Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"U regionu nema zemlje kao Srbije"
Agencija za privatizaciju je zadovoljna odzivom potencijalnih kupaca u procesu privatizacije 502 preduzeća, kaže v. d. direktora Agencije Marijana Radovanović.

Ona je tokom prezentacije "Nova Srbija: Predstojeća privatizacija 502 preduzeća na bazi novog Zakona o privatizaciji" u organizaciji Austrijsko-srpskog privrednog foruma u Beču, ukazala da Srbija ima mnogo stvari koje je razlikuju od drugih zemalja u okruženju.

Ona je istakla da je Srbija na granici istoka i zapada, da je odlično mesto za lociranje operacija za opsluživanje klijenata u EU, jugoistočnoj Evropi i na Bliskom istoku. Radovanović je objasnila da Srbija, iako je započela pristupne pregovore sa EU, ima i dalje sve koristi poslovanja izvan Unije.

Radovanović i Blažević su istakle da će se početi razgovore sa kompanijama koje imaju najveći broj pisama zainteresovanosti, te da će tenderi krenuti u decembru sa njima. Kao posebno interesantne mogućnosti za investicije za potencijalne austrijske ulagače one su predstavile RTB, JP PEU Resavicu, Galeniku, Petrohemiju Pančevo, JAT hotel Slavija, hotelu na Kopaoniku i Zlatiboru, Simpo, Ikarbus.

Potencijalnim investitorima na skupu, u čijoj organizaciji su pomogli Ambasada Srbije u Beču i Privredna komora Srbije, ona je prenela i ekonomske podatke kao što je činjenica da srpski izvoz poslednjih pet godina raste za 25 odsto i da se predviđa dalji rast istom brzinom, uz istovremeno smanjenje uvoza.

Srpski sistem, prema njenim rečima, je ohrabrujući za investitore, a geografski položaj, mali troškovi poslovanja, kao i odlično obrazovana radna snaga, te specijalni sporazumi koji otvaraju tržište od milijardu ljudi, su prednosti naše zemlje.

Radovanović je podsetila da je srpska vlada usvojila set zakona kojim pospešuje investicionu klimu, a da zakonom o privatizaciji država želi da privuče sofisticiraniju tehnologiju i sredstva.

"Nadamo se da će austrijski investitori iskoristiti šansu u novom procesu privatizacije. Delujte brzo a mi obećavamo da ćemo učiniti sve da budemo najbolji partner za vas", poručila je ona ukazujući da, i nakon isteka roka za predaju pisama zainteresovanosti, postoji mogućnost učešća u privatizaciji 502 ponuđena preduzeća.

Direktorka Centra za privatizaciju Ivana Ranković-Blažević objasnila je prisutnima detalje procesa privatizacije, ocenivši da je novi zakon privatizaciju učinio fleksibilnijom, transparentnijom i efikasnijom, te da je pojednostavio proceduru.

Ona je naglasila da je Agencija zadovoljna odgovorom potencijalnih investitora nakon isteka roka za predaju pisama zainteresovanosti, koji je bio 15. septembar. Kako je ukazala Agencija sada mora u roku od 45 dana da evaluira podneta pisma, predloži, potom, Ministarstvu privrede, model i metode privatizacije.

Predlog će, prema njenim rečima, zavisiti od interesovanja investitora, vrednosti kapitala, strateškog značaja kompanije i broja zaposlenih. Zatim, kako je ukazala, MInistrastvo ima 30 dana da donese odluku o modelu, metodi i merama privatizacije.

Prva prodaja, kako očekuje, uslediće u januaru iduće godine.
Predsednik Austrijsko-srpskog poslovnog forima Radivoje Petrikić ukazao je na odličnu saradnju, kako na ekonomskom, tako i političkom polju između Austrije i Srbije.On je podvukao da je Srbija proteklih meseci sprovela zapažene reforme, koje treba da poboljšaju investicionu klimu.


Država izlazi iz Komercijalne 2018.
Privatizacija Komercijalne banke, najveće banke u Srbiji sa državnim udelom, biće završena do kraja 2017. ili u 2018. godini.
To je izjavio predsednik Izvršnog odbora te banke Ivica Smolić, koji je na konferenciji za novinare rekao da su se oko toga saglasili svi akcionari banke.

"Država će izaći iz vlasništva, to je dogovoreno, ali se još na tome ne radi", rekao je Smolić i precizirao da bi, pre privatizacije, morao da se izabere savetnik.

Smolić je procenio da klijenti kojima će plate biti smanjene u sklopu najavljenih mera Vlade, neće imati teškoća pri otplati kredita, jer ta banka već primenjuju strože krterijuma pri utvrdjivanju kreditne spoasobnosti i odobravanju kredita.

Prema podacima Narodne banke Srbije, najveći akcionari ove banke su Republika Srbija sa 42,6 odsto i Evropska banka za obnovu i razvoj sa 25 odsto vlasničkog udela.

Predsednik Upravnog odbora u ovoj banci je Siniša Mali, dok je na čelu izvršnog odbora Ivica Smolić, koji je, govoreći o rezultatima komercijalne banke, danas rekao da je ukupna devizna štednja u toj banci prešla 1,5 milijardi evra i da u ovoj banci štedi 750.000 građana.

Kako je naveo, od početka 2014. porast štednje u Komercijalnoj banci veći je nego kod svih banaka u Srbiji zajedno.

Za godinu dana učešće te banke u ukupnoj štednji u Srbiji, koja iznosi oko 8,2 milijarde evra, povećano je sa 17,05 na 18,65 odsto, čime smo učvrstili lidersku pozibiju po štednji, izjavio je Smolić.

On je objasnio da je poverenje klijenata jedan od glavnih razloga za porast šednje, napominjući da su klijenti banaka koje su otišle u stečaj i likvidaciju izabrali Komercijanu banku da prenesu svoje uloge.

Kao prednost te banke u privlačenju klijenta, Smolić je naveo da je ona u mešovitom vlasništvu: 42 odsto pripada državi, a 42 odsto međunarodnim finansijskim insiticijama.

Predsednik Izvrsnog odbora je rekao da o poverenju klijenata u tu banku govori i podatak da je u posednjih pet godina udeo oročenih štednih uloga na preko 12 meseci porastao sa 64 na 95 odsto, pri čemu je 86,2 odst u iznosima do 3.000 evra.

Komercijalna banka ima ukupno 1,5 miliona klijenata, od kojih više od 750.000 ima otvorene štedne račune. Ta banka ima 24 filijale u Srbiji sa 229 ekspozitura, više od 1,3 miliona računa klijenata, a zapošljava oko 3.000 ljudi.


"Nelt Grupa" planira prihod od 500 mil EUR - Kompanija zainteresovana za pokretanje proizvodnje, raz
"Nelt Grupa" planira da u ovoj godini ostvari prihod od 500 mil EUR, a namera je da promet u 2020. dostigne 1 mlrd EUR. To će, kako je rečeno na današnjoj konferenciji za medije, uspeti uz pomoć nove organizacione strukture, širenja portofolia, povećane aktivnosti u zemljama u ukruženju, a razmišljaju i o pokretanju nove proizvodnje.

- U našoj strategiji do 2020. godine stoji da osim "Neoplante" pokrenemo još neku proizvodnju. Da li će to biti u Srbiji, nekoj državi u regionu ili na nekom drugom mestu, odlučićemo u zavisonosti od prilika. S obzirom na to da smo dobri u distribuciji, ako proizvodnja bude difinisana prema potrebama tržišta, sigurni smo da ćemo imati dobar rezultat. O tome da li će to biti grinfild, akvizicija ili merdžovanje još nismo doneli odluku – izjavio je Miloš Jelić, izvršni direktor "Nelt Grupe".

On je rekao da razmatraju i kupovinu nekog od ponuđenih državnih preduzeća. Interesantni su im proizvođači hrane, i kako je objasnio, već su bili u prilici da se upoznaju sa informacijama o potencijalnim firmamama, ali još razmatraju najbolju opciju.

"Nelt Grupa" osnovana je u oktobru 2013. godine, nakon više od dve decenije uspešnog poslovanja kompanije "Nelt Co" iz Beograda, tokom kojih je firma postala lider u pružanju usluga u oblastima distribucije robe široke potrošnje, logističkih usluga i marketinga u distribuciji.

- Uspostavljanjem moderne organizacije, pod kapom "Nelt Grupe", razvijeni su novi međusobni odnosi kompanija u vlasničkoj strukturi "Nelta" i definisana je dugoročna strateška poslovna platforma. Danas devet kompanija u našem sastavu posluje u sedam zemalja na dva kontinenta, i zapošljava 3.500 osoba, ostvarujući uspešnu saradnju sa više od 40 principala - rekao je Miloš Jelić.

Strateški ugovori i budući planovi

Jelić je naveo da i u narednom periodu distribucija ostaje najznačajni deo poslovanja, kao i da planiraju da prošire portfolio u zemljama regiona i povećaju poslovanje u Africi.

- U ovoj godini su značajni ugovori sa kompanijom "Philip Morris Operations" u Srbiji, kao i ugovori sa "Mars Foods" i "Hochland" u Bosni i Hercegovini i "Mama" u Makedoniji – rekao je on.

Kako je navedeno na konferenciji, Afrika je perspektivno tržište, na dugoročnom planu. Proizvodi "Neoplante" su plasirani u Angoli, a naredni korak je Zambija.

- U pregovorima smo sa domaćim proizvođačima o plasmanu njihove robe u Afriku, ali zasada nema zainteresovanih – rekao je Jelić.

"Nelt" je ove godine u Africi započeo još jednu aktivnost – pružanje marketinških usluga u domenu izrade reklamnih panoa i štampe reklamnih rešenja, brendiranja vozila i izrade reklamnog materijala.

Ljudi

"Nelt Grupa" je predstavila i novi menadžment - direktora za prodaju i distributivni marketing Stevana Popevića, direktorku lanca snabdevanja Draganu Škrbić, izvršnog direktora za strategije i razvoj biznisa Milana Radivojevića i direktorku HR sektora Marinu Mitić-Jekić.

Razvoj "Nelt"-a

"Nelt" je osnovan 1992. godine kao kompanija čija je osnovna delatnost trgovina. Nakon četiri godine, postaje distributer multinacionalne korporacije "Procter&Gamble", za područje tadašnje Savezne republike Jugoslavije. Nedugo potom, započinje distribuciju proizvoda poznatih svetskih kompanija "Kraft Foods" (današnji "Mondelez"), "Wrigley" i SSL, na teritoriji Srbije i Crne Gore.

U skladu sa ciljevima i željom za unapređenjem poslovanja, "Nelt" proširuje svoju delatnost na pružanje logističkih usluga. Nadalje, 2007. kupovinom novosadske mesne industrije "Neoplanta", opseg poslovanja širi se i na proizvodnju, a 2008. godine privatizuju i kompaniju "Javna skladišta Subotica". Te godine počinje se sa pružanjem trade marketing usluga svojim principalima i trećim licima. Od 2012. godine, "Nelt" koristi SAP.

Danas "Nelt" kompanije posluju u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji.

Od 2010. godine prisutna je na afričkom kontinentu, gde osniva firme u Angoli, Zambiji i Mozambiku, i brzo se pozicionira kao lider u poslovima distribucije i logistike u podsaharskom klasteru.

Među najvećim principalima i klijentima ove kompanije, nalaze se mnogobrojne internacionalne firme, kao što su: "Procter & Gamble", "Wrigley", "Mondelez", "Mars", "Dr. Oetker", "Philip Morris", "Reckitt Benckiser", "Ball Packaging", "Sebapharma", "SC Johnson" i druge.


Za preduzeća "Grupe Zastava vozila" zainteresovano 17 stranih i 3 domaće kompanije
Za privatizaciju šest preduzeća iz "Grupe Zastava vozila", među kojima je i nekadašnja fabrika "Zastava automobili" koja od imovine ima samo zemljište, zainteresovano je ukupno 20 firmi.


Generalni direktor "Grupe Zastava vozila" Dragan Srejović u izjavi Tanjugu je rekao da je za "Zastavina" preduzeća zainteresovano 17 inostranih kompanije i tri firme iz Srbije.

Naglašavajući da ne može da govori o imenima zainteresovanih kompanija, jer su te informacije u nadležnosti Agencije za privatizaciju, Srejović je rekao da u narednih 45 dana Agencija treba da odluči po kom modelu će se preduzeća privatizovati. On je podsetio da Zakon o privatizaciji predviđa četiri modela - prodaju kapitala, prodaju imovine, strateško partnerstvo i prenos kapitala bez naknade.

Kako je kazao Srejović, ima interesenata za "Zastava kamione", "Specijalna vozila Sombor", "Zastava obnovljive izvori energije", "Zastava hortikulturu", samu "Grupu Zastava vozila", kao i za zemljište "Zastava automobila".

Nekadašnja fabrika "Zastava automobili" , koja je za pet decenija proizvela više od četiri miliona automobila, novembra 2008. godine je prekinula proizvodnju, pošto je dogovoreno strateško partnerstvo italijanskog "Fiat"-a i Vlade Srbije.

Danas "Zastava automobili" imaju četvoro zaposlenih, a od imovine zemljište na četiri lokacije, od kojih je jedna u industrijskoj zoni "Korman polje."

U sklopu "Zastave" su i "Zastava medicina rada" sa 268 zaposlenih i "Zastava Inpro" sa 350, od kojih su dve trećine osobe sa invaliditetom, ali su oni izuzeti iz privatizacije.


MILETIĆ: Komorski sistem urediti po ugledu na Austriju i Nemačku
Vršilac dužnosti predsednika PKS Milivoje Miletić kaže da će nastaviti da kursom koji je započeo njegov prethodnik, sada ministar privrede Željko Sertić, ističući da će raditi na uređenju komorskog sistema.

Milivoje Miletić, koji je juče izabran za v. d. predsednika Privredne komore Srbije, kaže da je uređenje komorskog sistema moguće novim zakonima, po ugledu na Austriju i Nemačku.

- Smatramo da su ti sistemi dovoljno efikasni i da je daju adekvatne rezultate. Svetska praksa je da imaju dobre komorske sisteme -rekao je Miletić, gostujući u "Dnevniku" RTS-a.

Na pitanje da li bi i sam preporučio ekonomske mere za oporavak koje vlada namerava da sprovede, Miletić je ocenio da je taj paket mera "neophodan korak".

- Moramo više da se bavimo proizvodnjom, ne možemo više da živimo od finansijskih transakcija - podvukao je Miletić.

Govoreći o privatizaciji 502 preduzeća u restrukturiranju, Miletić je rekao da je novi zakon fleksibilan i da rešenje ne mora da bude samo prodaja, već i dokapitalizacija, s obzirom na to da za 170 preduzeća nema zainteresovanih kupaca.

Novi v. d. predsednika PKS kaže da su srpski privrednici bili spremna da delom zamene evropske prozvođače na ruskom tržištu, ali je podsetio da Srbija može da podmiri tek mali deo potreba Rusije.

U tom smislu, kaže Miletić, Kooridnacioni centar za saradnju sa ruskom privredom će nastaviti da pruža neophodne informacije domaćim privrednicima.


MILETIC: Chamber system should be developed as Austrian and German
The acting president of the Serbian Chamber of Commerce, Milivoje Miletic, says that he will continue the way his former colleague now the minister of economy, Zeljko Sertic, started, outlining he will work on chamber system development.

Milivoje Miletic who was yesterday appointed the acting president of the Serbian Chamber of Commerce, says that with new laws, development of chamber system is possible just like Austria and Germany did it.

When asked whether he would also recommend economic recovery measures which the Government is planning to carry out, Miletic estimated the package of measures as essential step”.

Speaking about privatization of 502 companies in restructuring, Miletic said the new law is flexible and that solution does not have to be only sale but also capital increase since there are no interested buyers in 170 firms.

New acting president of SCC says Serbian businessmen were partially ready to replace European producers at the Russian market but reminded Serbia can fulfill only a small portion of Russia’s needs.

In that sense, Miletic says, the Coordination center for cooperation with the Russian economy, will continue providing necessary information to local businessmen.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta