Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Akcionarski fond prelazi u Ministarstvo privrede
Upravljanje Akcionarskim fondom biće prebačeno na Ministarstvo privrede nakon što Agencija za privatizaciju bude ugašena, pokazuje predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji, koji je Vlada usvojila i prosledila Skupštini na usvajanje.

Akcionarski fond okuplja sva državna i društvena preduzeća koja su već privatizovana, a u kojima građani Srbije imaju pravo na besplatne akcije, kao i akcije prenete iz Akcijskog fonda. Do sada je Fondom upravljala Agencija za privatizaciju, tako što je sprovodila prodaju preduzeća iz portfolija Fonda.

Građani imaju pravo na naknadu iz Fonda po osnovu novca dobijenog od prodaje preduzeća iz njegovog portfolija, tojest od drugih prihoda, kao što su dividende, a odluku o podeli te naknade donosi Vlada Srbije. Zakonom je predviđeno i da se akcijama Fonda može trgovati (pošto su svi građani koji imaju pravo na besplatne akcije, ujedno i akcionari Fonda), ali Fond i dalje nije listiran na Beogradskoj berzi. Kada Skupština usvoji predloženi zakon, o prodaji preduzeća iz portfelja Akcionarskog fonda odlučivaće Ministarstvo privrede.

Akcionarski fond ima 34,2 miliona akcija, od kojih svaka ima nominalnu vrednost od 550 dinara. Ideja pri osnivanju Akcionarskog fonda bila je da svi građani dobiju besplatne akcije jednake vrednosti, a ne da neki dobiju akcije vrednijih a neki manje vrednih firmi. Ovako, besplatne akcije svih državnih firmi idu u Akcionarski fond, a građani dobijaju akcije Akcionarskog fonda, što znači da svi dobijaju isti procenat u vlasništvu svih preduzeća u kojima imaju pravo na besplatne akcije.

foto: T33kid/shutterstock.com
Osim akcija koje se dobijaju samo posredstvom svog vlasništva u Akcionarskom fondu, građanima su i direktno podeljene besplatne akcije u nekoliko velikih preduzeća. Tako su svi dobili po pet besplatnih akcija "Naftne industrije Srbije", zatim po jednu akciju "Aerodroma Nikola Tesla", 31 akciju "Telekoma", kao i po 1.700 dinara iz Privatizacionog registra (u kojem je bio novac od ranije prodatih preduzeća u kojima su građani imali pravo na besplatne akcije).

Akcije "Telekoma" još nije moguće prodati, jer se njima ne trguje na berzi, ali "Telekom" redovno isplaćuje dividendu, dok građane čeka i podela besplatnih akcija EPS-a, kao i, za sada, po 3.850 dinara iz Akcionarskog fonda.

Građani koji do sada nisu prodali svoje besplatne akcije, juče su imali imovinu vrednu 4.096 dinara, jer su akcije NIS-a vredele 603 dinara po komadu, a akcije "Aerodroma Nikola Tesla" po 1.081 dinar. Koliko će na kraju vredeti hartije "Telekoma" i EPS-a ostaje da se vidi, ali prema procenama pojedinih stručnjaka, može se računati računati na oko 70 EUR od "Telekoma" i 125 EUR od EPS-a.


Neizvesna sudbina "Beogradske industrije piva" - U 2016. i bez stečaja i bez privatizacije
Po svemu sudeći, "Beogradska industrija piva" će – uz 17 strateških preduzeća, biti jedino koje će u Novu godinu ući bez stečaja, ali i bez plana o privatizaciji. Apelacioni sud je po drugi put ukinuo odluku Privrednog suda u Beogradu o uvođenju stečaja u BIP-u. Danas je istekao rok za prikupljanje ponuda za poslovno-tehničku saradnju sa BIP-om u stečaju.

Zbog mogućeg otvaranja ponuda za zakup BIP-a, protest bivših radnika i akcionara počeo je ispred Agencije za privatizaciju, nastavljen pred Privrednim sudom i Ministarstvom privrede. Zakup je pao u vodu jer BIP više nije u stečaju, a akcionari se pozivaju na letošnji dogovor u Vladi o prodaji BIP-a.

- Ima pet zainteresovanih za kupovinu BIP-a i mi tražimo da se raspiše oglas, kao što je premijer obećao da se BIP proda, a ne ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, što su danas hteli - kaže predsednik Udruženja malih akcionara BIP-a Vojislav Ćorović.

Manjinski akcionari koji su vlasnici 48% BIP-a ostali bi bez naplate akcija ako firma ode u stečaj. Radnici su posle socijalnog programa otpušteni, a više od stotinu angažovano ih je ponovo po ugovoru, da proizvodnja ne bi stala.

Bivšim radnicima nije jasno zašto novopostavljeni direktor nije plaćao poreze kada je na računu BIP-a u trenutku blokade, pred uvođenje prvog stečaja, bilo 130 miliona dinara. Ni posle ovog drugog ukidanja stečaja nad BIP-om, u Ministarstvu privrede nema odgovora na pitanja o tome šta dalje, i zašto pre uvođenja stečaja nije pokušana tenderska prodaja BIP-a.

Dok radnici i mali akcionari tvrde da su osporeni razlozi za uvođenje stečaja, u Privrednom sudu kažu da su primedbe Apelacionog suda bile proceduralne prirode, kao i prethodnog puta.

- Na snazi su i dalje mere obezbeđenja, koje su određene radi sprečavanja promene imovinskog stanja i položaja stečajnog dužnika, određen je i privremeni stečajni upravnik. Novo ročište je zakazano za 29. januar - kaže PR Privrednog suda u Beogradu Gordana Vuković.

Nema ograničenja koliko neki stečaj može da se poništava i ponovo uvodi. Ipak, više od 5.000 manjinskih akcionara BIP-a veruje da država kao većinski vlasnik ima isti interes – da BIP bude prodat.


"Elektromreža Srbije" kupila deo "Elektroprenosa Crne Gore" za oko 13,9 mil EUR
Javno preduzeće "Elekromreža Srbije" kupilo je na berzi nešto više od 10% akcija "Elektroprenosa Crne Gore" u vrednosti više od 13,9 mil EUR, prenosi RTS.

Ovom transakcijom srpski prenosni sistem značajno ojačava svoj položaj u evropskom elektroenergetskom sistemu.

Kako je navedeno, zahvaljujući toj kupovini EMS ima pravo na dividendu i dobija mesto u odboru direktora crnogorskog "Elektroprenosa".


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta