Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nemački Henkel brine i profitira
Nemačka kompanija Henkel, proizvođač deterdženta za veš Persil, zadržala je prognozu profita za celu godinu, nakon uspešnog prvog kvartala.

"Uprkos teškoćama na tržištu, Henkel je dobro počeo poslovnu 2014, a svi sektori zabeležili su rast prihoda i profita", navodi kompanija, a prenosi agencija Frans pres.

"Posebno dobre rezultate zabeležili smo na tržištima u usponu. Ipak, negativan uticaj deviznih kurseva odrazio se na rezultate više nego prošle godine", izjavio je izvršni direktor kompanije Kasper Roršted.

Neto profit je u tri meseca zaključno sa martom porastao 13,2 odsto na godišnjem nivou na 456 miliona evra, a profit iz poslovanja 7,6 odsto na 608 miliona. Prihodi su istovremeno pali 2,6 odsto na 3,92 milijarde evra.

"Ne očekujemo da će se situacija sa deviznim kursevima uskoro popraviti. Ekonomsko okruženje ostaće puno izazova, posebno nakon razvoja situacije u istočnoj Evropi, koja je donela novu nezivesnost na tržišta. Zbog toga je teško prognozirati rezultate do kraja godine", rekao je Roršted.

Henkel je, ipak, zadržao prognozu za 2014. koja predviđa rast profita iz poslovanja od oko 15,5 odsto.


"Jeanci" zainteresovan za kupovinu leskovačkog preduzeća "Interlemind"
Turska kompanija "Jeanci" zainteresovana je za kupovinu leskovačkog preduzeća "Interlemind", čiji su radnici i juče (7. maja 2014. godine) protestovali centralnim ulicama i ispred sedišta gradske uprave Leskovca.

Pomoćnik gradonačelnika Gojko Veličković rekao je da je kompanija "Jeanci" spremna da od OTP banke preuzme hipotekarno pravo nad pogonima fabrike za proizvodnju lima i građevinskog materijala "Interlemind".

Veličković je kazao da da će se na predstojećem sastanku u Ministarstvu privrede razgovarati o raskidu kupoprodajnog ugovora sa većinskim vlasnikom "Interleminda", Valentinom Zaharijevim iz Bugarske, kao i o formiranju konzorcijuma "Jeanci", radnika i države Srbije.

"Interlemind" duguje OTP banci oko 70 miliona dinara.


"Delta Holding" u agraru i kozmetici poslovao sa dobitkom u 2013. godini
Od šest firmi iz sastava "Delta Holdinga" tri su, računajući i sam Holding, prošle godine poslovale s gubitkom, dve sa dobiti, a za jednu nisu objavljeni finansijski izveštaji. U ovim je firmama prošle godine smanjen i broj zaposlenih za otprilike 180.

"Delta Agrar" je godinu završio sa dobiti od 749,3 miliona dinara, što znači da je dobit iz 2012. godine više nego udvostručio pri nešto smanjenom poslovnom prihodu (20,3 milijarde). Od tri firme u sastavu Delta distribucije sa dobiti je poslovala "Delta DMD", firma za trgovinu parfimerijskim i kozmetičkim proizvodima, koja je ostvarila dobit 163,5 miliona dinara. Od dve firme koje se bave trgovinom automobilima, "Delta motors" je poslovala sa dobiti od 136,04 miliona, a "Delta automoto" sa gubitkom od 26,6 miliona dinara.

Za "Delta Generali" još nisu objavljeni podaci. Sam "Delta Holding" godinu je završio s gubitkom od 59,7 miliona dinara, što je otprilike trećina gubitka iste firme iz 2012. godine. "Delta Sport" je 2013. godinu završio s gubitkom od 694,66 miliona dinara, što je otprilike 12 puta veći gubitak te firme od onog iz 2012. godine. "Delta Sport" je firma u većinskom vlasništvu "Delta Investments"-a (oko 52%), ali ima još dva vlasnika registrovana na Kipru. Ta je firma smanjila broj zaposlenih za 118.

"Delta Real Estate" okončala je 2013. godinu sa gubitkom od 429,9 miliona dinara, što znači da je svoj gubitak smanjila za više od trećinu u odnosu na onaj iz 2012. godine. Firma je smanjila i broj zaposlenih sa 140 na 117. "Delta Investments" je poslovao sa dobiti od 184,3 miliona dinara. Ta firma 2013. nije imala zaposlenih.


U PKS konstituisana Grupacija brokersko dilerskih društava
Na konstitutivnoj sednici Grupacije brokersko dilerskih društava utvrđeni su pravci rada, a prioriteti su, prema rečima sekretara Odbora za bankarstvo i osiguranje PKS Branislave Žunjić, iniciranje propisa i njihovih izmena i uspostavljanje partnerskih odnosa sa institucijama da bi se unapredilo tržište hartija od vrednosti.

Svi predstavnici brokersko dilerskih društava koji su članovi Grupacije biće i članovi Komisije za finansijska tržišta, koja već postoji u Privrednoj komori Srbije, a do sada je okupljala ovlašćene banke. Tako će ubuduće ovlašćene banke i brokersko dilerska društva zajedno raditi na rešavanju zajedničkih problema.

- Ciljevi su isti, iako se radi o učesnicima sa različitom snagom na tržištu - istakla je Branislava Žunjić.

Članovi Grupacije ukazali su na probleme kod sekundarnog trgovanja državnim dužničkim hartijama i konstatovali da sve snage treba usmeriti na zahtev da se listiraju sve kompanije planirane za privatizaciju i prodaju. Na sednici je ukazano i na činjenicu da je od 10 najvećih kompanija u Srbiji listirana samo jedna, dok su u Hrvatskoj i Sloveniji listirane gotovo sve najveće kompanije.

U tom kontekstu, čuli su se predlozi da "Telekom" ide preko berze, po modelu po kome je urađen NIS, a predstavnici brokersko dilerskih društava smatraju da je taj model "uspešan i za državu i za investitore". Predložene su i mogućnosti unapređenja i osavremenjivanja rada Beogradske berze.

Na mandat od dve godine, za predsednicu Grupacije izabrana je Jasmina Bijelić, generalna direktorka "MV Investment", a za njenog zamenika Nenad Gujaničić, direktor sektora za razvoj u "Wise brokeru".


Kredi agrikol: Profit veći za 15%
Kredi agrikol grupa ostvarila je neto profit od 1,42 milijarde evra u prvom kvartalu ove godine, što je 14,8 odsto više u odnosu na prvi kvartal prošle godine.

Prihodi su porasli za 1,1 odsto, a operativni troškovi su smanjeni za 0,4 odsto u odnosu na prvi kvartal 2013. godine, dok je trošak rizika smanjen za 21 odsto.

Generalni direktor Kredi agrikol Žan-Pol Šifle izjavio je da su rezultati za prvi kvartal u skladu sa srednjoročnim planom, koji je obljavljen 20. marta, dodajući da je cilj da u predstojećim mesecima implementiraju strateške smernice plana.

Kredi agrikol banka Srbija je članica Kredi agrikol grupe, vodeće bankarske grupacije u Francuskoj i jedne od najvećih banaka u Evropi, koja posluje u 50 zemalja, ima 51 milion klijenata, 1,2 miliona deoničara i 150.000 zaposlenih.


Referentna kamatna stopa smanjena na nivo od 9 odsto
Izvršni odbor Narodne banke Srbije je na današnjoj sednici odlučio da referentnu kamatnu stopu smanji za 0,5 procentnih poena i ona sada iznosi 9 odsto.

Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor je imao u vidu da se međugodišnja stopa inflacije kreće oko donje granice cilja, kao i da su inflatorni pritisci znatno smanjeni. Inflaciona očekivanja finansijskog i realnog sektora na srednji rok takođe su stabilna i u granicama cilja.

Izražen dezinflatorni uticaj u narednom periodu imaće niska agregatna tražnja, što je, između ostalog, posledica i pada kreditne aktivnosti i negativnih tendencija na tržištu rada, kao i dalje niski troškovi u proizvodnji hrane. Kretanja na deviznom tržištu su stabilna, čemu, pored mera monetarne politike, doprinosi i nizak tekući deficit platnog bilansa, ocenio je Izvršni odbor.
Za sada je izostao negativan uticaj na premiju rizika zemlje i spoljnotrgovinske tokove zemlje zbog postojećih geopolitičkih tenzija oko krize u Ukrajini i smanjenja obima kvantitativnih olakšica FED-a, konstatovao je Izvršni odbor.

Po oceni Izvršnog odbora, finansijsko tržište pozitivno reaguje na najavljene ekonomske mere nove Vlade, koje ukazuju na odlučnu i punu primenu mera fiskalne politike. To bi stabilizovalo inflaciju na niskom nivou i stvorilo prostor za dalje ublažavanje monetarne politike.
Na današnjoj sednici Izvršni odbor je usvojio majski Izveštaj o inflaciji, koji će javnosti biti predstavljen u sredu, 14. maja.

Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će se odlučivati o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 12. juna.


Prodaja akcija Rasadnika i Sokoprevoza
Agencija za privatizaciju obavestila je danas sve zainteresovane da će se uključiti u trgovanje i otpočeti sa prodajom akcija Akcionarskog fonda na tržištima Beogradske berze, preduzeća Rasadnik iz Subotice i Sokoprevoz iz Sokobanje.
Na prodaju će biti ponuđeno 66 akcija Rasadnika i 16.696 akcija Sokoprevoza.
Trgovanje će se odvijati u skladu sa pravilima poslovanja Beogradske berze i Zakonom o tržištu kapitala.


"Vip" u prvom kvartalu prihodovao 5,7 milijardi dinara - U planu investicije od 23 mil EUR do kraja
Vip mobile je u prvom kvartalu ostvario prihod od 5,7 milijardi dinara, što je rast od 35 u odnosu na isti period prošle godine, i povećao broj klijenata za više od dva miliona, saopšteno je danas iz te kompanije.

Dobit pre kamate, amortizacije i poreza (EBITDA) zabeležila je rast od šest odsto i iznosi 1,8 milijardi dinara. Takođe, kompaniji se do kraja marta pridružilo više od dva miliona korisnika, tako da je tržišno učešće kompanije dostiglo 21,5%.

Usled porasta broja smart telefona u "Vip" mreži, obim korišćenja Internet saobraćaja veći je za oko 80% u odnosu na isti period prošle godine.

Prema rečima direktora "Vip mobile" zaduženog za finansije (CFO), Andreasa Grafa, kompanija je u prva tri meseca ove godine nastavila sa unapređenjem mreže i IT sistema kako bi korisnicima obezbedila najbolje iskustvo u komunikaciji bilo da je reč o razgovorima ili prenošenju podataka i prisustvu na društvenim mrežama preko mobilnih uređaja.

- Do kraja 2014. posebno ćemo se fokusirati na mrežu, u smislu poboljšanja pokrivenosti i modernizacije, tako da ćemo širom Srbije zameniti opremu uređajima najnovije generacije na više od 550 lokacija - dodao je Graf.

Kako je naveo, u planu je proširenje 2G i 3G signala u manjim gradovima i duž glavnih saobraćajnica, gde će postaviti više od 320 novih baznih stanica, a do kraja godine bi trebalo da ulože 23 mil EUR u dalji razvoj mreže.

"Vip Mobile" ostaje najveći grinfild investitor u Srbiji, pošto je od novembra 2006. do kraja marta 2014. godine u poslovanje uložio više od 807 mil EUR, uključujući i iznos za kupovinu licence.

Samo tokom prvog tromesečja ove godine, "Vip" je uložio više od 6 mil EUR najvećim delom u sopstvenu mrežu i korisničku podršku.


Vlasnik niškog "Nisala" i švajcarski "Newmet" osnovali novo preduzeće
Firma "Domal-inženjering", koja je vlasnik niškog "Nisala", i švajcarska kompanija sa sedištem u Moskvi "Newmet", osnovali su novo preduzeće "Newmet Nisal" i nastavili proizvodnju, koja mesečno iznosi oko 400 tona proizvoda od aluminijuma i aluminijumskih legura.

Vlasnički udeo švajcarske firme je 70%, a "Domal-inženjeringa" 30%, rekao je danas novinarima direktor firme "Newmet Nisal", Petar Stanković, na Danu otvorenih vrata u fabrici, gde su se okupili poslovni partneri i potencijalni kupci proizvoda od aluminijuma.

Kako je objasnio, "Nisal" je u predstečajnom postupku i ako on bude uspešno završen, moguća je posle toga fuzija dve firme.

"Nisal" je zapao u teškoće kada je, zbog ekonomske krize posebno u oblasti automobilske industrije, smanjen obim proizvodnje i izvoz, a ponestalo je obrtnih sredstava za nabavku sirovina.

- Cilj nove kompanije je da do kraja godine dostigne proizvodnju od 600 tona mesečno, proširi izvozna tržišta i vrati se na domaće svojim proizvodnim programaom - navodi Stanković.

Nova firma, koja je započela rad krajem prošle godine, redovno isplaćuje plate radnicima kojih u fabrici ima više od 350, a svoje proizvode izvozi na tržište zemalja zapadne Evrope.

"Nisal" prema navodima rukovodstva, duguje poveriocima oko 16 mili EUR, kao i radnicima za neizmirene plate za pet meseci.

To preduzeće je osnovano 1955. godine, a privatizovano je 2003. godine. Do 2008. godine "Domal-inženjering" je uložio oko 30 mil EUR u modernizaciju opreme, energetsku efikasnost i bolje uslove rada.


EBRD zainteresovan za "Telekom" i Aerodrom "Nikola Tesla"
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zainteresovana je za privatizaciju "Telekoma Srbija" i Aerodroma "Nikola Tesla", a čelnici te banke ocenjuju da će izazovi za novu srpsku vladu biti privatizacija javnih preduzeća, borba protiv korupcije i razvoj infrastrukture.

Predsednik EBRD Suma Čakrabarti rekao je za RTS da Srbija ima dobru perspektivu i da će banka nastaviti da ulaže u našu zemlju.
"Izazovi za novu vladu biće privatizacija javnih preduzeća, borba protiv korupcije i razvoj infrastrukture. Mi smo zainteresovani za ulaganja, posebno za privatizaciju javnih preduzeća i infrastrukturu", rekao je Čakrabarti u sedištu te banke u Londonu.

EBRD je konkretno zainteresovan za privatizaciju "Telekoma Srbija" i Aerodroma "Nikola Tesla".

Izvršni direktor EBRD za region Jugoistočne Evrope Žan Mark Peteršmit naveo je da bi eventualna privatizacija Telekoma sasvim sigurno privukla veliki broj kupaca i da bi u tome učestvovao i EBRD.

Ključni problem za Srbiju će, prema mišljenju čelnih ljudi EBRD-a, biti kako da uvede red u javne finansije, odnosno da smanji javni dug i budžetski deficit.
"Potencijalni aranžman sa MMF-om sasvim sigurno bi pomogao da se pridobije poverenje novih investitora. Tome bi doprineo i napredak u pregovorima sa Evropskom unijom", kaže zamenik direktora EBRD za politiku i strategiju Piter Sanfi.

EBRD je kreditnim linijama uložila u Srbiju više od 3,5 milijarde evra u protekloj deceniji, što je najviše u poređenju sa zemljama u regionu.

Čelnici banke najavili su povećanje investicija u zemlje Jugoistočne Evrope, a prioriteti će biti povećanje konkurentnosti privatnog sektora, poboljšanje uslova poslovanja, finansijski sektor i ulaganja u energetiku i infrastrukturu.

Potpredsednica Vlade i ministarka državne uprave i lokalne samouprave Kori Udovički i direktor EBRD za Srbiju Mateo Patrone su u razgovoru u Beogradu istakli važnost dolaska predsednika EBRD-a Čakrabartija u Srbiju sredinom maja, sa kojim će se posebno razmotriti teme saradnje srpske vlade i te evropske finansijske institucije.


Er Srbija najzad nadmašila Kroaciju
Er Srbija svrgnula je sa trona susednu Kroaciju erlajnz i postala najzaposleniji avioprevoznik u bivšoj Jugoslaviji, piše Balkans.com .

U prva tri meseca ove godine Er Srbija prevezla je 368.389 putnika ili 66,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podseća portal.

Istovremeno, Kroacija erljanz u svojim letelicama prevezla 292.524 putnika, što je 6,5 odsto manje u odnosu na prošlu godinu. To je prvi put za više od 10 godina da je srpski nacionalni avioprevoznik nadmašio konkurenta iz Hrvatske.

U prva tri meseca popunjenost letova bila je 58 odsto (pad od šest odsto) dok je prosečna popunjenost letova Koracija erlajnza bila 60 odsto (isto kao i prošle godine).

Krivicu za svoje ovogodišnje rezultate Kroacija erlajnz nalazi u programu restrukturiranja i sečenju programa letova za tri odsto. Razlozi se nalaze i u recesiji, velikim sezonskim oscilacijama i jačanju konkurencije. Kroacija erlajnz prevezla je 83.077 putnika na domaćim letovima (pad od sedam odsto) dok je na redovnim međunarodnim letovima prevezeno 203.286 putnika (pad od 8% ) i još 6.161 na međunarodnim čarter letovima (rast od 117%). U "plusu" su letovi za Nemačku (+2,4 odsto) , Holandiju (+3,9), Austriju (+3), Belgiju (+43,9) i Makedoniju (+1,4), a u minusu letovi za BiH (-0,7 odsto), Francusku (-24,9), Italiju (-16,1), Švajcarsku (-10) i Velika Britanija (-19,8).

Uprkos privremenom gubitku statusa najuspješnijeg avioprevoznika u bivšoj Jugoslaviji, Koracija erlajnz uspela je u prvom tromesečju da smanji svoje gubitke sa 12, 200 miliona evra na 10, 7 miliona evra. Broj zaposlenih pao je sa 1.041 prošle godine na 973 krajem marta. Zahvaljujući merama restrukturiranja, u prošloj godini Koracija erlajnz je ostvarila prvi pozitivan neto rezultat nakon pet godina gubitaka.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta