Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kreće montaža traktora u Boljevcima
U boljevačkoj fabrici Agromehanika danas je puštena u rad linija za montažu traktora, koju ta firma radi u kooperaciji sa indijskom kompanijom Sonalika.

Liniju, vrednosti oko milion evra, u rad su pustili izvršni direktor Sonalike Radživ Vahi i direktor Agromehanike Branislav Rajić.

"Dve firme su počele saradnju 2013. godine i u prvoj fazi je puštena u rad linija za sklapanje naših traktora u pogonima boljevačkog preduzeća", rekao je Vahi.

Plan Agromehanike je, po rečima Rajića, da se do 2017. u pogodima preduzeća proizvodi 1.000 traktora godišnje, koji bi se, osim zemljama u okruženju, prodavali i na tržištima Slovačke, Češke i Ukrajine.

"Ukupna investicija tada bi dostigla oko 10 miliona evra", kazao je Rajić.


Ukrajina srezala profit Rajfajzena
Rajfajzen bank internešenal je u prva tri meseca ostvarila profit od 240 miliona evra pre oporezivanja, što je 11 miliona manje u odnosu na isti period 2013.

Kao razlog za manju dobit, banka navodi veća rezervisanja za gubitke koje beleži u Ukrajini i Rusiji.

Razlozi za pad profita su, s jedne strane, veća rezervisanja za gubitke po plasmanima u Ukrajini i Rusiji zbog devalvacije valuta, i delom zbog pada neto prihoda od trgovanja, koji je takođe uglavnom rezultat gubitaka po osnovu pada vrednosti valute u Ukrajini, navedeno je u saopštenju.

Iz banke su naveli i podatak da je na kraju prvog kvartala, konsolidovani profit iznosio 161 miliona evra.

Kada je reč o poslovanju u Ukrajini, direktor RBI, Karl Sevelda, izjavio je da je "Rajfajzen bank Aval" dobro kapitalizovana. Kreditni portfolio privrede iz 32 zatvorene poslovnice na Krimu, kako je dodao, prebačen je u Rajfajzen banku u Rusiji, a poslovnice su prodate, dok u područjima Donjeck i Lugansk, situacija nije jasna i zahteva brze i prilagodljive reakcije.

"Poslovanje u Rusiji bilo je relativno normalno, mada je ekonomski razvoj bio slabiji nego prethodnih godina, pa smo se zato rukovodili strožijim standardima prilikom izdavanja kredita", rekao je Sevelda.

On smatra da nije za očekivati značajnije stezanje sankcija, jer bi to takođe imalo teže posledice po EU. Prema njegovim rečima, Rajfajzen je ipak zadržao stabilan prihod, ali je i značajno smanjio troškove, te je zato ostvaren dobar operativni rezultat.

Naime, opšti administrativni troškovi opali su za 4,2 odsto, na 755 miliona evra, a kako je međugodišnji operativni prihod ostao stabilan, operativni rezultat uvećan je za 5,8 odsto i iznosi 590 miliona evra. U prva tri meseca ove godine, neto prihod od kamata uvećan je za 13 odsto, ili 114 miliona evra, i iznosi 979 miliona evra međugodišnje .

U poslednjih nekoliko dana, navodi se u saopštenju, RBI je uvećao kapital 23,7 odsto u poređenju s krajem 2013, i on sada iznosi 12,82 milijarde evra. U prvom kvartalu, udeo loših kredita u portfoiju izdatim građanima bio je 10,6 odsto u poređenju sa 10,7 odsto krajem 2013, dok je u prvom kvartalu prošle godine bio 9,9 odsto.

U poređenju sa prvim kvartalom 2013, neto rezervisanja za gubitke po plasmanima uvećana su za 28 odsto, i sada iznose 281 milion evra.

U saopštenju se dodaje da je Ukrajina zabeležila značajno viša neto rezervisanja za gubitke po plasmanima, do 65 miliona evra, mahom zbog slabljenja grivne, i zbog potrebe da se rezervišu obezbeđeni dolarski krediti u iznosu od 30 miliona evra. U Rusiji, rastući portfolio kredita građanima i devalvacija rublje doveli su do viših rezervisanja za gubitke po plasmanima, do 41 milion evra.


Beogradska berza isključuje Simpo
Beogradska berza donela je rešenje o isključenju akcija Simpa (SIMPO) sa segmenta Open Market.

Tako da će se deonicama tog preduzeća od 2. juna trgovati po metodu preovladujuće cene, a ne po metodu kontinuiranog trgovanja.

Indikativna cena za trgovanje tim akcijama na novom segmentu biće, kako se navodi, u visini cene na zatvaranju poslednje trgovačke sesije na Open Marketu, dana 30. maja 2014.

Kao razlog ove promene, berza je navela da emitent nije izvršio obavezu dostavljanja godišnjeg izveštaja u skladu s pravilima Berze.

Na Beogradskoj berzi danas je ostvaren promet od samo 25 miliona dinara. Indeks akcija Belex15 je u zelenom 0,29 odsto i zaključen je na 586,14 poena, dok je opšti Belexline u plusu 0,1 odsto i završio je na 1.161,67 poena.

Hartijama Simpa iz Vranja danas na berzi nije trgovano a cena je 105 dinara za deonicu. Prošle sedmice, 14. maja, prodato je tek 15 deonica tog proizvođača nameštaja.

Današnji promet na berzi bio bi još manji da nije bilo prodaje akcija NIS-a, za 18,8 miliona dinara, uz rast njene vrednosti za 0,4 odsto.


EBRD želi Telekom, Aerodrom i Dunav
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je zainteresovana da učestvuje u privatizaciji Telekoma Srbija, beogradskog Aerodroma i Dunav osiguranja.

Predsednik te banke za Srbiju Mateo Patrone podvukao je da će aktivnosti te banke zavisiti od puta na koji se Vlada Srbije odluči.

''Telekomu je potreban novac za kapitalne investicije, a mi smo spremni da razmotrimo ili dokapitalizaciju ili kreditiranje'', rekao je Patrone na konferenciji za novinare na kojoj je bio prisutan i predsednik EBRD Suma Čakrabarti.

Patrone je rekao da je EBRD spreman da uđe u koinvesticiju sa drugim strateškim investitorima, da učestvuje u kupovini akcija tog preduzeća, da finansira kupovinu udela nekom drugom ili da, ako je potrebno, obezbedi kapital.

Upitan da prokomentariše najavu premijera Aleksandra Vučića da je EBRD zainteresovan i za privatizaciju Elektroprivrede Srbije (EPS), on je rekao da je to dugoročno, dok je privatizacija tri već pomenute firme moguća u kraćem roku.

"EPS, EMS, Srbijagas, Železnice Srbije, druga javna i komunalna preduzeća su druga grupa firmi i njima je potrebno duboku restrukturiranje pre nego što se krene u traženje strateškog investitora'', rekao je Patrone.

On je podvukao da je uloga Evropske banke za obnovu i razvoj da nastavi da podržava te kompanije kroz obezbeđenje kapitala ili kao što i sada radi kroz kreditiranje.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta