Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pančevačka "Azotara" konačno staje na noge do kraja februara
Mada je privatizacija pančevačke "Azotare" poništena još pre šest godina, država tek sada postaje apsolutni vlasnik fabrike. Naime, bivši vlasnici pogona za proizvodnju amonijaka, beogradski "Univerzal holding" i litvanski "Arvi", ostali su dužni za struju i gas. Njihovi dugovi su, nakon godina razvlačenja po sudovima i tužbi zbog malverzacija stranaca, konačnom odlukom Privrednog apelacionog suda ovih dana i zvanično pretvoreni - u državni kapital.

Ceo proces je bitan jer u "Azotari" moraju da se "ispeglaju" papiri za novog potencijalnog kupca, rusku fabriku "TogliattiAzot".

- Ne možemo da nađemo partnera dok se ne sredi vlasništvo - objašnjava Milan Ivović iz pančevačke fabrike amonijaka.

- Država je dosada imala pravo na oko 68% udela u "Azotari", a sada je konačno sud presudio joj se vrati i ostalih 32%. U toku je upis ovog vlasništva u Agenciji za privredne registre. Oko 87% firme država poseduje preko "Srbijagasa", a ostatak je na ime duga kod EPS i drugih javnih preduzeća.

"Azotara" će i konačno stati na noge do kraja februara, kada će između Srbije i Rusije biti potpisan "toling" aranžman. Na osnovu ovog dogovora ćemo gas za "Azotaru, "Petrohemiju", i MKS "Kikindu" moći da plaćamo drugom robom koju naša zemlja proizvodi, a Rusiji je postrebna. U okviru dogovora Beograda i Moskve, isti datum jeste i rok za dobijanje jeftinije cene gasa za pančevačku fabriku.

- U fabrici je, nakon šest meseci pauze, početkom godine pokrenuta proizvodnja, i to gasom koji je na 60 dana pozajmljen od "Srbijagasa", ali su količine odobrene iz Rusije - dodaje Ivović.

- Energenti će biti vraćeni krajem februara, kada se očekuje da se postigne dogovor sa Rusima oko kupovine plavog energenta po ceni od 330 USD za 1.000 m3. Ne očekujemo da cena bude veća od ove, može samo biti manja. Tada ćemo stati na noge.

Ruska pozajmica od oko 60 miliona m3 gasa na dva meseca iznosi oko 20 mil USD.

Novi-stari sistem

Robna razmena, odnosno "toling" aranžman je sličan modelu snabdevanja gasom koji je postojao do 2013. godine. Tada je "Gazprom Schweiz" prodavao gas "Azotari" po ceni 30% odsto nižoj, a isporuke su plaćane robom.

Međutim, kontroverzna je bila uloga firme RST, koja je u ovom aranžmanu, uz "Yugorosgaz", dodata kao još jedan posrednik u prodaji gasa. Aranžman je prekinula tadašnji ministar energetike Zorana Mihajlović, pod obrazloženjem da gas stranci prodaju "Azotari" po niskim cenama, i to mimo "Srbijagasa", koji je zbog toga na gubitku.


Halk banka za Čačansku nudi 10 mil EUR
Turska Halk banka krajem ovog meseca preuzeće većinsko vlasništvo nad Čačanskom bankom, saznaje "Blic".

Pregovori su pri kraju, a očekuje se da ugovor o kupovini 76,74% akcija Čačanske banke bude potpisan 25. februara. Vrednost ove transakcije iznosi nešto više od 10 mil EUR.

Ministar trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić za "Blic" je potvrdio da su razgovori u toku, ali je odbio da govori o detaljima transakcije.

- Jedna od najvećih turskih banaka vratila se na razgovore o preuzimanju većinskog paketa Čačanske banke. Bilo bi vrlo značajno za Srbiju ukoliko bi se ova transakcija uspešno obavila, jer bi dolazak Halk banke bio signal za privrednike Turske da ovde značajnije ulažu - kaže Ljajić.

Da podsetimo, Halk banka jedina se javila na javni poziv Agencije za osiguranje depozita za prodaju akcija Čačanske banke krajem 2013. godine. Pregovori su vođeni skoro godinu dana i baš kada se činilo da će Turci preuzeti našu banku, decembra 2014. objavljeno je da su odustali. Halk banka je saopštila da se nisu dogovorili o ceni.

Prema tvrdnjama izvora "Blica" iz Vlade, čiji predstavnici su, zajedno sa EBRD i IFC vodili pregovore, Halk banka je, po prijavi na javni poziv, za većinsko vlasništvo u Čačanskoj banci ponudila šest miliona evra. Taj iznos bio je, po mišljenju vlasnika, suviše nizak. Kasnije je ponuda poboljšana na deset miliona evra, ali je, iako je bilo nagoveštaja da se dogovor bliži kraju, Halk banka objavila da odustaje.

Prodaja Čačanske banke dolazi, čini se, u pravi čas. Jer ni ovu, kao ni mnoge druge banke gde država ima vlasništvo nije zaobišao problem nenaplativih kredita i pada vrednosti kapitala banke. Među onima koji su na listi onih koji su od Čačanske banke uzeli, a nikad platili kredit nalazi se, čini se u svakoj banci neizbežan kao problematičan, Miroslav Bogićević. Njegov "Farmakom" je od Čačanske banke uzeo kredit vredan pet miliona evra koji nikada nije vratio.

Halk banka, koja je 2013. godine otvorila predstavništvo u Beogradu, već nekoliko godina širi se regionom. U Makedoniji, recimo, imaju vrlo razvijen posao, čak trenutno drže oko 60% plasmana prema malim preduzećima. Ali i oni su u prethodne dve godine imali ozbiljne probleme. Dugogodišnji generalni direktor te banke uhapšen je krajem 2013. godine zbog korupcije, što je pretilo da ugrozi ugled banke. Međutim, novi menadžment koji je u banku postavljen u proleće 2014. vratio je i poslove i ugled.

Berza sve dozna

Akcije Čačanske banke su pred vikend počele da rastu. Samo za dan cena im je povećana sa 8.000 na 8.500 dinara. Pretpostavlja se da će, u susret najavljenom preuzimanju, njihova cena nastaviti da raste.


Dogovor do 13. februara - Pregovori o "Železari" sa kompanijom "Esmark" nastavljaju se u SAD
Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da do petka, 13. februara, očekuje konačan dogovor sa američkom kompanijom "Esmark" o većinskom preuzimanju "Železare Smederevo".

Vučić je novinarima u pauzi skupa "Beogradski dijalozi" kazao da bi ministar finansija Srbije Dušan Vujović sutra trebalo da otputuje u SAD na završne razgovore sa predstavnicima "Esmarka".

- Vujović će sutra otići na konačne, završne razgovore. Ili ćemo postići dogovor ili ne - rekao je Vučić.

Pregovori s rukovodstvom američke komapnije "Esmark" počeli su 27. januara. "Esmark" je jedini dao ponudu za kupovinu 80,01% kapitala "Železare", na tenderu koji je otvoren 9. januara.

Sa "Esmarkom" se razgovara o 30 elemenata važnih za ugovor i odnose se na obaveze obe strane i garancije za nastavak proizvodnje i zaposlenost u "Železari".

Vlada Srbije će, u slučaju dogovora sa "Esmarkom", biti vlasnik preostalog kapitala u tom preduzeću koje je februara 2012. kupila za jedan dolar od američkog "U.S. Steel" koji se povukao zbog gubitaka. Po uslovima tendera, državni poverioci će otpisati dug "Železari" sa stanjem na dan 31. decembar 2013. godine. "Železara" zapošljava oko 5.000 ljudi, trenutno proizvodi između 340.000 i 350.000 tona čelika, a njeni proizvodni kapaciteti su oko 2,2 miliona tona.


EPS postaje akcionarsko društvo 1. jula 2016. godine
Prva faza korporativizacije EPS-a trajaće do 1. jula ove godine, sa ciljem da etapno, do 1. jula 2016. godine, "EPS grupa" postane akcionarsko društvo, istako je Aleksandar Obradović, direktor "Elektroprivrede Srbije" (EPS) prilikom današanje posete sedišta Rudarskog basena "Kolubara" u Lazarevcu, saopštio je EPS.

Obradović je sa menadžmentom ovog privrednog društva i sindikalnih organizacija razgovarao su o početku procesa korporativizacije kompanije.

Kako je istakao Obradović, ovo je prvi sastanak u nizu susreta sa predstavnicima svih privrednih društava u okviru EPS-a. Nakon što je Vlada Republike Srbije krajem prošle godine donela zaključke o novim statutarnim promenama u kompaniji, počelo je novo poglavlje u razvoju srpske elektroprivrede.

- Suština procesa korporativizacije je da su sada svi u okviru EPS-a i formalno jedan tim. Zalaganjem svih zaposlenih u okviru sistema, preuzimanjem odgovornosti i povećanjem efikasnosti, bićemo pripremljeni za buran period koji očekuje srpsku elektroprivredu na tržištu električne energije. U interesu svih nas je korporativizacija kompanije, kroz proces centralizacije i unapređenje procesa upravljanja. EPS mora ostati jedinstvena i jaka firma, kako ne bi bilo prostora za rasparčavanje kompanije, a sa osnovnim ciljem da EPS ostane većinski državno preduzeće, kao najvitalniji državni resurs. Kroz centralizaciju kompanije i unapređenje procesa upravljanja uspećemo da stvorimo efikasniju, konkurentniju i bolje organizovanu kompaniju – rekao je Obradović.

Obradović je objasnio da je izuzetno važno da se svi nivoi upravljanja uključe u internu komunikaciju kako bi dali ideje i smernice za potencijalne uštede i povećanje efikasnosti. Kako je na sastanku istaknuto, rudarstvo je vitalna grana EPS-a, a RB "Kolubara", kao najveći proizvođač uglja u zemlji od izuzetnog značaja za održavanje elektroenergetske bezbednosti i nezavisnosti.
 


Vlada sprema akcioni plan za preduzeća u restruktuiranju
Ministar finansija Dušan Vujović izjavio je u ponedeljak (10. februara 2015. godine) da Vlada Srbije priprema akcioni program za preduzeća u restruktuiranju kojim se predviđa da preduzeća koja nemaju šansu budu zatvorena, a za ona druga da se prikupljaju ponude, navodeći da u javnom sektoru trenutno radi 40% svih zaposlenih u Srbiji, što je mnogo više u odnosu na ostale sektore.

- Takođe, reforma javne administracije je veoma važna i to ne samo zbog troškova već i zbog efikasnijeg funkcionisanja javne uprave i ravnopravnijeg raspoređivanja zaposlenih - rekao je Vujović u intervjuju za februarski broj magazina "BIZLife".

Reorganizacijom države i strateškim smanjenjem broja zaposlenih, prema Vujovićevoj oceni, treba da postignemo dva efekta: jedan je efekat smanjenja troškova, a drugi efekat šalje signale da nije država ta koja diktira tempo, već to treba da radi privatni sektor.

- Nama nije cilj da otpuštamo već da otvaramo radna mesta posebno za one koji imaju znanja koje tržište valorizuje, poput inženjera, inovatora i preduzetnika - istakao je ministar finansija.

Izražavajući optimizam kada je reč o potpisivanju budućeg aražmana sa MMF, za koji smatra da je dogovorena stvar, Vujović je rekao da će se za konsolidaciju finansija bitne uštede ostvariti ukidanjem subvencija i garancija javnim preduzećima i racionalizacijom njihovog poslovanja, kao i rešenjem pitanja preduzeća u restrukturiranju i suzbijanjem izbegavanja poreza.

Vujović je na primeru "Telekoma" ukazao da Srbija nema dovoljno kapitala da investira kako bi se ovo preduzeće održalo u međunarodnoj trci i zato je cilj vlade da ga proda po visokoj ceni nekome ko ima dovoljno kapitala za njegovo održavanje.

- Ulazimo u fazu u kojoj tražimo savetnika i želimo da prodamo "Telekom" da bismo time obezbedili optimalne uslove da učestvuje u regionalnoj trci telekomunikacija, odnosno fiksne telefonije, interneta, videa i mobilne telefonije - kazao je on.

Odgovarajući na pitanje kakva će biti sudbina Aerodroma Beograd, Vujović je rekao da je, ukoliko dođe do privatizacije, važno voditi računa da se ne smanji mogućnost perspektive da Aerodrom bude pokretač razvoja u Srbiji.

- On treba da obezbedi prostor kompaniji "Air Serbia" da nastavi da funkcioniše, ali i da obezbedi prostor da se razvijaju kargo i druge tehničke usluge. Nije cilj da strani kupac, privatizacijom, preplavi naše tržište i prestane da ulaže i razvija prostor Aerodroma, a ostavi mesta drugim strateškim partnerima da se razvijaju. Cilj je da strane firme uspešno rade na tržištu Srbije, ali i da ostavljaju prostor "Air Serbia" - objasnio je Vujović.

U slučaju EPS-a i "Železnica Srbije" Vujović je rekao da će vlada koristiti strukturne kredite koji će podržavati suštinsku reformu ovih javnih preduzeća od korporativizacije, do smanjenja administracije, poboljšanja performansi i poboljšanja finansijske strukture.


"Ikarbus" montira 21 autobus - U zemunsku fabriku stižu i nove narudžbine
Na proizvodnim linijama zemunske fabrike "Ikarbus", trenutno se pravi 21 autobus!

- Imamo posla, a biće ga još i više, jer ćemo uskoro učestvovati na dva tendera koja se raspisuju za nabavku autobusa u "ATP Pančevo" i u "GSP Beograd" - kaže za "Novosti" prvi čovek ove kompanije, generalni direktor Aleksandar Vićentić.

Iako "Ikarbus" prodaje više vrsta autobusa različitog tipa i namene, u centru pažnje javnosti je i dalje vozilo koje na haubi ima znak "Mercedesa" a koje naša kompanija pravi u saradnji sa nemačkim gigantom.

- U kontingentu od deset autobusa koje je naručila "Ariva" je i jedan koji radimo u saradnji sa "Mercedesom" - kaže generalni direktor "Ikarbusa" Vićentić. - Ali ovih dana ćemo potpisati i ugovor sa lazarevačkom "Lastrom" koja želi tri "mercedes" autobusa.

Autobus koji zemunska fabrika pravi na šasiji "mercedesa", dobio je izuzetne ocene od strane stručnjaka, a po odnosu cene i kvaliteta nema ozbiljniju konkurenciju ne samo u zemljama regiona već i u zemljama istočne Evrope, pa zato ne čudi veliko interesovanje za kupovinu modela "IK 112 LE", za kojeg u nemačkoj kompaniji kažu da je napravljen da dugo traje i da ima niske troškove eksploatacije, a motor koji se ugrađuje trebalo bi da bez problema prevali 1.800.000 kilometara.

- Ima dosta interesenata iz zemalja regiona sa kojima smo u stalnom kontaktu, ali da bismo tamo prodavali ovaj autobus, neophodno je da ugrađujemo motore sa "evro 6" standardom, a mi za sada ugrađujemo "evro 5" motore - objašnjava direkor Vićentić.

Cena autobusa je, u zavisnosti od želja kupca, oko 130.000 EUR, što je veliki plus u nadmetanju sa konkurencijom.

Kapacitet "Ikarbusa", u kome radi 260 visoko obučenih i kvalifikovanih radnika, iznosi 220 vozila godišnje, što znači da bi bez problema mogli da isporuče prvih 50 autobusa koje će, prema najavama, uskoro na tenderu zatražiti "GSP Beograd".
 


EPS is becoming shareholder company by July 1, 2016
The first stage of EPS corporatization will last until July this year with an objective to become a shareholder company in stages, by July 1, 2016, Aleksandar Obradovic, GM at the Electric Power Industry of Serbia (EPS) during today’s visit of the headquarters of the Mine Basin Kolubara in Lazarevac, EPS announced.

Obradovic discussed with the company management and trade unions the start of the company corporatization process.

As Obradovic outlined, this is the first one in line of the meetings with representatives of all companies within EPS. After the Government of Serbia late last year made conclusions on new statutory changes in the company, new chapter in Serbian electric power industry started.

- The essence of the corporatization process is that now everybody within EPS make one team now. Effort of all the staff in the company within the system, through taking over the responsibility and efficiency increase, we will be prepared for turbulent period for Serbian electrical industry at the electrical energy market. Company corporatization through centralization and managerial processes improvement is of our mutual interest. EPS must remain unique and strong a company so that there would be no space for splitting the company and with the basic objective that EPS remains a state-owned company as the most vital state resource. Through company centralization and managerial processes improvement, we will succeed in making more efficient, more competent and better organized company - Obradovic said.

Obradovic explained that it is extremely important that all managerial levels participate in internal communication so that they would provide ideas and guidelines for potential savings and efficiency increase. As it was outlined at the meeting, mining is vital branch of EPS and the Mine Basin Kolubara, as the biggest coal producer in the country is of extreme importance for maintaining electrical and energy security and independency.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta