Kompanija "Teko Mining" kupila u februaru šest naših kamenoloma i uložila 20 mil EUR Sa saobraćajnica u Srbiji ubuduće neće morati posle svakog snega da se skida asfalt i krpe rupe nastale posle posipanja soli. Jednom nanesen asfalt od kvalitetnog eruptivnog kamena uštedeće saobraćajnoj infrastrukturi Srbije i novac i vreme, jer bi taj kvalitetan asfalt mogao da izdrži debeli minus u naredne tri do četiri zime.
Troškovi održavanja saobraćajne infrastrukture su u svim zemljama sistemski rešeni i njihova kontrola počinje upravo polaganjem kamena i kasnije kontrole kvaliteta asfalta, kaže Helena Aluta, vlasnica šest kamenoloma u Srbiji, koji posluju u okviru rudarsko infrastrukturne kompanije "Teko Mining".
– Kompanija je od februara 2014. investirala oko 20 miliona evra u nekoliko kamenoloma u Srbiji. U Batočini gde ima najviše krečnjaka neophodnog u hemijskoj i kozmetičkoj industriji, Ljuboviji (eruptivac), Petrovcu na Mlavi (dolomitski krečnjak), rudniku Gornji Milanovac (eruptivac) i u asfaltnu bazu Vinča, kaže Aluta. To je jedan od najvećih poslova sklopljenih od početka ove godine, kaže ova Slovenka, koja živi u Salcburgu.
Ulaganja se odnose na eksploataciju kamena svih vrsta, posebno eruptivnog, koji je uslov za kvalitetnu izgradnju privredne infrastrukture, od energetike, saobraćaja, železnice, puteva, regulacija reka, poštujući i primenjujući standarde i kriterijume zaštite životne sredine.
Procenjene zalihe kamena su oko osamdeset miliona tona što je dovoljno za narednih 25 godina, a godišnje se s ovih lokacija može obezbediti oko tri miliona tona najkvalitetnijeg kamena, kaže Aluta.
– Kupili smo još dva kamenoloma na obroncima Fruške gore, "Kišnjeva glava" i "Srebro", gde je inače treća zona nacionalnog parka, ali smo uz njih nasledili i probleme na čijem rešavanju upravo radimo - kaže Aluta.
Prema važećem Zakonu o rudarstvu Srbije i svetskim ekološkim standardima, rudarski kopovi moraju biti zatvoreni kroz rekultivaciju terena. Kako na Fruškoj gori nije više dozvoljena eksploatacija, već samo preuređivanje i oplemenjivanje ovog prirodnog ambijenta, procenjene investicije za ovu rekultivaciju za dva ležišta iznose oko šest miliona evra u naredne dve godine.
– Projektom rekultivacije predviđena je proizvodnja od oko osam miliona tona eruptivnog kamena koji bi bio namenjen za putnu, rečnu i železničku infrastrukturu, naročito u Vojvodini, jer na toj teritoriji nema kamenoloma, kaže ona.
Planom rekultivacije površinskog kopa planirano je prostorno preuređenje svih objekata i infrastrukture u okviru rudarskog kompleksa, a predviđeni su i obnova i aktiviranje zapostavljenih i iskorišćenih prostora rudnika.
Ova kompanija državi plaća rudnu rentu od 0,33 dinara po toni i poreze, a zaposleno je ukupno 200 radnika.
– Kupovinom ovih kamenoloma nasledili smo i neke nejasnoće koje sada kroz analizu svih projekata i dozvola želimo da rešimo. To nas, međutim, ni jednog trenutka nije pokolebalo u odluci da i dalje investiramo u Srbiji, jer smo energiju i politiku nove Vlade Republike Srbije doživeli kao pravi evropski poslovni kurs. Želim da naglasim da verujemo u postojanje novog sistema saradnje sa državom - zaključuje Aluta.
|