Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Energoprojekt: Hoćemo da se povezujemo sa kooperantima iz BiH
Generalni direktor "Energoprojekta" Vladimir Milovanović izjavio je da ta kompanija ima interes da se povezuje sa mogućim kooperantima iz BiH, ali i da se može očekivati da ta firma u narednom periodu nađe interes da ponovo radi na ovom tržištu.

"Energoprojekt nema interes da ulaže bilo koja finansijska sredstva van teritorije Srbije, ali imamo interes da se povezujemo sa mogućim kooperantima iz BiH. Ovde ima solidne proizvodnje raznih repromaterijala za naše projekte u Srbiji i inostranstvu“, rekao je on juče u izjavi Tanjugu na investiciono razvojnoj konferenciji „Srebrenica 2015“.

"Generalno gledano, nije loše ponovo se povezivati. Ovo je tržište u koje će u narednom periodu biti investirani solidni iznosi novca, pa se može desiti da i Energoprojekt nađe svoj interes da ponovo radi nesto u BiH", dodao je on.

Milovanović kaže da je "Energoprojekt" u RS aktivan „onoliko koliko tamo ima investicija“, ali da u ostatku BiH, kako je rekao, „to ranije i nije bilo toliko moguće“.

"Ali sa izgrađom mostova, sa prijateljskim podrškama i izdvajanjem sredstava iz budžeta Srbije i za privredni sektor se otvaraju nove perspektive“, istakao je on.


Slovenci sa Amerikancima podneli ponudu za Telekom Srbije
Vodeći slovenački telekomunikacioni provajder, Telekom Slovenije, podneo je zajedničku obavezujuću ponudu sa američkim fondom Apolo za kupovinu Telekoma Srbija, saznaje agencija STA iz nezvaničnih, ali dobro obaveštenih izvora.

Kako navodi slovenačka novinska agencija, takvu odluku je juče doneo Nadzorni odbor Telekoma Slovenije, a "zeleno svetlo" za dostavljanje ponude dao je takođe i Nadzorni odbor Slovenačkog Suverenog Holdinga (SSH).

Agencija za privatizaciju objavila je 3. jula poziv za prikupljanje neobavezujucih ponuda za ucešće u prodaji kapitala Telekom Srbija i ponude bi trebalo da budu objavljene 16. novembra.

Za kupovinu ove srpske kompanije zainteresovan je i Telekom Kine, čiji su se rukovodeći ljudi tim povodom prošle nedelje sastali sa nadležnim predstavnicima Vlade Srbije u Beogradu.

Reprezentativni sindikati tog državnog preduzeća u privatizaciji se protive prodaji kompanije, a premijer Srbije Aleksandar Vučić je juče izjavio da Telekom neće biti prodat ako se ne dobije dobra cena za tu firmu.


Slovenians and Americans submit joint bid for Telekom Srbija
Slovenia-s leading provider of telecommunications services, Telekom Slovenije, has joined forces with the U.S. fund Apollo to submit a joint binding bid for the acquisition of Serbia-s national telecom firm Telekom Srbija, STA news agency cites some unofficial but well-informed sources as claiming.

According to the Slovenian news agency STA, this decision was made yesterday by the Supervisory Board of Telekom Slovenije, while the green light for submitting a bid was also given by the Supervisory Board of the Slovenian Sovereign Holding (SSH).

The Privatization Agency invited non-binding bids for participation in the sale of Telekom Srbija on July 3rd, and these bids should be published November 16th.

Interest in the acquisition of this Serbian telecom firm has also been expressed by Telecom China whose managers for that reason met with the competent representatives of the Serbian government in Belgrade last week.

Representative trade unions of this national firm are opposing the sale of the company, and Serbian Prime Minister Aleksandar Vucic said yesterday that Telekom Srbija would not be sold if the final purchase price for that company was not good enough.


Na berzi počelo trgovanje državnim dužničkim hartijama
Na regulisanom tržištu Beogradske berze danas je počelo trgovanje dugoročnim dužničkim hartijama od vrednosti koje je objavila država Srbija.

Na konferenciji za novinare direktor Beogradske berze Siniša Krneta rekao je da je stavljanje dužničkih državnih hartija od vrednosti na "prajm listing" (prime listing) istorijski događaj za Beogradsku berzu.

Prema njegovim rečima, uvodjenje tih atraktivnih hartija od vrednosti na tržište omogućiće i građanima, pored investitora, da na jednostavan i transparentan način plasiraju svoj novac po značajno povoljnijim uslovima u odnosu na štednju.

Krneta je istakao da su državne hartije najsigurnije hartije od vrednosti na berzi i da se uvek može očekivati da na kraju roka dospeća država isplati glavnicu i pripadajuću kamatu.

On je dodao da su na prajm listingu uključene 64 emisije državnih dugoročnih hartija od vrednosti sa rokom dospeća od jedne do 11 godina.

"To su obveznice koje su već izdate, neke i pre nekoliko godina, i njima će moći da se trguje organizovano, do roka njihovog dospeća", rekao je Krneta.

Krneta je naveo da su od ukupnog broja 40 emisija obveznica nomnovane u dinarima, a ostatak u evrima.

Dodao je da je pojedinačna vrednost obveznice u dinarima 10.000 dinara, a u evrima po 1.000 evra.

Investitori i građani mogu da kupuju i prodaju obveznice preko brokera i banaka koje su članovi Beogradske berze, a važno je i da berza daje alternative građanima za štednju, rekao je Krneta.

On je upozorio građane da pažljivo biraju brokere i da prinos koji ciljaju uporede sa kamatama na štednju.

Krneta je, ipak, rekao da su kamate na štednju sada niske i da su prihodi od hartija od vrednosti obično veći.

On je dodao da ne očekuje da država otkupljuje svoje hartije od vrednosti.

Kamata ostvarena na osnovu dužničkih hartija od vrednosti čiji je izdavač Republika ne podleže obavezi plaćanja poreza na prihod i ne ulazi u poresku osnovicu.


Referentna kamatna stopa zadržana na nepromenjenom nivou
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na postojećem nivou od 4,5 odsto.

Donoseći odluku o zadržavanju referentne stope, Izvršni odbor je imao u vidu očekivane efekte dosadašnjeg snižavanja referentne kamatne stope i postepenog smanjenja stope devizne obavezne rezerve na kretanje inflacije u narednom periodu, ali i dalje prisutne eksterne rizike. U najvećoj meri neizvesnost potiče od različitog karaktera monetarnih politika centralnih banaka najznačajnijih svetskih ekonomija u narednom periodu. Povećanje referentne kamatne stope FED-a moglo bi nepovoljno da utiče na likvidnost na međunarodnom finansijskom tržištu i kretanje kapitala prema zemljama u usponu. Ipak, prema oceni Izvršnog odbora, povećanju otpornosti domaće privrede na pomenute rizike iz međunarodnog okruženja doprinose efekti mera fiskalne konsolidacije, povoljniji izgledi privrednog rasta od očekivanih, smanjenje spoljne neravnoteže i dosledno sprovođenje aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom.

Razmatrajući aktuelna monetarna i makroekonomska kretanja i projekcije, Izvršni odbor je konstatovao da su inflatorni pritisci i dalje niski, čemu pre svega doprinose niska inflacija u međunarodnom okruženju, niske cene primarnih proizvoda na svetskom tržištu, relativna stabilnost deviznog kursa, pozitivni efekti fiskalne konsolidacije i dalji pad inflacionih očekivanja. Privremeni povratak međugodišnje inflacije u granice cilja očekuje se početkom naredne godine po osnovu isključenja prošlogodišnjih pojeftinjenja naftnih derivata i cigareta iz obračuna, a do trajnije stabilizacije inflacije u granicama cilja trebalo bi da dođe od sredine 2016.

Izvršni odbor je usvojio novembarski Izveštaj o inflaciji, koji će biti predstavljen javnosti u četvrtak, 19. novembra.

Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 10. decembra.


Er Srbiji državna pomoć još godinu dana
Ta avio-kompanija će tek posle 2016, prema planu restrukturiranja, biti u stanju da posluje bez subvencija

Država će finansijski pomagati „Er Srbiju” do kraja sledeće godine, jer se, prema planu restrukturiranja ovog preduzeća, procenjuje da će ta avio-kompanija tek nakon 2016. moći da ostvaruje dobit i posluje bez subvencija.

Ovo se može pročitati u rešenju Komisije za kontrolu državne pomoći, objavljenom na sajtu Ministarstva finansija. Na taj izvor uputio nas je Siniša Mali, gradonačelnik Beograda i predsednik Nadzornog odbora „Er Srbije” na konferenciji za novinare posle pitanja – da li „Er Srbija” može da posluje pozitivno i bez državnih subvencija s obzirom na to da je prošle godine dobila 75 miliona evra državne pomoći.

Prema tom dokumentu, čiji je sastavni deo i plan restrukturiranja „Er Srbije”, navodi se da će vlada između 1. avgusta 2013. godine i prvog kvartala 2014. godine finansirati smanjenje broja zaposlenih kod ovog avio-prevoznika i dati garanciju za zajam „Etihadu”, vlasniku 49 odsto „Er Srbije”.

Nakon tog perioda država će obezbediti novac kroz subvencije ili kroz smanjenje gotovinskih troškova poslovanja „Er Srbija” (uključujući odricanje od prihoda od aerodromskih taksi na Aerodromu Beograd), zaključno sa 31. decembrom 2014. godine, kao i tokom 2015. godine. Obaveza vlade je da obezbedi akcionarske zajmove za finansiranje 50 odsto troškova održavanja aviona i keteringa. Od prvog kvartala 2014. godine do 31. decembra 2016. vlada je obavezna da dodeli subvencije „Er Srbiji” za pokrivanje manjka gotovinskih sredstava i podršku potrebama za obrtnim kapitalom.

Međutim, u rešenju Komisije za kontrolu državne pomoći ne navode se novčani iznosi. Premijer Vučić je na konferenciji za novinare, na kojoj su predstavljeni rezultati rada „Er Srbije” nakon druge godine poslovanja, odgovarajući na pitanje novinarke Televizije N1 o državnoj pomoći, ocenio netačnom konstataciju da je vlada sa 75 miliona evra pomogla „Er Srbiju”, rekavši da se to može proveriti i kod Međunarodnog monetarnog fonda, koji kontroliše svaki dinar koji vlada troši. Premijer je koleginici koja je postavila pitanje da li bi avio-kompanija dobro poslovala bez državne subvencije sugerisao da ne treba da čita saopštenja Saše Radulovića, bivšeg ministra privrede, već da treba da pogleda plan restrukturiranja „Er Srbije” na sajtu vlade.

Upitan koliko je vlada izdvojila novca za tu avio-kompaniju, Vučić je odgovorio: „Mnogo manje nego što su neki govorili, a dali bismo mnogo više da je bilo potrebno”.

On je obećao da će „Er Srbija” u 2015. godini imati prihod veći od 200 miliona evra. Poređenja radi „Jat” je u 2012. imao prihod od 161, a „Er Srbija” u 2014. godini 192 miliona evra.

Predsednik Nadzornog odbora „Er Srbije” Siniša Mali je rekao da podatak o 75 miliona evra pomoći u prošloj godini apsolutno nije tačan, te da se radi o sabiranju „baba i žaba”. „Bez podrške i jednog i drugog vlasnika kapitala nema avio-kompanije, već biste imali onaj ’Jat ervejz’ iz 2012. i 2013. godine”, poručio je Mali. On je podsetio da je 2012. godine „Jat” beležio gubitak od tri milijarde dinara koji je godinu dana kasnije narastao na preko osam milijardi dinara da bi u 2014. godini „Er Srbija” ostvarila profit od 2,7 miliona evra. „Naše obećanje vladi je da na tome nećemo stati, obećali smo da će profit biti barem za 30 odsto viši nego prošle godine”, rekao je Mali.

U finansijskom izveštaju o poslovanju „Er Srbije” za 2014. godinu objavljenom na sajtu Agencije za privredne registre navodi se da su prihodi od dotacija, donacija, premija i subvencija iznosili 8,3 milijarde dinara, o čemu je i „Politika” pisala. Taj prihod je godinu dana ranije bio 22 puta manji, odnosno 377,2 miliona dinara.

„Politika” je juče zvala Sinišu Malog, „Er Srbiju”, ministarstva finansija, privrede i saobraćaja ne bi li razjasnili strukturu tih prihoda, odnosno da li je reč o direktnoj državnoj pomoći ili nekom drugom vidu dotacije. Ni od koga nismo dobili odgovor.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta