Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
NBS donela odluke za lakšu otplatu kredita u "švajcarcima"
Banke će ubuduće svojim klijentima morati da ponude mogućnost konvertovanja stambenih kredita uzetih u stranoj valuti u evro, pa i kredite u švajcarskim francima, saopštila je danas Narodna banka Srbije (NBS).

NBS je ponudila četiri modela konvertovanja kredita u švajcarcima, a jedna od njih je da će banke morati da ponude mogućnost konvertovanja tih kredita u evro po kursu povoljnijem za pet odsto i produžetak roka otplate duga za pet godina, navodi se u saopštenju.

Odluka je doneta radi očuvanja i jačanja stabilnosti finansijskog sistema Republike Srbije, adekvatnijeg upravljanja rizicima banaka, kao i radi bolje zaštite korisnika finansijskih usluga, koji su primarno pogođeni negativnim posledicama aktuelnih kretanja na međunarodnim deviznim tržištima.

Ovom odlukom se na sistemski način pristupa rešavanju složenog problema valutno indeksiranih stambenih kredita, uz puno uvažavanje slobode ugovaranja sa jedne strane i imperativnih propisa sa druge strane.

Kao regulator bankarskog tržišta NBS je usvojila rešenje koje pomaže građanima da prevaziđu teškoće u otplati kredita u švajcarskim francima, kao i u slučaju jednostranog podizanja kamatnih marži od strane banaka, ali koje istovremeno ne ugrožava osnovne principe za koje se NBS zalaže- pravnu sigurnost, tržišno poslovanje i odgovornost svih tržišnih učesnika za preuzete obaveze.

Odluka se sastoji od dva dela.

Prvi deo se odnosi na svaki pojedinačni ugovor o kreditu u otplati koji je banka zaključila sa korisnikom pre početka primene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, bez obzira na stranu valutu u kojoj je taj kredit indeksiran. Tim delom Odluke propisana je obavezna, jednoobrazna i detaljno uređena primena preporuke Narodne banke Srbije BAN 002/13 od 31. maja 2013. godine, koja se odnosila na primenu neodredivih elemenata promenljive kamatne stope pre početka primene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.

Nakon sagledavanja efekata primene preporuke BAN 002/13 u bankama, NBS je odlučila da bankama propiše obavezujući način postupanja sa sredstvima koje su više naplatile po osnovu jednostranih povećanja promenljivih neodredivih elemenata kamatne stope.

Banke su dužne da taj višak uračunaju u prevremenu otplatu kredita i da o tome svakom pojedinačnom korisniku dostave obaveštenje sa izmenjenim planom otplate kredita u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu te odluke. Primena ovog dela Odluke od strane banaka je obavezna i prethodi primeni ostalih odredaba Odluke sadržanih u drugom delu.

Drugi deo Odluke se odnosi samo na ugovore o stambenim kreditima indeksiranim u švajcarskim francima.

Korisnicima ovih kredita banka će biti dužna da, najkasnije 30 dana od dana stupanja na snagu ove odluke, ponudi četiri modela zaključenja aneksa ugovora kojima bi bili izmenjeni uslovi otplate kredita, uz zadržavanje postojećih instrumenata obezbeđenja, a rok za prihvat ponude aneksa ugovora od korisnika ne može biti kraći od tri meseca od dana prijema ponude. Korisnik kredita može u svakom trenutku prihvatiti ponudu u okviru ovog roka.

Banke su dužne da korisnicima ponude sledeća četiri modela:konverzija kredita indeksiranog u švajcarskim francima u kredit indeksiran u evrima po kursu povoljnijem za pet odsto, uz dalju primenu kamatne stope koju banka primenjuje na kredite indeksirane u evrima, uz dodatnu mogućnost produženja roka otplate kredita, u skladu sa zahtevom korisnika, najduže za pet godina.

Drugi model je konverzija kredita indeksiranog u švajcarskim francima u kredit indeksiran u evrima, uz snižavanje kamatne stope koju banka primenjuje na kredite indeksirane u evrima na godišnjem nivou za jedan procentni poen, pri čemu ne mora biti niža od tri odsto, takođe uz dodatnu mogućnost produženja roka otplate kredita, u skladu sa zahtevom korisnika, najduže za pet godina.

Treći je da kredit ostane indeksiran u švajcarskim francima, ali se kamatna stopa na godišnjem nivou snižava za jedan procentni poen, pri čemu ne mora biti niža od tri odsto, takođe uz dodatnu mogućnost produženja roka otplate kredita, u skladu sa zahtevom korisnika, najduže za pet godina.

Četvrti model je da kredit ostane indeksiran u švajcarskim francima, ali se iznos mesečne rate izraženog u švajcarskim francima snižava za 20 odsto ugovorenog iznosa u periodu od 36 meseci od dana zaključenja aneksa ugovora, a ukupan iznos za koji su mesečni anuiteti umanjeni otplaćuje se u 12 jednakih mesečnih rata nakon isteka prvobitnog roka dospeća kredita.

Na potraživanja čija bi naplata bila odložena u skladu sa ovim modelom banka ne bi obračunavala niti naplaćivala kamatu.

U cilju dodatnog olakšavanja položaja korisnika ovih kredita i njihove što sveobuhvatnije zaštite, banke neće moći da ponude konverziju, u modelima koji to rešenje sadrže, pod uslovima za odobravanje kredita indeksiranih u evrima koji su nepovoljniji u odnosu na uslove koje su u toj banci važili 31. decembra 2014. godine.

Takođe, banke neće moći od korisnika da naplate naknadu za preduzimanje navedenih mera i aktivnosti, kao ni troškove koje mogu imati u vezi sa tim merama i aktivnostima, čime se teži minimiziranju pratećih troškova aneksiranja ugovora, koji bi eventualno demotivisali korisnike da prihvate ponude banaka i maksimiziranju efekata Odluke.

U tom smislu, NBS je već obavila neposredne razgovore i s drugim nadležnim institucijama (Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita, Republički Geodetski zavod, Ministarstvo pravde...) i očekuje da će svi korisnici kredita koji aneksiraju ugovore u skladu sa Odlukom biti oslobođeni od dodatnih troškova ili će ovi troškovi biti umanjeni do simboličnog iznosa.

NBS ocenjuje da će primena Odluke u značajnoj meri pružiti mogućnost korisnicima stambenih kredita u švajcarskim francima da olakšaju svoj položaj pri izmirivanju obaveza, što će posledično sprečiti dalji rast udela „problematičnih" kredita indeksiranih u švajcarskim francima u ukupnim kreditima, a samim tim doprineti i očuvanju i jačanju stabilnosti čitavog finansijskog sistema.

Centralna banka smatra da su usvojenim rešenjima stvorene pretpostavke i podsticaji - obaveznost postupanja banaka, sloboda izbora korisnika kredita, kao i podela finansijskog tereta između poverilaca i dužnika - za trajno rešavanje problema kreditiranja u švajcarskim francima, čime se isključuje mogućnost daljih regulatornih aktivnosti NBS vezanih ove kredite.

Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku RS", navedeno je u saopštenju NBS.


Mali: Rusi zainteresovani za PKB
Ruski investitori zainteresovani su za privatiziciju PKB-a, izjavio je danas gradonačelnik Siniša Mali, koji veruje da je taj poljoprivredni kombinat interesantan i za investitore iz drugih zemalja.

Mali je rekao da je prošle godine, kada su uvedene sankcije EU prema Rusiji, ta zemlja izrazila zainteresovanost da kupuje što više proizvoda iz Srbije, posebno poljoprivrednih i prehrambenih.


- To su aktivnosti koje teku već nekoliko meseci unazad, a s obzirom da je PKB u procesu privatizacije, oni su izrazili zainteresovanost da učestvuju u tom procesu kako bi sebi stvorili bazu za izvoz, ne samo poljoprivrednih, nego i mlečnih proizvoda u Rusiju - ističe Mali.


On je podsetio da se krenulo sa privatizacijom PKB-a i da očekuje da će do polovine godine biti raspisan javni poziv za potencijalne investitore, a u međuvremenu se radi na sređivanju imovinsko-pravnih odnosa.


- Mislim da će PKB, bar taj poljoprivredni deo, biti interesantan za veći broj investitora, a ne samo za investitore iz Rusije - zaključio je Mali.


Turska Halkbanka preuzima Čačansku banku
Ministar spoljne i unutrašnje trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić najavio je danas da je najrealnije da turska Halkbanka za desetak dana preuzme Čačansku banku.

"Više je nego izvesno da će turska Halkbanka doći na naše tržište što je za nas značajno sa više aspekata", rekao je Ljajić na srpsko-turskom biznis forumu.

Pregovori su, kazao je, u završnoj fazi pošto je srpska strana predala ugovor Halkbanci koja, kako je rekao, nema primedbi i odgovor će biti pozitivan.
"Realno je da za desetak dana imamo potpisan ugovor o preuzimanju", kazao je Ljajić istakavši da je dolazak turske banke na srpsko tržište veoma značajan.

Kao primer je naveo Makedoniiju gde je Halkbanka trećinu od ukupno predviđenih kredita dala za razvoj male privrede.
"Upravo zahvaljujući tome možemo da očekujemo pomoć u razvoju malog i srednjeg biznisa, a to je i signal za druge turske investitore da dođu i investiraju u Srbiju", rekao je Ljajić.

Ekonomski odnosi Srbije i Turske idu uzlaznom putanjom i planirano je da vrednost robne razmene između dve zemlje u naredne dve godine dostigne najmanje milijardu evra, izjavio je Ljajić.

Interesovanje turskih kompanija za ulaganje u Srbiju nikada nije bilo veće, istakao je Ljajić i poručio da su investitori iz te zemlje dobrodošli i da će Vlada Srbije učiniti sve da im pomogne.

On je rekao da u Srbiji trenutno ima od 60 do 70 turskih kompanija, a da je njihov broj u okolnim zemljama značajno veći i da Srbija želi što više turskih investitora.

Ljajić je na simpozijumu o unapređenju ekonomskih odnosa između Turske i Srbije rekao da to što dve zemlje imaju dobru fazu u međusobnim odnosima ne znači da saradnja ne može biti još bolja i uspešnija.

Robna razmena između Srbije i Turske, dodao je, još nije zadovoljavajuća sa stanovišta potencijala, jer je u 2014. iznosila 618 miliona evra.

Ipak, kaže Ljajić to je dva i po puta više nego 2010. godine, kada je na snagu stupio sporazum o slobodnoj trgovini.

On je napomenuo da je srpski izvoz veći pet puta, a turski dva puta nego pre tog sporazuma.

Ljajić je istakao i da je značajno povećan broj letova na realaciji Beograd - Istanbul, pa je tako broj putnika u januaru ove godine bio ukupno veći od 20.000, što je gotovo duplo više nego u istom mesecu prethodne godine.

Ljajić, koji je i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija, rekao je i da je povećan broj turskih turista u Srbiji, a da je Turska druga turistička destinacija za Srbe, posle Grčke.

"Turske serije i srpski turisti doprineli su poboljšanju klime i otklanjanju stereotipa", kazao je Ljajić.

Pomoćnik ministar ekonomije Turske Adnan Jildirim je naglasio da su odnosi Turske i Srbije bliski i iskreni i da ta zemlja Srbiju vidi kao svog komišiju, koji godišnje ugosti 110.000 turskih kamiona i milion i po pripadnika turske dijaspore.

Ambasador Turske u Srbiji Kemal Bozaj je,takođe, istakao da Turska želi unapređenje saradnje i investicija u svim privrednim oblastima, da želi da investira u Srbiju, ali i očekuje što veći broj srpskih kompanija u Turskoj.


Švajcarci zainteresovani za kruševačku pekaru "Branko Perišić"
Na nedavno održanom Privrednom forumu u Sloveniji, na kome je u delegaciji Srbije koju je predvodio premijer Aleksandar Vučić, učestvovala je Regionalna privredna komora Kruševac i tom prilikom održan je veliki broj sastanaka sa partnerima iz Slovenije ali i drugih zemalja Evrope. Juče je ogranizovan sastanak sa predstavnicima "Anesti holding grupe" iz Švajcarske koja je zainteresovana za privatizaciju pekare "Branko Perišić" i "Fabrike ulja", naveo je predsednik regionalne privredne komore Kruševac Predrag Vukićević.

- Na ovom području postoji dobra mogućnost za razvoj poljoprivrede koja je i osnovna delatnost "Anesti holding grupe". U Kruševcu smo jer nam je želja da se "Branko Perišić" osavremeni, a i Fabrika ulja počne sa radom što bi značilo i nova radna mesta za ljude ovog kraja - rekao je iz "Anesti holding grupe" Dejan Šaranović.

Anesti holdig grupa 2010. godine prvi put je došla u Srbiju, kako bi uložila novac u aerodrome Niš i Kruševac, ali saradnje nije ostvarena.

Nakon sastanka u RPK Kruševac, direktor "Branka Perišića" Branislav Karajović, zastupnika kapitala i direktor "Fabrike ulja" Nebojša Radenković i Veroljub Ćirković i šef službe za privredu Gradske uprave Goran Tomić, obišli su Fabriku ulja.

U pregovore je uključena i Agencija za privatizaciju a ovaj sastanak je dokaz da preduzeća koja su po odluci Vlade Srbije od kraja januara u stečaju, mogu da nastave sa radom, javlja RTV "Kruševac".


Rusi i Amerikanci boriće se za "Telekom Srbije"?
Velika ruska kompanija zainteresovana je da kupi "Telekom Srbije", potvrđeno je "Blicu". Ova odluka nije samo ekonomska već, pre svega, strateška.

S druge strane, kako "Blic" saznaje, Amerikanci neće sedeti skrštenih ruku i već spremaju odgovor na ruski pokušaj preuzimanja "Telekoma "u vidu kontraponude.

Ovaj dnevni list navodi da još nije poznato preko koje kompanije bi Rusija pokušala da preuzme srpskog nacionalnog teleoperatora. Zasad se pominje nekoliko imena. Pre svega "Gazprom Telekom", koji je 2012. pokušao da u ovaj region uđe preko Slovenije. U igri su i Miloš Fridman, jedan od najbogatijih Rusa, i njegov partner Mehmet Karamehmet, inače suvlasnici ruske "Alfe", ali i "Sistema holding", koji danas ima većinski paket u najvećem ruskom teleoperatoru - MTS.


LJAJIC: Cacanska banka takeover agreement most likely in about ten days
Trade, Tourism and Telecommunications Minister Rasim Ljajic announced today that Turkey's Halkbank would most likely take over Cacanska banka in ten days or so.

- It is more than certain that Turkish Halkbank will come to our market, which is important to us in several aspects - Ljajic told the Serbian-Turkish Business Forum.

As he said, negotiations are in the final phase given that the Serbian side handed over the agreement to Halkbank which had no objections, so the response is expected to be positive.

- It is most likely that the takeover agreement will be signed in about ten days - Ljajic said and pointed out that the arrival of the Turkish bank in the Serbian market was very significant, especially for small and medium-sized businesses.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta