Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Soros zainteresovan za Galeniku
Američki biznismen i milijarder mađarskog porekla Džordž Soros zainteresovan je i za privatizaciju Galenike, piše današnji list ''Danas''.

On je preko svog fonda Quantum strategic partners LTD, još u oktobru, kada je Agencija za privatizaciju objavila da će privatizovati 502 preduzeća u većinskom ili stopostotnom državnom vlasništvu, poslao pismo o zainteresovanosti.

Inače, za Galeniku se, kako piše ''Danas'' prijavilo ukupno 15 potencijalnih kupaca.

Među poslatim pismima o namerama nalazi se i nekoliko velikih igrača u farmaceutskoj industriji.

Jedan od Sorosovih fondova stvorio je i značajnog regionalnog kablovskog i Internet operatera SBB. Iako se činilo da se ovaj milijarder povlači iz poslova u Srbiji, jer je 2013. prodao SBB i udeo u B92, zastoj je trajao kratko.

Već prošle godine ušao je u pregovore sa Denjub grupom i uspešno ih okončao, podseća ''Danas''.
Interesovanje koje je pokazao za Galeniku, za sada još ne znači da će ući u pregovore sa srpskim vlastima, jer odluka o metodi privatizacije i uslovima još nije doneta.

U prilog neizvesnosti ide i činjenica da se među poslatim pismima o namrarama nalazi i nekoliko većih farmaceutskih kompanija.

Od ukupnog broja zainteresovanih za srpsku državnu fabriku lekova, pet je fizičkih lica, dva iz Srbije i po jedno iz Kanade, Bugarske i BiH, kao i jedna domaća firma - Gama sistem, piše ''Danas''.


"Toza Marković" čeka rasplet - O planu reorganizacije tek 30. marta
Iako je prvobitno ročište na kojem se odlučuje o sudbini kikindske fabrike "Toza Marković" u Privrednom sudu u Zrenjaninu bilo zakazano za 5. mart, ono je otkazano i novo je zakazano za 30. mart.

Razlog je, kako saznajemo od sudije Milana Pajtaševa, taj što je u međuvremenu dostavljen izmenjeni tekst plana reorganizacije:

– Neophodno je da se ispoštuju zakonom previđeni rokovi – kaže Pajtašev.

- Za novi plan reorganizacije potrebno je ostaviti dovoljno vremena za eventualne prigovore poverilaca, ili da se odgovori na prigovore, što je propisuje zakon. Taj dokument je poslat je Agenciji za privredne registre, a nalazi se i na pisarnici Privrednog suda.

Svi poverioci pozvani su da prisustvuju ročištu i pozvani su putem javnog oglasa objavljenog u "Službenom glasniku" i u dva dnevna lista. Plan reorganizacije biće usvojen ukoliko više od 50 procenata poverilaca glasa za. Ako se to ne desi, donosi se rešenje o bankrotu.


Aranžman sa MMF-om signal da je Srbija na putu reformi
Sklapanje trogodišnjeg aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) predstavlja dobru vest i šalje signal da je Srbija na putu reformi, izjavio je danas profesor Beogradske bankarske akademije Mališa Đukić.

Sklapanje trogodišnjeg aranžmana sa MMF-om predstavlja dobru vest, jer privredni oporavak Srbije u velikoj meri zavisi od priliva stranih investicija, rekao je Đukić na TV Pink.

On je ocenio da sklapanje tog aranžmana šalje jasan i nedvosmislen signal da je Srbija na putu reformi i da sprovodi mere koje će stabilizovati ne samo javne finansije, nego i makroekonomsku situaciju.
Đukić je dodao da bi se moglo očekivati da strani investitori od kojih zavisi i broj radnih mesta u Srbiji imaju veće interesovanje za ulaganje.

Na pitanje novinara o sredstvima od 1,2 milijarde evra koja će Srbiji biti na raspolaganju "za svaki slučaj", Đukić je rekao da "sredstva koja su na raspolaganju pružaju mogućnost zemlji da ih povuče ako za tim baš postoji potreba".

Đukić je dodao da je jedan od ciljeva u narednom periodu smanjenje deficita, da je neophodno smanjenje potrošnje i da je osnovni cilj da se zaustavi rast javnog duga.


U januaru suficit budžeta Srbije od 13,6 milijardi dinara
U januaru je ostvaren suficit republičkog budžeta u visini od 13,6 milijardi dinara, čemu su najviše doprinele mere fiskalne konsolidacije, sa rashodne strane, i uplata dividendi Telekoma, sa prihodne strane, saopštilo je Ministarstvo finansija.

Prihodi su ostvareni u iznosu od 79,7 milijardi dinara, a rashodi su izvršeni u iznosu od 66,1 milijardi, navedeno je na sajtu Ministarstva, uz napomenu da izveštaj ne uključuje prihode i rashode indirektnih korisnika budžeta.

Ministarstvo je prciziralo da je na nivou opšte države u januaru zabeležen suficit u iznosu od 16,6 milijardi dinara, pri čemu je na na nivou lokalnih samouprava suficit iznosio 2,2 milijarde, kod AP Vojvodina 1,0 milijarda. Republički fond zdravstvenog osiguranja je zabeležio suficit u iznosu od 4,1 milijardi dinara, što je posledica dinamike isplata plata, pošto se u januaru u zdravstvu isplaćuje samo pola plate. Republički fond penzijskog i invalidskog osiguranja zabeležio je deficit u iznosu od 3,3 milijarde dinara.

Neporeski prihodi ostvareni su u iznosu od 15,7 milijardi dinara, od čega je uplata dividendi Telekoma iznosila 7,6 mlrd dinara.

Poreski prihodi iznosili su 63,9 milijardi dinara, a donacije 0,2 milijarde. Najveći deo poreskih prihoda odnosi se na uplatu PDV u iznosu od 35,8 milijardi dinara. Prihod od PDV u januaru je visok s obzirom da se plaćaju obaveze za prethodna tri meseca, uključujući i decembar koji karakteriše izuzetno visoka potrošnja.

Posle PDV najveći prihod zabeležen je po osnovu akciza u iznosu od 18,9 milijardi dinara, iako je deo akciza po osnovu obaveza iz januara uplaćen u februaru.

Dobrom ostvarenju prihoda od akciza doprinelo je formiranje zaliha akciznih proizvoda što je karakteristično za period pre stupanja na snagu novih iznosa akciza. Akcize se svakog januara povećavaju u skladu sa Zakonom o akcizama. Preostali poreski prihodi su naplaćeni u skladu sa očekivanjima.

Najznačajnije mere fiskalne konsolidacije predstavljaju smanjenje plata u javnom sektoru i penzija tako da su i efekti ovih mera doprineli ostvarenju pozitivnog rezultata u januaru, napominje Ministarstvo.

Transferi organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja iznosili su 17,7 milijardi dinara, a najveći deo se odnosi na penzije i iznosi 17,1 milijardu. Na isplatu plata zaposlenima utrošeno je 18,9 milijardi dinara. Uobičajeno je da su u januaru i februaru ukupni rashodi niži od mesečnog proseka s obzirom na manji broj radnih dana i tek započete procedure javnih nabavki, objašnjava Ministarstvo finansija.


Turski investitori zainteresovani za jugozapadnu Srbiju
Postoji veliko interesovanje turskih privrednika za ulaganje u Prijepolje i čitavo područje jugozapadne Srbije, ocenio je danas za Tanjug član prijepoljskog Opštinskog veća zadužen za privredu, Esad Hodžić, koji je učestvovao na ekonomskom Samitu održanom u Bursi.

"Kolege iz Novog Sada, Novog Pazara i drugih gradova Srbije i ja predstavili smo na ovom Samitu potencijale naših sredina. Forum je organizovalo Udruženje Rumelisaid, koje broji 300 članova poreklom sa Balkana, pa se nadam da će neki prepoznati interes i naći prostor za ulaganje u preduzeća ovog dela Srbije", naveo je Hodžić.

Prema njegovim rečima, delegacija turskih privrednika na čelu sa gradonačelnikom Burse posetiće u narednom periodu ovaj region, kako bi se nastavili započeti razgovori na forumu u Turskoj, a ovdašnji predstavnici gradova i opština će pripremiti podatke o srpskim privrednim društvima sa kojima bi se mogla ostvariti saradnja.
"Bursa je jedan od najrazvijenijih centara Turske, gde su najvše razvijene automobilska, tekstilna i drvna industrija, i sve delatnosti su u 'igri' za eventualnu saradnju. Motiv za ulaganje u ovaj region su pre svega benefiti i olakšice koje mi imamo prema zemljama EU i Rusije. Tu Turski privrednici vide svoju šansu, priliku za investiranje i otvaranje firmi koje bi svoje proizvode mogli da plasiraju na evropsko i rusko tržište".

Hodžić navodi da prijepoljska opština nije žitnica, niti ima posebne turističke potencijale i da Prijepoljci ne mogu da žive ni od ratarstva, ni od turizma, tako da su ovom gradu neophodne investicije, odnosno zapošljavanje ljudi u industriju.
"Imamo kapacitete koji su danas, nažalost 'mrtvi' i ne rade. Pre svega mislim na pogone Irisa , Fap livnice i druge koji su danas zaključani, i u vlasništvu države Srbije. Livnica je najizvesniji projekat, jer tu postoje zainteresovani ulagači poput bosanskog Preventa, i očekujemo da Vlada Srbije što pre raspiše tender na koji mogu da se jave i drugi potencijalni partneri", naglasio je Hodžić.

Inače, Samit u Bursi je održan 20. februara u organizaciji Udruženja poslodavaca Rumelisaid. Kompanije, čiji su vlasnici u ovom udruženju, zapošljavaju oko 60 hiljada radnika i imaju bruto izvoz oko milijardu dolara. Cilj Samita je upoznavanje privrednika iz raznih država radi ostvarivanja mejusobne saradnje, zaključio je Hodžić.


Kompanija Savio Firmino otvara fabriku u Jagodini
U skupštini grada Jagodine danas je potpisan protokol o otvaranju Fabrike stilskog nameštaja Kompanije "Savio Firmino" iz Italije u Jagodini.

Protokol su potpisali gradonačelnik Jagodine Ratko Stevanović i vlasnik kompanije "Savio Firmino" Gvido Savio.
"Reč je o prvoj ovakvoj fabrici u ovom delu Srbije. Oni izvoze svoje proizvode u Rusiju i nekoliko zemalja Evrope, a zaposliće između 50 i 60 radnika", rekao je na konferenciji za novinare pre ceremonije potpisivanja protokola, predsednik Skupštine grada Dragan Marković - Palma.

"Narednog meseca, već početkom marta, otićiće u Italiju oko deset radnika na obuku u tamošnjoj fabrici i radnici na obuci će dobiti i neku platu, nadam se zadovoljavajuću", rekao je Marković.

Fabrika kompanije "Savio Firmini" će u Jagodini početi proizvodnju u hali koju su zakupili od jednog privatnika, a "grad će im dati hektar zemlje u industrijskoj zoni, sa kompletnom infrastrukturom, gde je će napraviti fabriku od 2.500 kvadrata", kazao je Marković.

Oni će imati sve uslove kao što imaju i do sada otvorene fabrike italijanskih kompanija u Jagodini, dodao je Marković.

Pre potpisivanja protokola, delegacija Kompanije "Savio Firmino" bila je u Jagodini i informisala se o uslovima koje dobija od Skupštine grada i Srbije.

Nastavljamo da dovodimo investitore i dalje kao i do sada i već krajem marta dolaze nam još tri zainteresovana investitora iz Italije, dodao je Marković.

Zahvaljujući se Markoviću "što je omogućio našu proizvodnju u Jagodini i Srbiji", Gvido Savio je rekao da je porodična kompanija "Savio Firmino" osnovana 1941. godine i "veoma je poznata na internacionalnom tržištu".
"Prodajemo, manje više u celom svetu, i nadam se da ćemo pojačati prodaju i na srpskom, ali i na drugom tržištima posle otvaranja fabrike u Jagodini", rekao je Savio.
"Sigurna sam da će sve biti uspešno i nama i radnicima. Trudićemo se sa gradom Jagodinom da sve ide na najbolji način", rekao je Savin.

Kompanija "Savio Firmino" otvorila je danas kancelariju u Jagodini gde se mogu prijaviti radnici, radi evidencije, za rad u fabrici u Jagodini, dodao je Marković.

U delegaciji italijanske kompanije, bio je i sin vlasnika Greorgio Savio i finansijski direktor Fabio Gregori.


Izvoz Fijat automobila u januaru vredeo 81,7 miliona evra
Vrednost izvoza 15 najvećih izvoznika u Srbiji u januaru je iznosila 252 miliona evra, a najveći izvoznik je fabrika Fijat automobili Srbija (FAS) u Kragujevcu sa izvozom od 81,7 miliona evra, objavilo je u utorak Ministarstvo finansija Srbije.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva mfin.gov.rs, izvoz FAS-a u četvrtom kvartalu prošle godine bio je u vrednosti 296,2 miliona evra, što je 98,8 miliona manje nego u istom periodu 2013. godine.

U 2014. godini FAS je izvezao automobile u vrednosti 1,36 milijardi evra.

Na listi vodjećih izvoznika u januaru ove godine na drugom mestu je Naftna industrija Srbije (NIS) čiji je izvoz bio vredan 24,4 miliona evra, a na trećem mestu je Tigar tajers iz Pirota sa izvozom od 21,4 miliona evra.


Saradnja "Milšpeda" i kompanije "Pionir"
Kompanija "Milšped" je saopštila da je početkom godine ostvarila saradnju sa "Pionirom", jednim od vodećih proizvođača čokolada, bombona, peciva i deserta na jugu Evrope.

Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji dve kompanije podrazumeva logistiku i fizičku distribuciju, te će čokolade "Galeb", "Medeno srce", "Lešnik" karamele i drugi konditori biti skladišteni po najvišim HACCP standardima i distribuirani u više od 200 različitih objekata dnevno, naveo je "Milšped" u saopštenju.

Osim navedenih usluga, "Milšped" će vršiti organizaciju domaćeg i međunarodnog saobraćaja, kao i usluge neposrednog carinskog zastupanja.


IMF deal "confirms credible policy of government and NBS"
The arrangement with the IMF is a positive signal for potential investors looking to place their funds in Serbia, the central bank (NBS) has said.

It is also "an indicator that the government and the National Bank of Serbia (NBS) are conducting a credible economic policy."

The Executive Board of the International Monetary Fund (IMF) granted a stand-by arrangement to Serbia on Monday to the total value of EUR 1.168 billion with the maturity date of 36 months as support to the agreed economic program, states the institution.

The arrangement was closed out of precaution, which means that Serbia does not intend to use the funds but still wants to have the possibility to use the money in case of the country's balance of payments needs it, states the release.

The main goals of the agreed economic program will cover strengthening of public finance, implementation of the plan of structural reforms and increase of stability of the financial sector.

NBS notes that achieving the goals should make room for tackling macroeconomic misbalances, primarily by setting up a sustainable level of public debt and reducing the debt as of 2017, strengthening of the financial sector and its role in encouraging economic growth and improvement of the economy's competitiveness.

In this way, the foundation for sustainable economic growth will be created, said the central bank.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta