Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Aleksandar Tomić novi v. d. direktora "Beogradske industrije piva"
Dva dana nakon što je po hitnom postupku smenio Milivoja Draganića, Nadzorni odbor "Beogradske industrije piva" (BIP) imenovao je za v. d. direktora ove kompanije Aleksandra Tomića. Vršilac dužnosti je izabran na predlog zastupnika kapitala Slobodana Macure, piše "Danas".

U biografiji v. d. direktora Aleksandra Tomića piše da je 1988. godine završio Ekonomski fakultet u Beogradu. Poslednje tri godine radio je kao komercijalni direktor u ruskoj kompaniji "Voronož Ros Agro", jednoj od 15 vodećih mlečnih kompanija sa 120 mil USD godišnjeg prometa. Pre toga bio je samostalni konsultant, ali i izvršni direktor "Nikšićke pivare". Tokom devedesetih radio i na nekoliko pozicija u kompaniji "Coca-Cola", da bi u ruskom Rostovu na Donu tokom 2002. i 2003. u istoj kompaniji bio generalni direktor.


Ko je u trci za kupovinu PKB-a?
Bez tereta starih dugova Poljoprivredne korporacije Beograd (PKB) bi, kažu, poslovao s profitom, a ovako su i prošlu godinu završili s minusom. Očekuju da će mnogi želeti da kupe paket njihove imovine, jer je to model privatizacije koji je odabrao Grad Beograd kao vlasnik.

- U okviru tog dela imovine biće praktično sva imovina PKB-a, zemljište, životinje, mehanizacija, ceo tehnološki proces, potreban broj zaposlenih, uslov da određeni broj godina mora da zadrži stočarsku proizvodnju na ovom nivou - kaže Dragiša Petrović, generalni dirketor PKB-a.

Petrović kaže da imovinski paket ne sadrži građevinsko zemljište koje ostaje Gradu Beogradu i da ovog trenutka ne bi mogao da spekuliše oko vrednosti preduzeća.

Predstavnicima zaposlenih u PKB-u ne dopada se ideja da se sva imovina preda u privatno vlasništvo.

- Mi smo za model postojanja PKB-a sa većinskim državnim vlasništvom. Nemamo protiv da se delimičnom privatizacijom nađe efikasniji menadžment, ali ne treba ovakvu kompaniju prepustiti bilo kome - kaže Nikola Lazić iz Nezavisnog sindikata "PKB korporacije".

- Više sam volela da smo mogli da ga sačuvamo u okviru države, ali modeli poslovanja su takvi da nameću potrebu da se prepoznaje vlasnik, da on odgovara za proizvodnju i da on bude taj koji će garantovati kontinuitet kombinata - kaže ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković.

"MK Group" i Industrija mesa "Matijević" najpoznatije su od domaćih kompanija koje su se prijavile da su zainteresovane da kupe PKB. Potencijalni strani investitori su iz Nemačke, Danske, Hongkonga, Austrije, Kine i Rusije.

- Treba voditi računa da se ne dese loši primeri iz prošlosti, da dođu pravi vlasnici koji su bili u tom biznisu, a ne ljudi koji se nisu ni bavili poljoprivredom - kaže Dragan Glamočić, savetnik premijera za poljoprivredu.

Prema njegovim rečima, bolje je ako dođe inostrani kapital, ali, ako ne dođe, dobrodošao je i domaći.

- Svima onima koji se zalažu za privatizaciju poljoprivrednog zemljišta savetujem da prodaju svoje stanove strancima i da onda od njih iznajme te stanove da u njima stanuju - kaže agroekonomista Miladin Ševarlić.

A pre juna i javnog poziva za privatizaciju pred PKB-om je drugi izazov – kako prevazići 31. maj, kada prestaje zakonska zaštita od poverilaca. To znači da bi prvog juna na vrata mogli da im zakucaju poverioci i da traže 27 mil EUR, koliko PKB ima takozvanih starih dugova.

Sličnu muku muči većina od oko 300 preduzeća u restrukturiranju za koje država traži vlasnika. U Ministarstvu privrede, kažu, razmatraju različita rešenja kako da se rok ispoštuje, a da 1. juna ne nastane kolaps.


Pirotski "Tigar" povećao prodaju 25% za prva dva meseca 2015.
Korporacija "Tigar" iz Pirota povećala je eksternu prodaju u zemlji u prva dva meseca ove godine za 25% u odnosu na isti period 2014, na oko 4 mil EUR. Od ukupnog iznosa, na inostranom tržištu ostvareno je 2,2 mil EUR, a na domaćem 1,8 mil EUR, navodi se u današnjem saopštenju "Tigra".

Pozitivan poslovni rezultat u posmatranim mesecima, kako se dodaje, ostvarila je matična kompanija sa komercijalnim entitetom, kao i većina uslužnih entiteta, Slobodna zona, Poslovni servis, Tigar Obezbeđenje i Tigar Inter risk.

Najveći rast prihoda, od 39% u odnosu na 2014. godinu, beleži "Tigar Obuća", pri čemu je 80% ostvareno na inostranom tržištu, dok je na domaćem realizovana prodaja od 527 hiljada EUR, ili 86%više nego lani.

Za prva dva meseca u najvećoj fabrici u okviru korporacije proizvedeno je 324 tone gumene obuće, odnosno 66% više u odnosu na prošlogodišnjih 195 tona.

Prema preliminarnim rezultatima poslovanja, od početka ove godine "Tigrova" preduzeća u zemlji, koja su u stopostotnom vlasništvu kompanije, ostvarila su pozitivan EBITDA u iznosu od 361.000 EUR, kao i pozitivan poslovni rezultat od 82.000 EUR.


GSP Beograd šalje 33GSP Beograd šalje 33 autobusa na remont u fabriku "Ikarbus"
Gradsko-saobraćajno Beograd preduzeće poslaće 33 "mercedesova" autobusa, stara 12 godina, do decembra na remont u fabriku "Ikarbus". Time će im se produžiti radni vek za još pet do šest godina.

Reč je o solo crvenim mercedesima iz pogona "Kosmaj" koji su saobraćali na linijama 25P, 33, 47, 48, 50, 79 i na "potezu 300".

- Na tender za remont ovih vozila raspisan krajem januara javio se samo "Ikarbus", pa je ova firma i dobila posao. Tri autobusa su već na popravci, a posle njih će biti poslato još šest grupa sa po pet vozila - kažu u GSP-u.

Rok za remont sva 33 "mercedesa" je, kako kažu, 210 dana, dodajući da su se ova vozila pokazala jako izdržljivim do sada iako su prešla i po nekoliko stotina hiljada kilometara.

Remont će obuhvatititi i unutrašnjost i spoljašnjost vozila.

- Predviđeni su bravarski i limarski radovi, zamena unutrašnjeg osvetljenja pošto će svi autobusu dobiti LED sijalice. Biće zamenjeni i dotrajali delovi na vozilima, imaćemo elektro i manje mehaničarske radove. Na kraju će sva vozila biti ofarbana i unutra i spolja, a i dalje će biti crvena - ističu u najvećem gradskom prevozniku.

U GSP-u su pre dva meseca najavili i kupovinu 50 novih solo autobusa do kraja 2015. godine, a ceo posao procenjen je na 1.089 milijardi dinara ili skoro 9 mil EUR.

Kako kažu u GSP, prioritet je nabavka solo vozila, pošto je u poslednjih pet godina kupljeno svega 10 takvih autobusa, a najstariji su prešla više od million kilometara.

Na početku ove godine prosečna starost svih GSP autobusa bila je 9,17 godina.


Kompanija "Energoprojekt Visokogradnja" u Gani ugovorila posao vredan 50 mil USD
Kompanija "Energoprojekt Ghana" Ltd., ino kompanija "Energoprojekt Visokogradnje", potpisala je ovog meseca ugovor sa "Ecobank Ghana" Ltd za izvođenje građevinsko-zanatskih i instalaterskih radova na objektu Ecobanke u Akri, Gana.

Ugovorena vrednost radova iznosi 50 mil USD (sa pdv-om). Rok za realizaciju projekta je 21 mesec.


Svetske berze u usponu
Svetske berze živnule su u ponedeljak pošto su objavljeni optimistični podaci u Evropi, a investitori pozdravili najavu šefice američke centralne banke Dženet Jelen da će referentnu kamatnu stopu postepno podizati.

Nemački indeks Daks (Dax) porastao je danas za 1,6 odsto, francuski CAC-40 za jedan odsto, a britanski FTSE za 0,3 odsto.

Izveštaj Evropske komisije pokazao je da je ekonomsko raspoloženje u u Evropskoj uniji na najvišem nivou od jula 2011, dok se predvidja rast od 1,5 odsto.

U Aziji su kineske akcije skočile zbog nade o daljim ekonomskim podsticajima. Šangajski kompozitni indeks skočio je za 2,6 odsto, hongkongški Hang Seng za 1,5 odsto, a japanski Nikkei 225 za 0,7 odsto.


Mali: Razmena iskustva sa Portugalijom u koncesiji aerodroma
Gradonačelnik Beograda Siniša Mali poslednjeg dana posete Lisabonu razgovarao je sa predsednikom Upravnog odbora i direktorom "Aerodroma Portugalije" Horheom Ponceom de Leonom o modelima za koncesiju aerodroma "Nikola Tesla".

Mali je u razgovoru sa Ponceom de Leonom, kako se navodi u saopštenju Gradske uprave, razgovarao o razmena iskustva u ovoj oblasti, s obzirom na to da ova kompanija upravlja sa 10 aerodroma na teritoriji Portugalije.

Mali i Ponce de Leon su ovom prilikom zajedno obišli Lisabonski aerodrom i razgovarali o tome na koji način bi iskustva iz Portugalije mogla da budu korisna za koncesiju aerodroma "Nikola Tesla".
"Važno je da se informišemo o dobrim primerima koncesije, kao što je Lisabonski aerodrom, s obzirom na to da sličan model planiramo da primenimo i na Beogradski aerodrom. Oni ovaj model primenjuju od 2012. godine, a aerodrom je imao stopu rasta među najvećima u Evropi", rekao je Mali.

On je dodao da je od ključne važnosti da se prouče model i regulativa prilikom koncesije koja aerodrom „Nikola Tesla” očekuje ove godine.
"Imamo slične ciljeve kao što si imali i Portugalci, a to je da Beogradski aerodrom postane regionalno čvorište, što samim tim povećava atraktivnost Beograda kao turističke destinacije. Zajednički cilj je i povećanje broja putnika - istakao je gradonačelnik, a navodi se u saopštenju.

Koncesionar „Aerodroma Portugalije” je francuska firma „Vinci Airports” sa kojom je potpisan Memorandum o razumevanju o razvoju međunarodnih aerodroma u Srbiji za vreme boravka francuskog premijera Manuela Valsa u Beogradu.

Gradonačelnik je istakao da je upravo zbog toga želeo da se uveri kako u praksi funkcioniše taj model.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta