međunarodna finansijska insitucija podržava Vladu Srbije da završi privatizaciju državnih preduzeća, navodeći da je njihovo postojanje jedno pod pet najvećih prepreka za razvoj Srbije.

Pored toga što direktno i indirektno prave troškove budžetu ta preduzeća, prema njegovim recima, ugrozavaju privatnike jer veliki broj njih ne plaća obaveze, koje privatna preduzeća moraju da plate.

Kako je istakao Verheijen, za Srbiju je vazno da privatizuje državna preduzeća kako bi postala konkurentna i mogla da se uključi u evropsko tržište.

Okrugli sto "Privatizacija u Srbiji", koji je održan u Skupštini Beograda, organizovali su Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj i USAID Projekat održivog lokalnog razvoja.


Nikolic, Korkmaz discuss Turkish investments in Serbia
Serbia is committed to reforms and creating optimal conditions for foreign investments, Serbian President Tomislav Nikolic said in discussions with Korkmaz Group President Feridun Korkmaz on Monday.

Korkmaz expressed interest in investments in the textile and pharmaceuticals industries, infrastructure, energy and mining, as well as in several companies that are in the process of restructuring.

Nikolic thanked him for Korkmaz Group's interest in investing in Serbia, noting that Serbia is committed to cooperation with Turkey.

"Our overall bilateral relations are very good and hardly anything can disrupt them," the Serbian president noted, said a statement from his office.

For a significant, large investor such as the Korkmaz Group, proposals and requirements for privatisation in various fields will be prepared, Nikolic said.

"Serbia has a highly-qualified workforce and free-trade agreements with many countries around the world, and its position in Europe makes it a very favourable destination for investors," Nikolic noted.

Based in Istanbul, Korkmaz Group is comprised of several companies engaged in a wide range of production and service activities.

One of the major Korkmaz Group companies is TEYO, which has been involved in development of energy and mechanical industry projects since 2005.


U Srbiju stiglo desetak holandskih kompanija
U Srbiju je, posle ovogodišnjeg novosadskog sajma poljoprivrede, stiglo desetak holandskih kompanija, konstatovali su danas ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević-Bošković i ambasador Holandije Luis Stokvis
.
Na sastanku u Beogradu, Bogosavljević-Bošković i Stokvis su pozitivno ocenili dosadašnja bilateralnu saradnju Srbije i Holandije, kao i nastup Holandije, kao zemlje partnera na 81. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu.

Tokom razgovora razmenjena su viđenja srpsko-holandske saradnje u oblasti poljoprivrede, upravljanja vodama i životne sredine do kraja ove i tokom 2015. godine, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Dogovoreno je održavanje više seminara, ekspertskih poseta i razmene iskustava u procesu evropskih integracija.
Razmotrili su i saradnju u okviru realizacije tekućih projekata.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta