Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Poslovni prihodi Kredi agrikol banke veći za 7,3 odsto
Kredi agrikol banka Srbija zabležila je u 2013. godini pozitivan finansijski rezultat i rast poslovnih prihoda od 7,3 odsto.

Ukupan broj aktivnih klijenata u Banci je uvećan za sedam odsto, dok je značajan i rast depozita fizičkih lica od 23,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine, tako da ukupni depoziti stanovništva iznose 18,7 milijardi dinara, navodi se u saopštenju te banke.


Najznačajni rast plasmana ostvaren je u segmentu auto kredita, tako da je svako sedmo novo putničko vozilo na tržištu Srbije, u 2013. godini, finansirala Kredi agrikol banka, rekao je generalni direktor Bruno Charrier.


On je naveo da je podrška poljoprivrednoj proizvodnji jedan od glavnih prioriteta i da je tokom prošle godine, ostvaren rast plasmana od 40 odsto, što je dovelo do rasta ukupnih plasmana u tom sektoru, na nivou od 3,75 milijardi dinara.


Direktor je ocenio da su ostvreni rezultati na tržištu Srbije, jako dobri, ako se ima u vidu kompleksnost makroekonomske situacije kako u Srbiji tako i u celom svetu.


Ono što je za nas najbitnije je da zadržimo pozitivan trend u ostvarivanju finansijskog rezultata, pri tome maksimalno vodeći računa o pružanju visoko stručne usluge klijentima i zadržavajući fokus na sigurnosti plasmana klijenata, kazao je on.


Ukupan prihod Kredi agrikol grupe, u 2013. godini bio je 5,1 milijardu evra, a najveći je u u poslovanju sa stanovništvom u Francuskoj.


Srbiji odobren kredit od SB
Svetska banka odobrila je Srbiji 40 miliona dolara za drugi projekat u oblasti zdravstva, kao i 200 miliona dolara za projekat jačanja osiguranja depozita.

Drugi projekat u oblasti zdravstva ima za cilj unapređenje efikasnosti i kvaliteta javnog zdravstvenog sistema u Srbiji, dok Projekat jačanja osiguranja depozita za cilj ima jačanje finansijskog i institucionalnog kapaciteta Fonda za osiguranje depozita (AOD).

Ukupni izdaci za zdravstvo u Srbiji iznose oko 10,4 odsto BDP-a. Od ključne je važnosti da Srbija poveća produktivnost troškova za zdravstvo, naročito s obzirom na kontekst fiskalnih ograničenja i povećane potrebe populacije koja stari za zdravstvenom zaštitom, navodi se u saopštenju SB.

Drugi projekat za zdravstvo u Srbiji podržaće unapređenje finansiranja zdravstvene zaštite i efikasnosti javne nabavke lekova i medicinskih proizvoda, kaže šef Kancelarije SB u Srbiji, Toni Verheijen.

Centralizovana javna nabavka je, prema njegovim rečima, kao pilot projekat bila sprovedena za trećinu lekova koji se koriste u javnom zdravstvenom sistemu, što je smanjilo trošak za 25 miliona evra za 2014. godinu.

"Stanovništvo sa nižim primanjima imaće koristi od takve efikasnosti jer nemaju mogućnost da se leče van javnog zdravstvenog sistema", naveo je on.

"Jedan od osnovnih rastućih problema u Srbiji jesu maligna oboljenja. Nova oprema koja se finansira iz projekta unaprediće radioterapiju za takve pacijente", kaže vođa sektora za zdravstvo i ishranu u SB u regionu Evrope i centralne Azije, Timoti Džonston .

Projekat jačanja osiguranja depozita Rezerve AOD-a potrošene su usled rešavanja nekoliko propalih banaka, pa je 200 miliona američkih dolara namenjeno punjenju rezervi. AOD pokriva depozite u iznosu do 50.000 evra u slučaju propadanja banke.

Smanjenje rezervi tog Fonda stvara rizik za srpski finansijski sistem zbog mogućnosti da nedostaju adekvatna sredstva za pokriće osiguranih depozita. Propadanje banaka, čak i malih, može da poljulja poverenje u celokupan bankarski sistem ukoliko deponenti izgube poverenje u sigurnost svojih depozita.

Pristup kreditima i dalje predstavlja značajan problem u Srbiji, budući da rast kredita bitno zaostaje za onim pre globalne finansijske krize 2008. Istraživanja pokazuju da povećanje poverenja u finansijski sistem može dovesti do povećanja domaće štednje koja se može upotrebiti u produktivnije svrhe, a što, opet, vodi povećanju privrednog rasta i otvaranju radnih mesta.

Značajna pomoć se obezbeđuje i za jačanje institucionalnih i tehničkih kapaciteta Fonda za osiguranje depozita, navodi se u saopštenju SB.


Agrana bi da ulaže u Srbiji
Austrijska prehrambena kompanija Agrana zainteresovana je za investicije u Srbiji u industriju skroba i voćarstvo, kaže ministar poljoprivrede Dragan Glamočić.
On je novinarima rekao da je sa predstavnicima Agrane razgovarao prilikom posete Beču u decembru prošle godine i da su pregovori oko ulaganja u proizvodnju skroba u završnoj fazi.

"To je veoma značajno za Srbiju jer smo veliki proizvođač kukuruza, ali ga nedovoljno koristimo, a imamo i dve fabrike skroba koje ne rade punim kapacitetom. Mnogo je bolje da izvozimo krajnje proizvode, nego kukuruz. Sramota je što smo kao mala zemlja poznati po izvozu kukuruza", rekao je ministar poljoprivrede.

Galmočić je precizirao je Agrana, kada je reč o ulaganju u voćarstvu, zainterasovana da investira u podizanje i razvijenja te grane proizvodnje, otkup voća i plasman na svetsko tržišste, ali i u preradu voća.

On je opisujući značaj austrijske kompanije Agrana rekao da ona drži jednu trećinu svetskog tržišta u snabdevaju proizvođača voćnog jogurta voćem.

Glamočić je izrazio očekivanje da će razgovori oko ulaganja Agrane brzo biti finalizovani.

Srpski ministar poljoprivrede dodao je i da je potencijalno Agrana zainteresovana da ulaže i u proizvodnju bioetanola u Srbiji, ali onog trenutka kada to gorivo počne da se korisiti na srpskom tržištu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta